Danas je 100 godina

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
21:59
Kol
2020
06

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › Danas je 100 godina

Zagreb Knjižara Fraktura
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
15
 
04.2020

Danas je 100 godina

od rođenja Ive Frangeša
Danas je 100 godinaIvo franges
 

STOTA GODIŠNJICA ROĐENJA AKADEMIKA IVE FRANGEŠA

U srijedu 15. travnja 2020. navršava se sto godina od rođenja akademika Ive Frangeša, istaknutog hrvatskog književnog povjesničara i teoretičara, kritičara i prevoditelja. Povodom tog jubileja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti namjeravala je 15. travnja održati okrugli stol posvećen akademiku Frangešu koji je odgođen zbog pandemije koronavirusa te će se održati naknadno.

Ivo Frangeš rodio se 15. travnja 1920. u Trstu. Maturirao je 1938. u Sarajevu. Romanistiku i kroatistiku diplomirao je 1943. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1946. bio je asistent na Katedri za talijanski jezik i književnost u Zagrebu. Doktorirao je 1952. Od 1953. do 1956. bio je lektor hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Firenci i profesor hrvatske kulturne povijesti. Nakon smrti Antuna Barca, 1956. kao docent preuzima vođenje Katedre za noviju hrvatsku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojoj radi do umirovljenja 1985., odgojivši brojne nastavnike i književne znanstvenike. Zvanje izvanrednog profesora stekao je 1960, a redovitog 1963. Od 1987. do 1991. predavao je na slavističkom odsjeku u Trstu. Predavao je i na sveučilištima u Napulju, Milanu, Bariju, Krakovu, Padovi, Bordeauxu, Stockholmu, Uppsali, Moskvi, Sankt Peterburgu, Oslu, Kopenhagenu, Beču, Göttingenu, Göteborgu, Frankfurtu, Varšavi, Bonnu i Hamburgu.

Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je 43 godine, od 1960. izvanredni, a od 1968. redoviti član, u Razredu za književnost. Od 1983. bio je i dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a od 2001. dopisni član njemačke Akademie der Wissenschaften zu Göttingen.

Akademik Ivo Frangeš je od 1970. do 1972. bio predsjednik Društva književnika Hrvatske i Saveza književnika Jugoslavije. Od 1948. do 1971. bio je jedan od vodećih članova Matice hrvatske. Od 1970. bio je član, a od 1973. i potpredsjednik Međunarodnog slavističkog komiteta. Bio je i voditelj postdiplomskog studija hrvatske književnosti u Dubrovniku, osnivač Sveučilišne naklade Liber, član Institut des études slaves u Parizu, član uredničkog odbora edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti i potom Stoljeća hrvatske književnosti. Bio je i pokretač i urednik časopisa Umjetnost riječi (od 1957.) i Croatica (od 1970.), a od 1963. do 1964. bio je urednik Akademijinog časopisa Forum i od 1987. do 1992. Rada Razreda za suvremenu književnost HAZU.

Akademik Ivo Frangeš objavio je brojne knjige i rasprave i stvorio jedan od najcjelovitijih opusa u hrvatskoj književnoj znanosti. Najvažnije djelo akademika Frangeša je Povijest hrvatske književnosti objavljena 1987., prvi suvremeni cjeloviti pregled povijesti hrvatske književnosti koju prikazuje kao umjetnički iskaz ideje nacionalne slobode i kulturne samobitnosti. U hrvatsku književnu historiografiju, uz do tada dominirajuće filološke, pozitivističke i sociološke pristupe, akademik Frangeš unio je nove poglede koji se temelje na stilističkoj interpretativnoj kritici i zalaganju za autonomiju književnog stvaralaštva uz naglašavanje trajnih estetskih vrijednosti književnih djela, čime je na nov način revalorizirao hrvatsku književnu baštinu. Stoga njegovo djelo predstavlja prekretnicu u hrvatskoj književnoj historiografiji.

Ostala značajna djela akademika Frangeša su Stilističke studije, 1959.; Studije i eseji, 1967.; Talijanske teme, 1967.; Matoš, Vidrić, Krleža, 1974.; Realizam (Povijest hrvatske književnosti, knjiga 4), 1976.; Antun Barac, 1978.; Izabrana djela (Pet stoljeća hrvatske književnosti, knjiga 149), 1980.; Nove stilističke studije, 1986.; Suvremenost baštine, 1992.; Geschichte der kroatischen Literatur, 1995.; Hrvatska novela (s Viktorom Žmegačem), 1998.; August Šenoa: Karanfil sa pjesnikova groba – Nagelj s pesnikovega groba (s Jožom Pogačnikom), 1997. i Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (s Milanom Mogušem), 2001. Posmrtno su mu objavljena djela Riječ što traje, 2005. i Moj Tadija, 2005. Svoja znanstvena djela pisao je esejistički živo i slikovito razvivši osebujan stil.

Akademik Frangeš značajan je i kao prevoditelj. Prevodio je s talijanskog i francuskog, između ostalih djela Machiavellija, Manzonija, Verge, De Sanctisa i Stendhala.

Za svoj rad akademik Frangeš dobio je 1970. Republičku nagradu „Božidar Adžija“ za znanstveni rad, 1974. Herderovu nagradu, 1993. Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo za područje književnosti i Humboldtovu znanstvenu nagradu te 1995. Vjesnikovu Nagradu za književnost „Ivan Goran Kovačić“. Na prvom kongresu hrvatskih slavista u samostalnoj Hrvatskoj u Puli 1995. dobio je medalju „Antun Barac“, a 1996. prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Državnu nagradu za cjelokupni znanstveni rad primio je 1999.

Akademik Ivo Frangeš umro je u Zagrebu 29. prosinca 2003.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Franges, ivo0
  • Zagreb Ivo franges
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › Danas je 100 godina