ČASOPIS KAJ

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
14:59
Tra
2020
04

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › ČASOPIS KAJ

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
25
 
11.2018

ČASOPIS KAJ

PEDESETLETNICA (1968. - 2018.) i 45-LJETNICA "KAJKAVSKOGA SPRAVIŠČA": znanstveni skup u Društvu hrvatskih književnika, 27.11.2018. u 10 sati
ČASOPIS KAJKaj 1-2.2018 - likovno rjes.naslovnice - frane paro
 

Pozivamo na svečano obilježavanje dvostrukih obljetnica Kajkavskoga spravišča, društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, i to: 50. obljetnice časopisa za književnost, umjetnost, kulturu Kaj i 45-godišnjeg djelovanja te kulturno - znanstvene udruge, Kajeva nakladnika.

Utorak, 27. studenoga 2018. - u 10 sati

Društvo hrvatskih književnika

Trg bana Josipa Jelačića 7/I – 10000 Zagreb

Održat će se  znanstveni skup :

POLA STOLJEĆA ČASOPISA KAJ U HRVATSKOJ  ZNANOSTI I KULTURI

 (KAJ – PEDESETLETNICA, 1968. - 2018.), te o četiri i pol desetljeća djelovanja njegova nakladnika Kajkavskoga spravišča.

Trinaestoro mjerodavnih sudionika (dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur, mr. sc. Ivan Zvonar, mr. sc. Željko Vegh, Božica Jelušić, prof., mr.sc. Denis Peričić, dr. sc. Boris Beck, dr. sc. Emilija Kovač, dr. sc. Mario Kolar, dr. sc. Mijo Lončarić, akademik Mladen Obad Šćitaroci, prof. dr. sc. Bojana Bojanić Obad ŠćitarociMarija Roščić Paro, prof.) nastojat će temeljem dosadašnje znanstvenostručne suradnje s časopisom Kaj, a sa stajališta svoga znanstvenoga i strukovnog merituma, pridonijeti  problemskoj analizi (ili ocjeni) Kajevih tematskih cjelina, teKajeva časopisnog, kulturološkog i stručnog doprinosa ukupnosti hrvatske znanosti i kulture.

Stoga je osnovna, polazišna ideja (i mogući zaključak) znanstvenoga skupa: obilježavanje dvostrukih Kajevih obljetnica nije samo presjek godišta u pola stoljeća jednoga časopisa i četiriipolstoljetnog djelovanja jedne kulturno-znanstvene udruge nego i presjek značajnog dijela povijesti i suvremenosti hrvatske znanosti i kulture, u kojima kajkavski kontekst ima neporeciv integracijski karakter.

Strčni voditelj skupa: dr. sc. Ivo Kalinski, dopredsjednik Kajkavskoga spravišča

U umjetničkom dijelu programa sudjeluju: kantautorica Dunja Knebl i dramski umjetnici Dubravko Sidor i Vid Balog.

Pokrovitelji su:

Dr. sc. Ana Lederer, pročelnica Gradskog ureda za  kulturu Grada Zagreba

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Program novčano podupire Grad Zagreb.

 /Više o Kaju na portalu Hrčka: Kaj 1-2, 2018., rubrika KRONIKA KAJKAVIANA; Kaj 3,2009. i Kaj 3-4,2011. /Bibliografija/

 http://hrcak.srce.hr/kaj?lang=en

OSNOVNE NAZNAKE O ČASOPISU KAJ  I  NJEGOVU NAKLADNIKU KAJKAVSKOM SPRAVIŠČU

Od 1968. godine – kad ga je kao (književno)povijesni projekt (ali i ostvarenje  Krležine želje) pokrenuo književnik i filmski scenarist Stjepan Draganić Kaj, časopis ZA KNJIŽEVNOST, UMJETNOST, KULTURU bavi se slojevitim semantičkim okruženjem svojega imena – kaj - sveukupnom jezičnom, kulturno-povijesnom i umjetničkom podlogom kajkavskoga govornoga područja RH  kao temeljnim vrijednostima matične hrvatske kulture i znanosti. Znanstvenog je i publicističkog profila, s desetak stalnih rubrika i više od 20 uglednih znanstvenika i umjetnika – suradnika u svakom broju. Njegov časopisni i raznolik tematski profil - u skladu s opsežnošću i raznolikošću kajkavskoga područja (čiju govornu podlogu čini blizu milijun izvornih govornika i 1/3 RH - od Međimurja, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Moslavine, Podravine, kajkavskih središta, gradova Zagreba, Varaždina... i njihovih županija, goranskoga kraja do čakavsko-kajkavskih govora  središnje Istre) najbolje oprimjeruju nazivi desetak rubrika u svakom broju: Suvremena kajkavska književnost, Književno-jezične korelacije, Dječja kajkavska književnost, Kajkaviana danas, Iz hrvatske (staro)kajkavske baštine, Kajkavski prijevodi, Jezičnica kajkaviana, Graditeljsko nasljeđe, vrtna arhitektura, Plemstvo i svećenstvo u hrvatskoj povijesti i kulturi, Tradicijska kultura, Povijesne teme, Likovne teme, Glazba, folklor, običaji, Ljudi i krajevi – duhovni krajobraz, Kaj & ča, Hrvati kajkavci u iseljeništvu, Kronika kajkaviana, Ogledi, osvrti, prikazi... Nakladnik mu je (od 1975.) kulturno-znanstvena udruga Kajkavsko spravišče.

S objavljenim 351 br. u 240 svezaka (s barem 5000 bibliografskih jedinica, te više od 4000 autora/suradnika svih dobi i strukovnosti) ocijenjen je najznačajnijim medijem za afirmaciju i očuvanje kajkavskog identiteta. Naglašava integrativni karakter kajkavskog konteksta u nacionalnim i srednjoeuropskim kulturnim i znanstvenim procesima, kao i tronarječnost hrvatske jezične i kulturne zbilje. Reafirmira bogati jezični i žanrovski kontinuitet kajkavske književnosti, dajući antologijsku podlogu korpusu matične hrv. beletristike, kojemu kajkavska književnost  ravnopravno pripada.

Ugledni su književnopovijesni analitičari i bibliografi u samom početka Kaja - još kao časopisa za kulturu i prosvjetu - izlučili tematske krugove starije i novije kajkavske književnosti (uz onaj povijesnoumjetnički) kao temelje njegova uređivačkoga koncepta. Razdoblje reafirmacije hrvatskokajkavske književnosti, pogotovo pokreta suvremenoga kajkavskoga pjesništva, te reinstitucionalizacije hrvatske kulture poklapa se upravo s razdobljem pokretanja Kaja – 118 godina po prestanku izlaženja Danice zagrebečke.

Početkom 1968., Kaj je nastao inicijativom  kajkavskih pjesnika – među kojima su, uz prvog i dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika Stjepana Draganića, osnivačima bili Anđela Vokaun Dokmanović, Fran Koncelak, Stjepan Bence, Melita Runje i Benedikt Tumpa. Toj se grupi, većinom i članovima redakcijskog odbora, pridružuju: Ljubica Duić, Tomislav Stunić i slikar †Zorislav Drempetić Hrčić (autor likovne opreme prvih brojeva časopisa i naslovnice).

Autor je likovnog rješenja naslovnice (od 2001.) akademski slikar grafičar Frane Paro, ujedno i najveći znalac u nas tipografije tiskarskih znakova i prvog hrvatskog tiskarskog znaka, autor značajnih knjiga o knjigotiskarstvu, glagoljici i grafici, autor replike Gutenbergove preše...

Od 1968. do danas objavljeno je 351 broj Kaja u 240 svezaka.

 [Glavi i odgovorni urednici (od 1968. do danas): †književnik Stjepan Draganić, dr. sc. Ivo Kalinski, književnik, jezikoslovac, leksikograf; mr. sc. Ernest Fišer, književnik; dr. sc. Božica Pažur, književnica]

KAJKAVSKO SPRAVIŠČE – društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti (spravišče = sabor), udruga 250-ak znanstvenika i umjetnika – nastala iz KUD-a „Ksaver Đandor Gjalski“ (utemeljenog 1973. godine), s desetak stalnih programa godišnje - djeluje na cjelokupnom i opsežnom (povijesno-kulturnom i zemljopisnom) kajkavskom govornom području Republike Hrvatske, koje obuhvaća 8 hrvatskih regija/županija (od Međimurja, Hrvatskoga zagorja, Prigorja, Moslavine, Podravine, kajkavskih središta, gradova Zagreba, Varaždina... i njihovih županija, goranskoga kraja do čakavsko-kajkavskih govora  središnje Istre).

Uz afirmaciju kulturoloških vrednota s cijelog kajk. područja u trajnim programima – među kojima, najplodnije, redovite nakladničke djelatnosti - s 240 časopisnih, i 180-ak posebnih izdanja (navršena čak 50. obljetnica časopisa Kaj!) - značajan mu je koncept povezivanja hrv. kulturnog prostora kreativnim dosezima kaj-ča-što jezične zbilje, kao nedovoljno isticanim bogatstvom hrv. književnosti i kulture, i to u programima: Hrvatski književni putopis (i natječaju za putopis od 2007.), te Kaj & ča: prožimanja i perspektive (od 2001. i nastavku suradnje s Čakavskim saborom). Tribina Kajkavskoga spravišča  kontinuirano se (od 1994.) i interdisciplinarno bavi sveukupnim položajem fenomena kajkaviane. Posebnost Jezičnice kajkaviane - filološkog programa izvaninstitucionalnog tipa (započetog još 2000. i 2003. g.) – jesu 4 natječaja suvremene afirmacije književnih žanrova, te živih kajk. govora (za kratku kajkavsku prozu, kajkavske i čakavske literarne radove učenika srednjih škola RH, za dijalektološki opis i istraživanja...) – potičući i mladenačku kreativnost, razvijanje pismenosti i jezične kulture.

 U kulturnoj javnosti, djelima vodećih suvremenih likovnih umjetnika, osobito se isprofilirala izložbeno-likovna djelatnost Galerije Kaj.

Najznačajniji, dakle, trajni programi Kajkavskoga spravišča, uz izdavačku djelatnost, jesu: TRIBINA, JEZIČNICA KAJKAVIANA, HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS,  KAJ & ČA: PROŽIMANJA I PERSPEKTIVE, znanstveni skupovi /kolokviji, čak 5 poticajnih natječaja suvremene afirmacije skoro svih književnih žanrova, te živih kajkavskih govora, pokroviteljstva, izložbeno-likovna djelatnost Galerije KAJ.., itd...

Ime društvu - Kajkavsko spravišče - dao je njegov prvi predsjednik,  povjesničar, akad. Josip Adamček; Spravišče je imalo još dva predsjednika povjesničara (dr. I. Očaka i dr. D. Pavličevića), dok mu je nemjerljiv pečat i ugled, sve do nedavno, davao dugogodišnji predsjednik akademik Miroslav Šicel, jedan od najznačajnijih hrv. književnih povjesničara uopće. Do smrti, 7.04.2018. predsjednik mu je bio arhitekt †dr. sc. Tomislav Premerl, jedan od najutjecajnijih hrvatskih teoretičara i povjesničara arhitekture, član Kajkavskoga spravišča od osnutka.

[Predsjednici od 1974. do danas: †akad. Josip Adamček, †dr. sc. Đurđica Cvitanović, †dr. sc. Ivan Očak, prof. dr. sc. Dragutin Pavličević, †akademik Miroslav Šicel, prof. dr. sc. Zvonko Kovač, †dr. sc. Tomislav Premerl

Današnji dopredsjednik /v. d. predsjednika: dr. sc. Ivo Kalinski]

 
Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Kaj 1-2.2018 - likovno rjes.naslovnice - frane paro
  • Zagreb 1.broj casopisa kaj - 1.1968 - naslovnica z.drempetic hrcic

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › ČASOPIS KAJ