Hoće li kućanstva

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
02:59
Tra
2020
08

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Hoće li kućanstva

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
09
 
05.2017

Hoće li kućanstva

od 1. travnja 2018. plaćati skuplji plin? - piše Željko Bukša
Hoće li kućanstvaPanel diskusija o liberalizaciji i deregulaciji trzista plina
 

Još uvijek nije poznato kakvu će cijenu prirodnog plina od 1. travnja sljedeće godine plaćati kućanstva  pa bi bilo dobro da se ona objavi najkasnije do kraja ove godine kako bi se tvrtke koje se bave plinom mogle na vrijeme pripremiti, istaknuto je na panel-diskusiji „Opskrba plinom u uvjetima potpune leberalizacije tržišta i okrupnjavanja opskrbljivača“, održanoj u sklopu  32. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin koji je u Opatiji organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).

Naime, u posljednje tri godine cijena plina za kućanstva je padala u skladu sa europskim tržištem, a tek je ove godine malo korigirana, rekla je u uvodnom predavanju „Opskrba plinom u uvjetima potpune liberalizacije tržišta“ Antonija Glavaš, članica uprave Prvog plinarskog društva (PPD). Dodala je da cijene tog energenta na europskim burzama rastu pa se može očekivati rast cijene plina i u Hrvatskoj iako oni priželjkuju da se to ne dogodi. Cijene plina u Hrvatskoj su, prema njenim riječima, ispod europskog prosjeka pa treba, u skladu s europskom praksom, do kraja ukinuti njihovo reguliranje, dakle i za kućanstva. Pritom je kao zanimljiv navela primjer kako je Rumunjska deregulirala plinsko tržište.

Predložila je i da država redefinira ulogu javne usluge kao i ulogu opskrbljivača u obvezi javne usluge jer javna usluga treba značiti sigurnost opskrbe, a ne reguliranu cijenu.  Pritom je dodala da je glavni cilj liberalizacije tržišta jačanje konkurentnosti, transparentnosti i nediskriminacije, a nužno okrupnjavanje prevelikog broja opskrbljivača plinom trebalo bi donijeti optimizaciju njihovog portfelja i troškova, reorganizaciju poslovanja te njihovu financijsku stabilnost, učvršćivanje  tržišne pozicije i dugoročno preživljavanje.

U drugom uvodnom predavanju o utjecaju liberalizacije i deregulacije na sudionike na tržištu plina prof. dr. Daria Karasalihović Sedlar sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta istaknula je da je nakon višegodišnjeg pada potrošnja plina u Hrvatskoj ponovo počela rasti. I ona je upozorila da na relativnom malom hrvatskom tržištu plina postoji više tvrtki nego na mnogim većima pa se kroz okrupnjavanje očekuje smanjivanje broja opskrbljivača i distributera. Također je navela da su sadašnje cijene plina u Hrvatskoj niže nego u većini europskih država. Na to, rekla je, najviše utječe veleprodajna cijena, ali i razni nameti koji su ugrađeni u cijenu plina.

Za potrošače je osim cijene i sigurnosti opskrbe, prema njenim riječima, važno i hoće li im liberalizacija i deregulacija te okrupnjavanje plinskih tvrtki donijeti odgovarajuću zaštitu kao i uvođenje pametnog mjerenja potrošnje i točnosti mjerenja što bi omogućilo zamjenu paušalnog načina sa plaćanjem po potrošnji te uvođenje više personaliziranih načina plaćanja plina. Međutim, ta okrupnjavanja i njegovi efekti se ne događaju sporije nego se očekivalo, a pitanje je kako će na to utjecati predstojeći lokalni izbori, napomenula je. 

Liberalizacija i deregulacija bi trebali potaknuti konkurenciju na tržištu, a time i smanjivanje cijena za krajnje potrošače. Međutim, ako se uzmu u obzir postojeći propisi kao i sadašnje cijene plina onda je za očekivati da će očekivana deregulacija potaknuti usklađivanje hrvatskih cijena plina sa europskima s čime potrošaći neće biti zadovoljni, istaknula je Karasalihović Sedlar.  

Za funkcioniranje domaćeg tržišta dobra je, navela je, činjenica da oko polovicu potrebnog plina proizvodimo u Hrvatskoj. Ali bez odgovarajućih ulaganja neće se moći zaustaviti pad domaće proizvodnje pa će, uz očekivani rast potrošnje, cijena uvoznog plina sve više utjecati na njegove cijene u Hrvatskoj.

„Vidjet ćemo što će se s cijenama plina za kućanstva dogoditi 1. travnja 2018. Njena deregulacija je vrlo ozbiljna odluka jer godinama živimo u reguliranom sustavu i pomalo izlazimo iz njega. Svaka bi država trebala napraviti plan kako to postupno provesti kada se za to stvore potrebni preduvjeti. Ali osnovno je da ne treba žuriti i da taj proces treba dobro organizirati kako bi se svi sudionici mogli na vrijeme i dobro pripremiti “, rekao je Nikola Vištica, direktor Sektora za plin i naftu u Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA).   

Činjenica da od 1. travnja ove godine zbog takve odluke Vlade plin kupuju po tržišnim, a prodaju po reguliranim uvjetima otežava poslovanje tvrtki HEP-Opskrba plinom, koja je opskrbljivač na veleprodajnom tržištu. Zato je njen direktor Marko Blažević istaknuo kako je vrlo teško u travnju govoriti kakvi će im biti rezultati poslovanja ove godine. S druge strane, takva odluka Vlade kao i odluka da ne moraju svu domaću proizvodnju isporučivati HEP-u je olakšala poslovanje Ine, rekao je direktor Sektora trgovine prirodnim plinom Ine Damir Škugor. Dodao je da kod određivanja cijene plina treba uračunati troškove istraživanja, razrade polja i proizvodnje, a samo jedna bušotina na Jadranu stoji 50 milijuna dolara.  

Blažević drži da se u budućnosti može očekivati još veća potreba za uvozom plina s obzirom na smanjivanje domaće proizvodnje, no i dalje će značajnu ulogu u cijeni imati plin proizveden u Hrvatskoj, na koji se neće moći staviti cijena kao da je transportiran iz uvoza. Napomenuo je i da se u ovogodišnjem vrlo hladnom siječnju pokazalo da se i u takvim ekstremnim uvjetima na europskom tržištu može osigurati dovoljno plina ali on ima svoju cijenu.

Srećko Ezgeta, direktor bjelovarske tvrtke Elektrometal-distribucija plina i predsjednik Grupacije distributera i opskrbljivača plina pri HGK, rekao je da se u Hrvatskoj cijene svih energenata, osim plina za kućanstva, deregulirane. Zato treba, predložio je, promijeniti regulatorni okvir i definirati treba li postojati opskrba u obvezi javne usluge ili ju se može definirati drugačije, treba li njena cijena biti regulirana (možda na nekoj višoj razini kao u elektroenergetskom sustavu, a da se ispod ostavi prostor za tržišno djelovanje ) ili ju treba prepustiti tržištu? Također je upozorio da treba odrediti kako će se uravnoteživati transportni sustav te kako investirati u pametno mjerenje potrošnje, ali ne može se istodobno tražiti takva ulaganja i niže cijene plina jer je to nespojivo pa takva ulaganja treba predvidjeti u distributivnim tarifama. 

Vištica je pojasnio da po Zakonu o energiji distributeri određuju tehnologiju i prijedlog troškova, na osnovu toga HERA radi analizu troškova i koristi, a država onda odlučuje ide li se u takvu investiciju i kada. Ali HERA dosad od nijednog distributera nije dobila takav prijedlog iako preliminarne procjene ukazuju da su koristi veće od troškova jer se smanjuje neovlaštena potrošnja plina, smanjuju troškovi očitanja brojila itd., rekao je i napomenuo da se dio novca može osigurati i iz europskih fondova. 

Također je komentirao i činjenicu da je šest od 34 opkrbljivača (oni pokrivaju oko 60% kupaca koji koriste tzv. javnu uslugu jer je među njima i zagrebačka Gradska plinara Opskrba) nakon što su se prvo borili protiv smanjivanja tarifa, uoči predstojećih lokalnih izbora ipak najavilo nižu cijenu plina od maksimalno im dozvoljene. Rekao je da ta mogućnost postoji od 2013. ali je do sada nitko nije koristio. Ezgeta je tu naizgled apsurdnu situaciju objasnio time što su jedinice lokalne samouprave kao vlasnici tih tvrtki opskrbljivača zbog skorih lokalnih izbora zatražili da ne obračunavaju ni minimalno odobreno povećanje opskrbne tarife nego da cijene plina zadrže na postojećoj razini. Vidjet ćemo do kada će to trajati,  samo do izbora i tijekom ljeta kada je potrošnja znatno manja ili i nešto duže jer takve odluke nisu gospodarski opravdane, istaknuo je Ezgeta.   

„Ove godine nas čeka redovna revizija distributivnih tarifa (većini su početkom ove godine već smanjene) u smislu ostvarenih prihoda u odnosu na realno određene tarife, potrošnju plina i (ne)ostvarene investicije koje su uračunate u odobrene tarife. Neki će morati vratiti preplaćeno kupcima, a neki će dobiti veće tarife“, najavio je Vištica.

piše: Željko Bukša

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Panel diskusija o liberalizaciji i deregulaciji trzista plina
  • Zagreb Raprava o deregulaciji trzista plina antonia glavas
  • Zagreb Panel diskusija o liberalizaciji i deregulaciji trzista plina 2
  • Zagreb Raprava o deregulaciji trzista plina daria karasalihovic sedlar

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Hoće li kućanstva