Fantom slobode

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Stu
2019
20

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Fantom slobode

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
10.2019

Fantom slobode

2/2019 u knjižarama
Fantom slobodeFantom slobode 2 2019
 

Osim dobrodošlog zahlađenja, ovo doba godine donosi i pregršt novih tekstova u jesenskom izdanju Fantoma slobode. Među njima naći će se i poneko iznenađenje od kojih je najveće svakako nova pripovjedna proza Dalibora Šimprage, kojeg od nagrađene Anastasije nismo često viđali na papiru. Tri nove priče, koje je ovaj neobično darovit i promućuran pisac ustupio upravo Fantomu, prema autorovim su prethodnim književnim djelima onakve kakva je Anastasia bila prema Kavicama Andreja Puplina: blasfemično drukčije i jezikom i kompozicijom pa pretpostavljamo da ponovno slijedi čitateljska zgranutost, poput one koja je nastala po objavi Anastasije. Zajednička pak svima tim tekstovima minuciozna je dorađenost bez manjkova i viškova. U trima novelama Šimpraga secira jednu generaciju kroz profile troje ljudi, čineći to pritom sasvim nenametljivo pa se čitatelj koji put i zapita kamo ga autor navodi.

Drugo je iznenađenje lirska proza poznate književne kritičarke i urednice Jadranke Pintarić, koja se također pripovijedanjem nije dugo oglasila. Nakon kratkih proza Kamate na ljubavne uzdahe; Ogledi o tankoćutnosti iz 2008. ova urednica bezbroj tuđih knjiga nije objavila nijednu svoju pa se nadamo da ova maštovita i duhovita proza koju ćete ovdje čitati najavljuje skorašnje objavljivanje vlastite knjige.
Sam Fantom počinje rubrikom Portret umjetnika koji je za nas napravila naša niška suradnica, pjesnikinja i prozaistica Jadranka Milenković. Milenković je napravila intervju s Milanom Dobričićem, beogradskim autorom i jednim od osnivača udruženja Treći Trg, poznatom prema promociji mladih autora. Milenković je također napravila izbor iz Dobričićevih pjesama i proze. Beogradska dramatičarka i dramaturginja Sara Radojković napisala je poemu u dijaloškoj formi u kojoj se izmjenjuju glasovi Ibesnovih najpoznatijih junakinja – Nore i Hedde Gabler. S obzirom na to da je posrijedi dijalog u stihovima, zapravo je tekst teško žanrovski pozicionirati, na čemu možda i ne bismo trebali inzistirati jer višestruke mogućnosti katkada donose literarno uslojavanje, a ne izgubljenost unutar književnog polja. Kad smo kod drame, poznata bosanskohercegovačka spisateljica Lejla Kalamujić časti nas dramom »Ljudožderka ili kako sam ubila svoju porodicu« iz zbirke drama u nastajanju koja sljedeće godine izlazi u izdanju Durieuxa. Drama je potresna, kako to Lejlina djela znaju biti, no istovremeno je komična na perverzan, crnohumoran način.

Riječki pisac Igor Beleš, član književne grupe RiLit, počastio nas je ulomkom iz svog romana o odrastanju na otoku. Beleš je u izrazu jednostavan i duhovit kada piše o djetinjim zgodama, a težak i trpak kada govori o trenutačnom stanju na otoku. Mira Petrović u romanu Divljakuše, čija uvodna poglavlja možete pročitati u ovom broju, piše o mladiću koji ne zna što bi sa sobom u životu i pa zgubidaneći upoznaje dvije sasvim različite žene koje ga neobično privuku. Stil Mire Petrović je osebujan, pripovijedanje hitro i vrckavo, duhovito, bezobrazno i drsko. Riječ je o romanu koji vas odmah osvaja i tjera da čitate dalje. Teorijski blok počinjemo tekstom pjesnikinje i književne teoretičarke Marije Dejanović koja razrađuje religijsku motiviku u poeziji Dorte Jagić. Poslije nje slijedi tekst Katarine Krolo koja kroz psihoanalitičku vizuru Donalda Winnicotta piše o potencijalu igre za djevojačke studije. Učinak i oblike igru, koja je sastavni dio mladosti svakog pojedinca, Krolo analizira pomoću romana Sloboština Barbie i serije Broad City. U Kontejneru Krešimir Purgar prisjeća se odjeka izložbe koju je 2016. postavio u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti, a prema kojoj kritičari nisu bili blagonakloni zbog njezine same polazišne premise, a ne zbog izloženih radova.

Autori u ovom broju:

Milan Dobričić rođen je 1977. godine u Beogradu, gde je i diplomirao svetsku i srpsku književnost. Tu je takođe završio i Beogradsku otvorenu školu, učestvovao u osnivanju udruženja Treći Trg i međunarodnog Beogradskog festivala TRGNI SE! POEZIJA! Radi i kao prevodilac sa italijanskog i engleskog jezika. Dosad je objavio knjige poezije: Pritisak (2002.), Dovijanje (2006.), Blagosloveni gubitnici (2009.), Lirika i tako… (2013.), Blessed Losers (dvojezični izbor; prevod na engleski Novica Petrović, 2013.), Trenuci kad se rađaju sveci (2015.), Kutlu Kaybedenler (izbor pesama, na turski preveo Gokčenur Č., 2017.), zbirke kratkih priča: Dnevnik 2000 (koautor, 2001.), Ceđ (2010.), O (2014.), roman Dnevnik glavobolje (2017.), više koautorskih projekata, veći broj prevoda i mnoštvo tekstova u domaćim i stranim časopisima za književnost.

Mira Petrović je rođena 1989. u Splitu. Diplomirala je engleski i talijanski jezik i književnost te radi u školi stranih jezika. Objavila je priče i pjesme na raznim portalima i u časopisima (Arteist, Strane, Mogućnosti, Zvona i Nari, Rukopisi, Prozak, The Split Mind i dr.). Bila je u užem izboru za Nagradu »Sedmice i Kritične mase« 2017. Jedan je od deset finalistameđunarodnog natječaja »Sea of words« 2016. za priču »The Face«. Dobitnica je Nagrade »Vranac« 2015. za priču »Svašta se može dogoditi«, koja je objavljena na engleskom jeziku u internet časopisu Underpass, te druge nagrade na Natječaju »Ulaznica« 2016. Koautorica je rada »Inevitability of pain experience« o djelu Margaret Mazzantini objavljenom u zborniku Academic Journal of Interdisciplinary Studies. Priče i osvrte katkad objavljuje i na svome blogu In the aftermath.

Dalibor Šimpraga rođen je 1969. u Zagrebu. Radi kao urednik u Jutarnjem listu. Suosnivač je i urednik književnog časopisa Fantom slobode. Objavio je knjigu proza na zagrebačkom slengu Kavice Andreja Puplina (2002) i antologiju novih hrvatskih prozaika 22 u hladu (1999, s Igorom Štiksom). Za roman Anastasia (2007) dobio je nagradu Tportala za najbolji roman godine. Priče iz ovog broja Fantoma dio su zbirke Izvještaj o generaciji.

Igor Belešrođen je 1978. u Borovu Naselju. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me. Za rukopis Od Vardara pa do Haaga dobio je književnu stipendiju Grada Rijeke, a za roman Neodvojen potporu za književno stvaralaštvo Minis­tarstva kulture.Sudjeluje u brojnim književnim projektima s drugim lokalnim piscima pa je tako član neformalne književne skupine RiLit, jedan je od pokretača i glavnih urednika književnog časopisa Književnost uživo te scenarista društvene igre u nastajanju Arcadia Tenebra. Živi i radi u Rijeci.Krajem 2013. u kolaboraciji s još 15 riječkih autora objavljuje knjigu Nova Država Hrvatija 2033, distopijsku zbirku priča koja nastaje kao kritika političkoj i društvenoj situaciji u Hrvatskoj.Objavio je roman Svitanje na zapadu, 2012.

Jadranka Pintarić je diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je kao novinarka i urednica u Redakciji kulture Prvog programa Hrvatskog radija, potom kao urednica u Mozaiku knjiga te glavna urednica Nakladnog zavoda Matice hrvatske. Osim pisanja kritika za novine i časopise, pokreće biblioteke i uređuje pojedinačna izdanja za Jesenski i Turk, Hrvatsko filološko društvo, Hrvatsko društvo pisaca, Novi liber, AGM i dr. Bila je stalna suradnica u emisijama iz kulture Hrvatske radio–televizije. Piše književne kritike, likovne prikaze, eseje i prozne teks­tove. Objavila je knjigu odabranih kritika U smjeru meridijana: književne kritike (2003.) i zbirku proznih tekstova Kamate na ljubavne uzdahe; Ogledi o tankoćutnosti (2008).

Sara Radojković rođena je u Beogradu 1989. gdje je magistrirala na Fakultetu dramskih umetnosti 2015 godine. Prema njenom scenariju snimljen je film Amanet (2015.) te prema adaptaciji romana Uroša Petrovića Peti Leptir istoimeni film (2014.). Od pozorišnih adaptacija koje su aktuelne na sceni je predstava po romanu Erlenda Lua Volvo kamioni (Atelje 212) i drama Slučajna smrt jednog anarhiste Daria Foa (Jugoslovensko dramsko pozorište). Njena diplomska poetska drama Zečevi su brza hrana dobila je nagradu »Slobodan Selinić« te je godinu dana igrala u Beogradskom dramskom pozorištu. Godine 2014. u omladinskom kazalištu Davidov postavljena je njena drama Chat room: pogrešan profil. Njena monodrama Edit o Edith Piaf, u izvedbi Milene Živanović, uspješno je igrala po nezavisnim scenama u Beogradu i festivalima u Srbiji (Bečej, Niš, Novi Sad, Ruma), gdje je osvojila nekoliko nagrada. Radojković je pisala je i adaptirala radio drame za Radio Beograd te samostalno objavila prvu zbirku poezije Hoochie, choochie, vinjak i bluz. Piše za portal VICE Srbija.

Lejla Kalamujić rođena je 1980. godine u Sarajevu, gdje je diplomirala na Odsjeku za filozofiju i sociologiju. Autorica je dviju zbirki priča Anatomija osmijeha (2008.) i Zovite me Esteban (2015.). Za potonju je osvojila nagradu Istarske županije »Edo Budiša« za najbolju regionalnu zbirku kratkih priča u 2015. godini. Objavljuje prozu, eseje i kritike u časopisima i na web–portalima u čitavoj regiji. Bila je u užem izboru kao bosanskohercegovački kandidat za Europsku književnu nagradu 2016. godine. Dobitnica je brojnih nagrada za kratku priču, kao što su natječaj »Vox feminae« i Susreti »Zija Dizdarević«.

Marija Dejanović rođena je 1992. u Sisku. Studentica je komparativne književnosti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Poeziju je objavljivala u raznim časopisima (Zarez, Poezija, Republika) te portalima. Dosad je objavila dvije knjige poezije »Etika kruha i konja« za čiji je rukopis dobila Goranovu nagradu za mlade pjesnike te »Središnji god« koji je osvojio nagradu »Zdravko Pucak«.

Katarina Krolo rođena je 1990. u Zagrebu gdje je završila studij kroatistike i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu. Za diplomski rad »Žensko pismo, rodni identiteti i autobiografičnost u romanima hrvats­ke novije književnosti« osvojila je prvo mjesto na natječaju Centra za ženske studije za najbolji studentski rad na temu ženske i rodne problematike. Radi na Hrvatskoj radioteleviziji kao lektorica. Dosad je objavila tekstove »200. godišnjica rođenja: Mirku Bogoviću u čast«, objavljen u časopisu Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici Luč, te »Yass, Queen — ohrabrivanje djevojaštva u Broad Cityju« na portalu za feminističku kritiku popularne kultureMuf. 

Krešimir Purgar je rođen 1964. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i književnost 1991. a doktorirao 2012. iz humanističkih znanosti, u polju i grani znanost o umjetnosti. Bavi se vizualnim studijima — interdisciplinarnim područjem humanističkih znanosti usmjerenim prema proučavanju umjetnosti, filma, popularne kulture i slikovnih aspekata književnosti. Osnivač Centra za vizualne studije u Zagrebu. Predaje vizualno–teorijske predmete na Studiju modnog dizajna Tekstilno–tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Autor je dviju knjiga: Neobarokni subjekt (2006.) i Preživjeti sliku (2010.). Uredio je tri zbornika tekstova: K15 — Pojmovnik nove hrvatske umjetnosti (2007.), Vizualna konstrukcija kulture (zajedno sa Ž. Paićem, 2009.) i Vizualni studiji — umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata (2009.). Znanstvene članke objavio u inozemstvu i Hrvatskoj, među ostalima: Literature as Film. Strategy and Aesthetics of ‘Cinematic’ Narration in the Novel Io non ho paura by Niccolò Ammaniti u knjizi New Perspectives in Italian Cultural Studies (ur. Graziella Parati — Fairleigh Dickinson University Press, 2012); Neobarocco, semiotica e cultura popolare — Intervista con Omar Calabrese u on–line časopisu Il lavoro culturale http://www.lavoroculturale.org/spip.php?article237Die Macht der Landschaft und die Dialektik des Blickes u katalogu izložbe Snoring in the USA — Kristina Leko i David Smithson, Neue Gesellschaft für Bildende Kunst, Berlin; Reading Nove through Baudrillard. Irony and dread
of television images in Superwoobinda u časopisu Bollettino ‘900 — Electronic Journal of ‘900 Italian Literature, (Università di Bologna, no. 2010/1–2); Lost on (Eco’s) Island. The Model Reader in the Era of Television u časopisu L’Anello che non tiene (University of Wisconsin, Madison, 2009); La verdad de la imagen y el giro visual — Fotografias de Igor Eškinja en un contexto de sistemas simbolicos u katalogu samostalne izložbe Igora Eškinje u Centro de arte Caja de Burgos, Burgos. Sudjelovao je na znanstvenim konferencijama u Genovi, Colorado Springsu, Taormini, Manchesteru, Londonu, Barceloni, Zagrebu, Dartmouth Collegeu, na University of Western Ontario i drugdje. Član je International Association for Visual Culture, American Association for Italian Studies i Hrvatske sekcije AICA–e. Dobitnik je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA–e za 2009. za doprinos širenju discipline vizualnih studija u Hrvatskoj.

Broj je uredila Ivana Rogar

244 stranice, ilustrirano
Meki uvez
Zagreb, 2019.
Cijena s PDV–om 56,50 kn

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Fantom slobode 2 2019

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Fantom slobode