Fotoreportaža iz Bosne

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
23:59
Velj
2019
15

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Fotoreportaža iz Bosne

Zagreb Čitajte Pelikana
Zagreb Web banner sirena i viktorija 811x185px 02 2019
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
02.2019

Fotoreportaža iz Bosne

Visoko - Kiseljak - Kreševo - piše Ivana Starčević
Fotoreportaža iz BosneKresevo-muzej-medicina
 

Putovanja su kao poezija. Potraga. Potraga za skrivenim tajnama i davno zaboravljenom ljepotom u nečijoj stvarnosti. Stranac je onaj koji nas uči drugim očima pogledati ono što nas okružuje i spoznati bogatstvo stvaranja nečega naizgled običnoga i svakidašnjega.

Ulice, zgrade i spomenici su kao kosti davno sahranjenih života, koji se odupiru vremenu i zaboravu.

Stoga tandem, koji djeluje u okviru udruge likovnih umjetnika „Fortuna ART“ oživljava uspomene na rukopise koji su ostavili trag sjećanja za sve nas. Nije bitno radi li se o likovnom djelu ili pisanoj riječi, arhitekturi građevina ili posvećenom sakralnom hramu, Karolina i Darko odvesti će vas na nezaboravno putovanje i otkriti tajne mjesta, ljudi i običaja za koje ovlaš mislite da ih predobro poznajete iz škole ili neke televizijske dokumentarne reportaže.

Sve ima svoje razloge, jer da nema, ni ovaj posjet Bosni i Hercegovini ne bi bio zanimljiv ni vrijedan pisane riječi. Iako mnogi „na prvu“ odmahnu rukom pri njenom spomenu, ja bih je ipak, još jednom najavila …

Dragi skupe … predstavljam Vam Gospođu Bosnu. Stara je i mudra. Elegantna kao što je stoljećima bila, bez obzira na osvajačke pohode koji su znatno oštetili zidine njenih dvora, samostana, ljetnikovaca … Ona je ostala u tišini sakralnih objekata moliti za svoje neprijatelje, kako bi očuvala imetak za one što ju nasljeđuju, na one što će čuvati njeno blago kroz stoljeća.

Povijest Bosne je misterij. U Visokom su nas mladi istraživači uvjeravali da je stara skoro 35.000 godina i stvarana zajedno sa drevnim Egiptom. Naizgled tiho bosansko naselje otvorilo je vrata podzemlja kako bi posvjedočilo kosmičkom prevratu na Zemlji, stvaranju civilizacije i borbi za očuvanjem prirodnoga balansa naše Planete.

Semir Osmanagić posvetio se „piramidama“ i njihovim tunelima. Jednom davno rekao je: „trebati će mi i više života“ kako bi iskopao svih sedam. Za sada podzemni put Tunela Ravne vodi samo kroz dva. Međutim dovoljno zanimljiva osjetiti misterij svijeta podzemlja. Piramide u Bosni i Hercegovini nisu grobnice, tvrde neki arheolozi. One su pojačivači prirodne energije Zemlje i Šumanova resonanca te Skalarni val, koji je u njima izračunat, tu su da služe čovječanstvu kako zbog narušene ravnoteže naši mozgovi ne bi primali destruktivne impulse. Drugim riječima, piramide nas smiruju. One sadrže monolite što odašilju magnetnu rezonancu za umirenje frekvencije mozga, opuštanje i mir. Kroz tunel nas je vodio suhozid, gdje se nije nazirao vezivni materijal u naslagama kamenja. Iskapanje nasipnog materijala oko tih suhozida mlade je istraživače i uvelo u tunele, tako su mogli zaključiti samo jedno. Postojala je civilizacija koja je piramidu i tunele gradila a postojala je i ona koja ih je zatvarala. Odgovor prepuštam struci i intuiciji, jer što bi bio život bez kaledioskopa vlastitih spoznaja. Ionako je mistika Tunela Ravne dovoljno intrigantna da probudi maštu, pa što ne bi namjernik otvorio put znatiželji uma i sam istražio.

Zašto .. svatko će pronaći svoj odgovor, a možda se jednoga dana i sretnemo na labirintima, koje su Kezelu srušili u Zagorju. A koji su uredno složeni u podnožju Piramide Sunca.

Dolina u Visokom je zatvoreni sustav i uzvisine koje se protežu nose naziv Piramida Sunca, koja je u biti brdo Visočica, Piramida Mjeseca odnosno brdo Plješevica, Piramida Bosanskoga Zmaja, Pramida Ljubavi i Piramida Majke Zemlje.

Drevno me je Visoko zvalo, ali vodič je upozoravao da još nije vrijeme … i nisam se opirala. Za sve postoji drugi put i prokleta mogućnost izbora.

Visoko (srednjovjekovno naselje Mile) središte je Bosne Srebrne, zajedno sa Kiseljakom i Kreševom te Kraljevom Sutjeskom, koje smo posjetili te Fojnicom i samostanom koji nismo stigli obići.

Kiseljak nas je dočekao gostoljubivo i gospodski, tako da smo ostali zatečeni svojim rupama u znanju. Poznat po mineralnoj vodi koja kao izvor života zalijeva park u centru, Kiseljak je mjesto bremenite prošlosti. I dan danas ostao je na nju ponosan u svom umjetničkom izričaju.

Iznad Kiseljaka pronađen je žrtvenik Mitre na lokalitetu Podstinje. 5.000 godina prije Krista pronađene su Mitre. Bog Mitra poznat je u mnogim civilizacijama, ne samo u Perziji. Mitraizam je naziv za religiju, odnosno kult indoiranskog božanstva Mitre, koji je na teritoriju Rimskoga Carstva uživao veliku popularnost u 1. i 3. stoljeću naše ere. Poznaje ga hinduizam, helenska i rimska civilizacija. Ekspanzijom Perzijanaca mitraizam se širi na Babilon, zatim na Grčku a prodire i među rimske vojnike. Nakon Pompejeve pobjede 66. godine pr.n.e. kult je ekspandirao rimskim imperijem. Poklonici Mitre klanjaju se Suncu, a među njima i mnogi rimski carevi. Sve do 313.g. kada kršćanstvo postaje državnom religijom starog Rima.

U centru Kiseljaka stoji replika stećka (kamibilik)  kao spomenik Knezu Radoji, zajedno sa ostalim ornamentalno urešenim nadgrobnim pločama. U parku na izvoru mineralne vode nalaze se ornamentalno urešeni nadgrobni spomenici sljemenari.

Osvajačkim pohodima Osmanlija u 15. st. Poništili su postojanje Hrvata i zabranili duhovno-kulturološku aktivnost za očuvanje entiteta. Kiseljak je osuđen na samoočuvanje glazbom,  kulturom, arhitekturom i likovnim izričajem. U čast tog miroljubivog kulturološkog otpora uzdiže se zdanje sveučilišta, a na kojem je velikim slovima ispisano „student je uvijek u pravu“.

Kontinuirano u Kiseljaku gaji se ljubav prema umjetnosti, profesori likovne umjetnosti poučavaju i stvaraju, među njima vodeća gđa Ivana Ribičić.

Uočljiv je i mural iscrtan grafitima koji veselo navješćuje kako ovo mjesto ipak nije napustio duh mladosti i otpora tradiciji.

Tradicija se čita u svakom koraku. Od 1907. do 1913.g. građen je „Hrvatski Dom“ u kojemu je 1013.g. održana prva kazališna predstava, a 1925.g. sam Stjepan Radić održao je govor posvećen tisućitoj godišnjici Hrvatskoga Kraljevstva i krunidbi Kralja Tomislava. Rekonstruirani spomenik pripadnicima XIII. hrvatsko-slavonskog Zdruga iz 1878. sjeća na vojnike Austro-Ugarske, dok osvijetljeni Jozo Penava, skladatelj, aranžer, tekstopisac, danas sjedi preko puta gimnazije i svira pjesmu o Kiseljaku po notama iscrtanim u podnožju njegovoga spomenika. Opjevao je 500 tradicijskih narodnih i ljubavnih pjesama. Jozo Penava očuvao je duh sevdalinke i narodne pjesme i Kiseljačani ga neskromno nazivaju alfa energijom pjesme koja se iz rodnog Splita uputila u Bosnu 1554. godine.

Iako su pjevali, stvarali i bili miroljubivi, u II. svjetskom ratu egzodus ih nije zaobišao. Na zloglasnoj „Crvenoj stijeni“ ubijeno je hladnim oružjem nekoliko stotina ljudi u razdoblju od 1945.g do 1951.g, što ovaj kraj ne ostavlja zaboravu.

Uz Kiseljak, duhovna kultura Hrvata dovela nas je i u Kreševo. Raj za ezoteričare, lovce na blago, moderne kauboje … mjesto iskopina kvarcnoga stakla poznatog po imenom citrin. Uđeš li u čaršiju, sigurno ćeš ugledati jahača skrivenog pod velikim obodom šešira što se vratio s nalazišta. Kamen za skok na konja i drvo za vezati još uvijek stoje pred Općinom, i ne možeš se oteti dojmu da si zalutao u davna vremena. Sve dok se ne kreneš put franjevačkoga samostana i dok ti pogled ne odluta šetnjicom Kraljice Katarine stazom kestenova. Tek tad se budi sakralna svijest koju su očuvali franjevci i u ovome dijelu Bosne Srebrne. 

napisala i snimila: Ivana Starčević

pogledajte galeriju fotografija s putovanja:

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb 51177619 646899052412881 6010864712810496000 n
  • Zagreb Kiseljak-fakulteti (1)
  • Zagreb Kiseljak-park
  • Zagreb Kiseljak-park-razgled
  • Zagreb Kiseljak-u parku
  • Zagreb Kresevo-citrin (1)
  • Zagreb Kresevo-citrin
  • Zagreb Kresevo-citrin-minerali
  • Zagreb Kresevo-crkva
  • Zagreb Kresevo-dolina
  • Zagreb Kresevo-kod-crkve
  • Zagreb Kresevo-krizni-put
  • Zagreb Kresevo-minerali
  • Zagreb Kresevo-mjesto-stare-crkve
  • Zagreb Kresevo-zvonik
  • Zagreb Visoko-dolina-piramida
  • Zagreb Visoko-mapa doline piramida
  • Zagreb Visoko-podnozje-piramida
  • Zagreb Visoko-ravne-
  • Zagreb Visoko-ravne-energetski-park
  • Zagreb Visoko-tunel-ravne
  • Zagreb Visoko-tunel-ravne-2
  • Zagreb Visoko-tunel-ravne-energetska-soba
  • Zagreb Visoko-tunel-ravne-jezerce
  • Zagreb Visoko-tunel-ravne-kristali-vode
  • Zagreb Visoko-tunel-ravne-ljekovita-komora
  • Zagreb Kresevo-muzej-kalezi
  • Zagreb Kresevo-muzej-medicina
  • Zagreb Kresevo-udruga citrin
  • Zagreb Kresevo-zvonik

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Fotoreportaža iz Bosne