DVOJBE: Postoji li doista „pivski trbuh“?

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Stu
2019
15

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › DVOJBE: Postoji li doista „pivski trbuh“?

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
07
 
04.2014

DVOJBE: Postoji li doista „pivski trbuh“?

Znanstveno potvrđeno da umjereni unos piva ne utječe na stvaranje „pivskog trbuha“ – Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultira gomilanjem masnog tkiva
DVOJBE: Postoji li doista „pivski trbuh“?Pivski trbuh 070414
 

Dobro je poznato da umjerena i odgovorna konzumacija piva može imati povoljno djelovanje na zdravlje. Važno je naglasiti da je ključna riječ „umjereno“, a pritom se misli na 3-6 dl piva dnevno za muškarce i do 3 dl dnevno za žene. Ipak, često se može čuti vjerovanje da će konzumacija piva uzrokovati „pivski trbuh“. Osim što taj urbani mit intrigira obične ljude, tom se temom već godinama bave i mnoga znanstvena istraživanja.

Tako je prošle godine u uglednom časopisu Nutrition Reviews objavljen pregled svih istraživanja koja su se bavila povezanošću unosa piva s većim opsegom struka i debljinom. U razmatranje su uzeli 35 opservacijskih i 12 eksperimentalnih studija. Studije su pokazale kako nema dokaza da umjeren unos piva (<0,5 l/dan) utječe na opseg struka ili pojavu debljine. Nasuprot tome, u populaciji koja konzumira više od 1 l piva dnevno ili više od 4 l tjedno izgledno je nakupljanje kilograma u predjelu struka, ali i općenito suvišnih kilograma, osobito kod muškaraca.

Također, populacijske studije provedene u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD-u, gdje je prosječna konzumacija piva visoka, pokazale su da osobe koje piju više od 1 litre piva dnevno prosječno teže više. Međutim, ista povezanost uglavnom nije utvrđena kod žena, vjerojatno stoga što žene općenito rijetko redovito piju veće količine piva.

Pivo ima sličnu energetsku vrijednost kao mlijeko i nema nikakvih „skrivenih“ spojeva koji bi poticali debljanje, posebice nastanak „pivskog trbuha“. Pretjerivanje s unosom bilo koje namirnice ili pića rezultirat će gomilanjem masnog tkiva. Razlog eventualnoj sklonosti nakupljanju kilograma u pivopija možda leži u činjenici da se u pivu katkad pretjeruje jer se smatra „tekućom hranom“, a poznato je da tekuće kalorije ne osiguravaju jednak osjećaj sitosti kao kruta hrana. Također, znanstveno je dokazano da su prehrambene navike ljubitelja piva koji konzumiraju to piće više od preporučene dnevne doze manje u skladu s nutricionističkim preporukama. Iako to nije pravilo, strastveni pivopije trebali bi više pozornosti posvetiti konzumaciji voća i povrća te kvaliteti masnoća u prehrani.

Na kraju, može se zaključiti da na postojanje „pivskog trbuha“ utječe jedino količina piva ili bilo kojeg drugog pića ili hrane koju konzumiramo, ali i način života. Ne postoji mehanizam koji bi utjecao na skladištenje masti u predjelu trbuha kao posljedica konzumacije piva. Drugim riječima, ako se pridržavate preporuka, nema rizika od povećanja tjelesne mase ili pojave trbuščića.

Hranjive tvari iz piva

Više od 90 posto piva čini voda, stoga se pivo može smatrati dnevnim doprinosom unosu tekućine. Pivo ne sadržava masti, ima nizak udio proteina, a ugljikohidrati uglavnom potječu iz ječma. Kvasac koji je odgovoran za vrenje proizvodi vitamine skupine B koji ostaju u pivu. Pivo sadržava i mnogobrojne elemente u tragovima i minerale poput željeza, kroma, bakra, silicija i kalija. Njihova količina ovisi o podrijetlu sirovina, načinima pripreme i proizvodnom procesu. U pivu se nalazi širok spektar biološki aktivnih komponenti s povoljnim učinkom na zdravlje podrijetlom iz bilja. Riječ je o fitokemikalijama, posebice polifenolima, a najviše se nade polaže u fitokemikaliju iz hmelja – ksantohumol, koji predstavlja gorku tvar u pivu, a ima mnogobrojna blagotvorna djelovanja. 

------------------------------------------------

Autorica teksta doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička je nutricionistica, predaje na Medicinskom i Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu te je zaposlena kao nutricionistica u KBC-u Zagreb, u Centru za kliničku prehranu. Ujedno je predsjednica Hrvatskog instituta za nutricionizam, dopredsjednica Hrvatskog društva za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora, članica vijeća Europskog društva za kliničku prehranu (European Society of Parenteral and Enteral Nutrition - ESPEN) i tajnica Adriatic Club of Clinical Nutrition. Glavna je urednica internetskog portala Vitamini.hr te direktorica tvrtke Vitaminoteka za konzalting u nutricionizmu. Autorica je knjiga „Hrana pod povećalom“ i „Priče o hrani – od mesa do moussea“. Autorica je i suautorica više objavljenih znanstvenih radova i poglavlja u knjigama i udžbenicima. Održala je niz stručnih i znanstveno-popularnih predavanja s područja nutricionizma i kliničke prehrane te surađuje s prehrambenom industrijom i nevladinim udrugama u svrhu popularizacije znanosti o prehrani. 

 

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Pivski trbuh 070414
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › DVOJBE: Postoji li doista „pivski trbuh“?