Galerija Remek-djela

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
15:59
Lis
2020
01

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Likovna scena › Galerija Remek-djela

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
05
 
08.2020

Galerija Remek-djela

ON-LINE IZLOŽBA - FUNDUS GALERIJE REMEK-DJELA, ljeto 2020.
Galerija Remek-djelaGalerija remek-djela
 

info:  

http://www.remek-djela.com/aktivnosti/fundus-2020/fundus-2020.html

U važnoj Zagrebačkoj Galeriji Remek Djela našeg akademskog kipara Petar Hranuellija, izloženi su radovi probranih likovnih autora - od slavnih pokojnih majstora iz mnogih enciklopedija - preko velikih današnjih imena - do onih mladih iza kojih Galerija stoji i u koje vjeruje, potiče ih. Vibra u Galeriji doimlje se kao neki vremeplov važnih likovnih umjetnika iz naše zemlje kao i iz inozemstva.

Zašto kolekcionarstvo ili sakupljanje umjetnina?

 

Upravo zato jer većina muzeja — galerija svoj postanak i zbirni fond duguje privatnim kolekcijama zaslužnih pojedinaca. Pričati o kolekcionarstvu zapravo znači pričati o povijesti i načinu nastanka muzeja-galerija kao javnih ustanova. Kolekcionarstvo je bilo poznato još starim Grcima i Rimljanima, procvat doživljava u razdoblju renesanse, kada pojačan interes za antiku rezultira sakupljanjem artefakata tog razdoblja, dok će prosvjetiteljstvo, sukladno principima demokratizacije znanja, ukazati na potrebu da privatne zbirke i kolekcije postanu javne i dostupne svima. Upravo taj prijelaz kolekcionarstva iz sfere privatnog u sferu javnog smatra se početkom djelovanja muzeja-galerija kao javnih ustanova, koje te zbirke čuvaju, obrađuju i prezentiraju široj javnosti.

 

Mladen Galić rođen je 10. siječnja 1934. godine u Širokom Brijegu. Jedan je od prvih hrvatskih predstavnika minimalizma i ambijentalne umjetnosti. Školovao se i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvu izložbu priredio je 1961. u Mostaru. Slika i u raznim grafičkim tehnikama izrađuje apstraktne geometrijske kompozicije. Bavi se i grafičkim oblikovanjem plakata, kataloga, knjiga i slično. Dobitnik je mnogih nagrada i priznanja, a dobitnik je Nagrade HAZU za područje likovne umjetnosti za 2005. i te Nagrade Vladimir Nazor za 2005.

 
Eugen Feller rođen je 1942. godine u Splitu, Hrvatska. Primarno radi u slikarskim i grafičkim medijima. Vizualnim se umjetnostima počeo baviti 1957., bez prethodnog akademskog obrazovanja. Od 1969. do 2001. godine djeluje u Italiji, a 2001. vraća se u Zagreb. Predstavnik je radikalne struje enformela u suvremenom hrvatskom slikarstvu. Po nedostatku predmetnoga sadržaja i uporabi neslikarskih materijala i tehnika blizak je Ivi Gattinu. U početku, 1960-ih, radi Malampije, slike reljefnih površina i monokromnih struktura koje izvodi gustim nanosima gipsa. Fokus zatim usmjerava na obojene objekte, a u sedamdesetima na geometrizirane grafike. U novijem razdoblju blizak je minimalizmu i apstrakciji. Izlagačku djelatnost započinje početkom šezdesetih i otada izlaže na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima i Nagrade 14. zagrebačkog salona (Zagreb, 1968.). Živi i radi u Zagrebu, Hrvatska.
 
 
Radomir Damnjanović Damnjan, rođen u Mostaru 1935. godine, slikarstvo je diplomirao (1957) i magistrirao (1959) u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Krajem 50-ih i tokom 60-ih godina 20. veka stekao je veliki umetnički ugled i istorijski važno mesto na domaćoj likovnoj sceni najpre ciklusima “Peščanih obala” i “Potonulih gradova”, a zatim i minimalističkim slikarstvom. Početkom 70-ih se preselio u Italiju, gde je svoju umetnost razvijao u kontekstu savremenih umetničkih medija (fotografija, video, film, performans) i u duhu konceptualne umetnosti. Tokom 80-ih godina reinterpretira tradicionalne slikarske teme, poput autoportreta, te uvodi disciplinu “telesnog slikarstva” da bi najzad počeo da primenjuje slikarstvo potpuno ujednačenih slikanih površina kojima je italijanski kritičar Tomazo Trini dao naziv “Mrlje, praznina i punoća”. Izlaže u Kaselu 1964. na izložbi „Documenta“ III i na Sedmom bijenalu u Sao Paolu, gde mu je dodeljena nagrada „Vanda Svevo“. Za samostalnu izložbu u beogradskoj Galeriji Kolarčevog narodnog univerziteta 1964. nagrađen je Oktobarskom nagradom grada Beograda. Dva puta je izlagao na Bijenalu u Veneciji 1966. i 1976. godine, a učestvovao je i na Bijenalu u Tokiju 1967. godine. Tokom 1971. i 1972. godine boravio je u Americi kao Fulbrajtov stipendista. Od 1974. godine živi u Milanu. Od tada je prisutan i na italijanskoj kulturnoj sceni. U Italiji je realizovao mnoge samostalne izložbe. Godine 1979. u Umetničkom paviljonu u Tibingenu imao je samostalnu izložbu, a tom prilikom je objavljena njegova knjiga „Ništa suvišnog u ljudskom duhu“. Bavi se slikarstrvom, performansom, videom, filmom i fotografijom. Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada među kojima je i nagrada „Sava Šumanović“ iz 2011. za retrospektivnu izložbu, u beogradskoj „Galeriji 73”, kada je objavljena i monografija o njegovom opusu autora Jerka Denegrija i Tomaza Trinija. Njegovi radovi se nalaze u mnogim muzejima, javnim kolekcijama i privatnim zbirkama u zemlji i inostranstvu.
 
 
Boris Demur diplomirao je slikarstvo 1975. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Raoula Goldonija. Iste godine upisao je, a 1977. diplomirao grafiku u klasi prof. Alberta Kinerta, te paralelno pohađao Majstorsku radionicu Ljube Ivančića. Od 1994. djeluje kao slobodni umjetnik, a od 1975. član je HDLU-a. Između ostalih aktivnosti jedan je od osnivača i član Grupe šestorice autora (Demur, Jerman, Stilinović, Martek, S.Stilinović, Vučemilović) koja je svojim izložbama-akcijama, projektima i performansima djelovala od1975. do 1978. god. u javnim gradskim prostorima.Do sada je priredio oko 80-tak samostalnih te sudjelovao na preko 200 skupnih slikarskih i kiparskih izložaba, akcija i performanasa, autorskih koncepcija u zemlji i svijetu, između ostalog i kao hrvatski predstavnik na 23. internacionalnom bijenalu u Sao Paolu (1996). Iste godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je više vrijednih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u zbirkama i stalnim postavama značajnijih muzeja i galerija te brojnim privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.Godine 2004. priređena mu je retrospektivna izložba slikarstva i kiparstva u Modernoj galeriji u Zagrebu s radovima nastalim u rasponu 1970–2000. u autorskoj interpretaciji povjesničara umjetnosti Zdenka Rusa, a 2011. tiskana i opsežna likovna monografija u izdanju Art magazina Kontura s potpisom istog autora, koji je i pisac teksta u katalogu izložbe u Umjetničkom paviljonu.
 
 
Ivo Friščić rođen je u Velikom Korenovu kraj Bjelovara 1937. godine. Završio je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, a specijalizirao se kod M. Detonija i A. Kinerta. Djelovao je kao suradnik K. Hegedušića na Majstorskoj radionici, a kasnije kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Već se u početku priklanja nadrealizmu i svijetu mašte, ali se okušao i u ekspresionizmu, lirskoj apstrakciji, geometrijskoj apstrakciji, hiperrealizmu i dekorativnom oranamentalizmu. Majstorski dočarava iluziju objekata, simboliku koja se kompleksno krije, ali na slikarski perfekcionistički način i s vrlo promišljenim kompozicijama. Radio je uglavnom cikluse poput Eko-flores, Hortus Conclusus, Gordana i dr. Osim slikarstva bavio se grafikom i likovnim uređenjem knjiga. Umire u Zagrebu 1993. godine.
 
 
Đuro Seder rođen je u Zagrebu 29. studenog 1927. godine. Pohađao je Prvu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, a maturu je položio na Klasičnoj gimnaziji u Splitu 1946. Iste godine započinje studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje je u klasi profesora Antuna Mejzdića diplomirao 1951. Specijalizaciju za slikarstvo završio je kod profesora Marina Tartaglie 1953. godine. Od 1981. do 1983. Radi kao docent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu a od 1987. do 1998. redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti. Od umirovljenja1998. godine u statusu je professora emeritusa. Redoviti je član Razreda za likovne umjetnosti HAZU od 2000. godine, a od 2011. obnaša i funkciju voditelja Gliptoteke HAZU. Bio je član umjetničke skupine Gorgona od 1959. do 1966. godine. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina objavljivao je poeziju u časopisima: Razlog, Kolo, Forum i Republika, a 1978. godine tiskana mu je zbirka pjesama Otac iz lonca u nakladi Biblioteke iz Zagreba. Samostalno izlaže od 1958. godine i djela mu se nalaze u mnogim nacionalnim, gradskim i internacionalnim galerijama i muzejima.
Saša Pančić je diplomirao slikarstvo i magistrirao crtež na Fakultetu likovnih umjetnosti u Beogradu 1992. godine. Učestvovao je na više grupnih i preko dvadeset samostalnih izložbi u: Srbiji, Francuskoj, Hrvatskoj, Japanu, Finskoj, Bugarskoj, Rusiji, Švicarskoj. Njegovi radovi se nalaze u javnom prostoru i u kolekcijama: Grada Beograda /, Grada Sofije / Kolekcija “Telenor“, Beograd / Muzej „Macura“, Beograd / Kolekcija Claude de Saint Pierre, Pariz / Kolekcija Kevin Cottell, Los Angeles / Aula Beogradskog dramskog kazališta / Park skulptura „Kakslauttanen“ Laponija — Finska / Kolekcija Galerije New Moment, Beograd / Kolekcija GalerijeThalberg, Zurich/ Kolekcija Galerije Lamusee, Tokyo / Trideset godina je u statusu samostalnog umjetnika. Živi i radi u Beogradu.
 
 
Jure Markota rođen je 1985. u Slovenj Gradecu. Po završetku srednje škole 2004. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani smjer Kiparstvo. Njegovi su mentori bili: Dušan Tršar, Lujo Vodopivec, Jože Barši i Alen Ožbolt kod kojeg je diplomirao. Tema diplomskog rada bila je „ Vrijeme je novac“. Za vrijeme studija surađivao je s mnogim slovenskim umjetnicima kao njihov asistent. Radio je s Mirsadom Begićem u izradi scenografije, a s Dragicom Čadež i Alenom Ožboltom postavljao je izložbu te je razvijao ideje s Tobiasom Putrihom. Osim oblikovanjem skulptura bavi se slikarstvom, grafičkim dizajnom, arhitekturom i novim medijima. Sudjelovao je na brojnim izložbama, simpozijima i natjecanjima te je surađivao na internacionalnim video festivalima.
 
 
Antonia Čačić, 2001. g. diplomirala na Arhitekonskom fakultetu, Studij dizajna. 2002.g. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. E. Kokota. 2006. g. završila poslijediplomski studij slikarstva u Ljubljani u klasi prof. G. Gnamuša. Sudjelovala na nizu skupnih i samostalnih izložbi, festivala, radionica, održala niz stručnih predavanja. 2014.g. bila na putovanju u peruanskim Andama gdje je sudjelovala u slikarskoj radionici i radionici za staklo, što je, uz mentorski utjecaj profesora Gnamuša također imalo veliki utjecaj u recentnim radovima.
 
 
 Internet Galerija Remek-djela od svojih početaka do danas  intenzivno radi na širenju likovne kulture  na međužupanijskom i međunarodnom području.
 
* sva djela su fundus galerije Remek-djela i nisu na prodaju
Internet Galerija Remek-djela od svojih početaka do danas intenzivno radi na širenju likovne kulture  na međužupanijskom i međunarodnom području.

Više na stranici:

http://www.remek-djela.com/

KONTAKT:

 

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Galerija remek-djela

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Likovna scena › Galerija Remek-djela