Dr. sc. Goran Granić

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Stu
2019
22

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › Dr. sc. Goran Granić

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
29
 
07.2019

Dr. sc. Goran Granić

nije potrebno premijsko poticanje obnovljivih izvora energije
Dr. sc. Goran Granić25godinaeihp-640x308
 

Dr. sc. Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP) je na susretu s novinarima povodom 25. godišnjice te institucije rekao da je u Hrvatskoj najveći problem stalni otpor prema promjenama, pa tako i u energetici, što stvara dosta problema u energetici ali i u našem gospodarstvu općenito. A promjene se, dodao je, može tretirati kao problem ali i kao šansu da se nešto napravi i poboljša.

Istaknuo je da je EIHP često imao problema zato što su uvijek imali stav o raznim pitanjima i nisu ga htjeli mijenjati niti ikome podilaziti. Recept za dugoročni opstanak i kvalitetan rad nije podilaženje niti ohrabrivanje u lošim odlukama. U svom radu više smo se puta susreli s takvim okolnostima, ali to nije naš posao, rekao je Granić. Tako su se, primjerice, u jednoj državi našli u sukobu sa Svjetskom bankom, EU i Energetskom zajednicom jer su smatrali da to što su oni predlagali nije u interesu te zemlje.

Prema njegovim riječima, budućnost donosi velike promjene i u energetici. Npr. zbog sve više obnovljivih izvora energije sve veći će biti troškovi u investicije, a ne u rad takvih izvora.  A troškovi energetskih mreža će biti sve viši jer će zbog povećanja energetske učinkovitosti i lokalne proizvodnje  prijenos energije biti sve manji, a time i sve skuplji. Tako je, primjerice, zbog korištenja razdjelnika već za desetak posto smanjena potrošnja toplinske energije pa je zbog toga trošak mreže sve veći.

O takvim promjenama su brinuli i kod izrade podloga za novu strategiju energetskog razvitka Hrvatske. Također su imali u vidu da i Finska kao novi predsjedavajući EU u prvi plan ističe borbu protiv klimatskih promjena te da će i nova Europska komisija vjerojatno ići prema scenariju nulte emisije stakleničkih plinova pa će se i Hrvatska morati tome prilagoditi.

U nacrtu energetske strategije je od svih energenata predviđen jedino porast potrošnje električne energije čime će se zamijeniti očekivano smanje potrošnje naftnih derivata. Rast će i efikasnost potrošnje te proizvodnja na strani kupca pa će elektroenergetska mreža sve više služiti za sigurnost opskrbe energijom, napominje Granić.

Govoreći o energetskoj politici naglasio je da Hrvatska ne bi trebala uvoditi najavljeni premijski sustav poticanja projekata korištenja obnovljivih izvora iz vjetra, Sunca i vode jer smatra da za to više nema potrebe. Takvim sustavom bi se novi veliki projekti obnovljivih izvora i dalje štitili od financijskog rizika, a trošak bi kroz više cijene snosili svi kupci električne energije. A korištenje bioenergije treba rješavati kroz poticaje vezane uz poljoprivredu. Projekti u bioplinu trebali bi dobivati poticaje jedino kad je riječ o malim postrojenjima na poljoprivrednim gospodarstvima, dok bi za korištenje geotermalne energije država možda trebala razmisliti da investitorima nekako olakša ulagačke rizike.

„Premijski sustav je poslužio u tranzicijskom periodu u prošlosti. Investitori, proizvođači opreme i financijske ustanove sada trebaju biti izložene tržišnim rizicima, jer to će investitore usmjeravati na kvalitetnija rješenja kojima će personaliziranim upravljanjem proizvesti i 10 do 15% više energije. Sada je i vjetro i solarna energija konkurentna na tržištu bez premijskog sustava. I sa 55 eura po MWh može se dobro poslovati i nema razloga da država kroz premije dodaje još 20 eura“, misli Granić. Zato je EIHP umjesto premijskog sustava predlagao osnivanje posebnog fonda rizika koji bi zaštitio projekte OIE od propasti i stečaja. Ako se procijeni da su negdje baš potrebni poticaji za OIE onda to treba biti isključivo na strani olakšavanja investicija, a ne utjecanjem na cijene. 

Granić se zalaže da se sva energija sada proizvedena iz poticanih obnovljivih izvora energije stavi na burzu, na kojoj se trenutno trguje tek s 30-tak posto te energije, jer će to smanjiti financijsko opterećenje za Hrvatskog operatora tržišta energije pri isplati poticaja.

On također napominje da bi HEP trebao maknuti sve administrativne barijere koje priječe građansku energetiku kad je riječ o fotonaponu te da se pripreme za lakše prihvaćanje energije iz takvih izvora. Protivnik sam velikog administriranja jer je podloga za korupciju, kaže ravnatelj EIHP-a koji je i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a. Upozorio je i na problem koji stvara trom financijski sustav.

U prvih 25 godina EIHP je od institucije koja je osnovana uz potporu predsjednika Tuđmana i Vlade te  je prvih godina radila samo u Hrvatskoj, došao do toga da 70 posto poslova ostvaruje na projektima izvan Hrvatske u više od 50 zemalja svijeta u našoj regiji, istočnoj Europi, Aziji, Africi i EU. U zemljama  s manje znanja i tradicije energetskog planiranja stručnjaci Instituta su prenositelji znanja i edukatori. Institut je postao centar izvrsnosti za međunarodne institucije IAEA, IAE i FAO, u sklopu čijih aktivnosti radi edukacije širom svijeta. Mnogi projekti su vezani za suradnju s vladama i državnim institucijama za zemlje u kojima rade, a u  nekim područjima energetskog planiranja i energetske statistike EIHP je postao referentna institucija.

Prema Granićevim riječima, zadaća Instituta je biti ispred vremena, razumjeti procese koji se odvijaju, biti sposobni analizirati i izračunati energetske i ekonomske posljedice politika koje se predlažu. Često je to i problem, kako planirati budućnost na temelju očekivanja s velikim brojem nepoznanica, kako ne otići u iracionalno i neostvarivo područje, ili iz straha od promjena blokirati bilo kakve promjene. „Navikli smo da uvijek u startu postoji nerazumijevanje i tromost, te je potrebno najčešće 5-7 godina da određena ideja dobije kritični broj osoba koje to prihvaćaju, i spremne su se uključiti u nove politike. Samo onaj koji shvaća da je uvijek u manjku potrebnih znanja, može ići naprijed. Svaki projekt, svaki novi poslovni izazov je prilika za dogradnju znanja i iskustva, naravno i sve formalne prilike obrazovanja i usavršavanja“, kaže ravnatelj EIHP.  

Ističe da je pred Hrvatskom, EU i cijelom međunarodnom zajednicom najveći izazov, po obuhvatu i vremenu, u kojem se treba realizirati povijesna tranzicija energetskog sektora. U narednih tridesetak godina trebalo bi promijeniti energetsku proizvodnju, transport/prijenos, distribuciju, potrošnju i ukupno gospodarenje energijom, a u cilju zaštite klime. To je po obuhvatu, dinamici, potrebnoj kreativnosti, razini znanja, sposobnosti razvojnih i istraživačkih institucija, poduhvat kakav se neće dogoditi u niti jednom drugom području života. Ciljevi tranzicije nadilaze sadašnje tehnologije, pa se svjesno tranzicija temelji na očekivanjima tehnološkog razvoja, a promjene trebaju ići putem koji će osigurati da tranzicija bude ekonomski održiva i s dugoročnim koristima za sve. Tranzicija energetskog sektora nije pitanje DA ili NE, već kako kreirati sve tehnološke, energetske, pravne, ekonomske odnose da to bude samogenerirajući proces temeljen na mobilizaciji svih sudionika i jasnim ekonomskim koristima, završava Granić.

napisao i snimio: Željko Bukša

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb 25godinaeihp-640x308
  • Zagreb Eihp2s-640x454
  • Zagreb Eihp3

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › Dr. sc. Goran Granić