HSUP-ov Dan plina: Ove zime neće biti problema u opskrbi plinom

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
06:56
Srp
2020
02

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › HSUP-ov Dan plina: Ove zime neće biti problema u opskrbi plinom

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
28
 
10.2015

HSUP-ov Dan plina: Ove zime neće biti problema u opskrbi plinom

piše: Željko BUKŠA
HSUP-ov Dan plina: Ove zime neće biti problema u opskrbi plinomDani-plina-01
 

Ove zime ne bi trebalo biti problema u opskrbi prirodnim plinom jer su sve bitne tvrtke o kojima to ovisi spremne za započetu sezonu grijanja. To su na Danu plina, koji tradicionalno već 13 godina organizira Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), istaknuli predstavnici tvrtki HEP-Opskrba plinom, Ine, Prvog plinarskog društva (PPD), Plinacra i Podzemnog skladišta plina (PSP).

Predsjednik HSUP-a prof. dr. Miljenko Šunić kazao je kako tijekom ove sezone grijanja hrvatski potrošači ne trebaju strahovati za sigurnost opskrbe, bude li se sve odvijalo prema planu, odnosno bez većih iznenadnih nezgoda i kvarova na sustavu. „Cijela će zima biti sigurna na račun domaće proizvodnje plina, uvoza, ali i činjenice da Hrvatska, kao i cijela Europa, svake godine troši sve manje plina. Raspoloživost plina više nije upitna, a u tom se slučaju ne bi trebala mijenjati niti njegova cijena. Na njenu promjenu bi moglo utjecati jedino ako bi neka nezgoda ili kvar doveli do neraspoloživosti plina, no mislim da se to neće dogoditi", naveo je Šunić, dodavši kako su zalihe plina gotovo u potpunosti popunjene.

Potvrdio je to i Marko Blažević, direktor tvrtke HEP-Opskrbe plinom koja po odluci Vlade osigurava plin za kućanstva, kazavši da je 19. listopada u podzemnom skladištu plina u Okolima bilo popunjeno 95 posto njima odobrenog kapaciteta. Svi elementi za ogrjevnu sezonu su na raspolaganju, uz popunjene skladišne kapacitete osigurali smo i dodatne količine plina za pokrivanje vršne potrošnje, rekao je Blažević. Mogućnost kupovine plina na dnevnoj razini omogućila im je i registracija na burzu plina, Central European Gas Hub, a zakupili su i dio transportnih kapaciteta od austrijskog Baumgartena do hrvatske granice.

I Blažević je naveo da se u Hrvatskoj posljednjih godina troši sve manje plina. Tako je npr. od travnja do rujna ove godine potrošeno šest posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Blažević je također istaknuo važnost dobivanja što češćih podataka o potrošnji za osiguravanje potrebnih količina plina kroz povećanje mjernih mjesta s dnevnim očitanjem te da treba odrediti zajamčenog opskrbljivača za kupce čiji je opskrbljivač u poslovnim teškoćama, kako ne bi ostali bez plina.

Direktor Inine proizvodne jedinice Procesi Mirko Lukić rekao je da Hrvatska uvozi 47 posto ukupno potrebne energije te da polovica domaće proizvodnje otpada na naftu i plin. Ina je svoj zenit proizvodnje prirodnog plina postigla 2010. godine i da od tada i proizvodnja i potrošnja padaju. Naveo je da su dva ključna Inina izvora tog energenta Sjeverni Jadran i područje Molvi u Podravini (gdje crpe više od 90 posto proizvodnje na kopnu), te da na kopnu imaju 17 plinskih polja, a na Jadranu deset. Rekao je da će Ina pokušati rudarskim radovima, optimiziranjem sustava i investicijama u nova proizvodna polja zadržati postojeću razinu proizvodnje prirodnog plina, a do sljedeće će, najavio je, početi proizvodnju na tri nova polja u Međimurju. Zahvaljujući EOR projektu bit će i više kaptažnog, odnosno naftnog plina iz polja u Posavini.

Direktor Ininog Sektora trgovine prirodnim plinom Vedran Špehar dodao je kako ta kompanija vlastitim plinom pokriva polovinu svih hrvatskih potreba za tim energentom, da su za ovu zimsku sezonu osigurane dovoljne količine plina te da su zakupljeni transportni kao i kapaciteti plinskog skladišta. No, poslovanje im, napomenuo je, otežava pad potrošnje plina te njegove cijene na tržištu kao i regulirane cijene za kućanstva i za transport plina.

Antonija Glavaš, izvršna direktorica PPD-a iz Vukovara, najvećeg uvoznika plina u Hrvatskoj, kazala je da su opskrbljivački dužni osigurati dovoljne količine plina za pouzdanu opskrbu tzv. zaštičenih kupaca pa su poduzeli brojne mjere da to i ostvare za svoje kupce.

Potpunu spremnost za zimsku sezonu potvrdili su i Ivana Marković iz Plinacra te Gracijan Krklec iz tvrtke Podzemno skladište plina. Transportni sustav spreman je za ogrjevnu sezonu, izjavila je Marković, dodavši da svi opskrbljivači nastoje maksimalno optimizirati portfelj pa su im sadašnji rezervirani transportni kapaciteti dovoljni za potrošnju do temperature od minus dva stupnja Celzijusa, a još ima puno slobodnih kapaciteta plinovoda za uvoz plina. Za svaki slučaj pripremili su i plan za krizna stanja koji se primjenjuje ako nastanu duže ekstremno niske temperature jer se tada potrošnja znatno poveća. Navela je i da su ove godine pustili u rad priključke s magistralnog plinovoda prema Šibeniku, Kninu i Splitu te za novi blok TE Sisak.

Krklec je kazao da su dosta investirali u modernizaciju skladišta te da su izbušili dvije nove bušotine kako bi mu povećali kapacitet.

Vezano na usporenu plinofikaciju Dalmacije, prvi čovjek HSUP-a Šunić kazao je kako se u plinofikaciju Dalmacije, ali i Istre te ostalih dosad neplinoficiranih dijelova države ide i zbog toga da se smanji potrošnja za okoliš štetnih goriva poput mazuta, ali i ugljena i drva. Svemu tome, pogotovo mazutu, nije mjesto u urbanim sredinama, naročito u turističkim mjestima, rekao je Šunić. Po njemu, ljudi se danas teško odlučuju za uvođenje plina jer im je nerijetko ugrožena i osobna egzistencija, dok industrijska postrojenja masovno prelaze na plin.

Akademik Mirko Zelić, predjsdnik Znanstvenog vijeća za naftu i plin HAZU, upozorio je kako je Ukrajinska kriza srušila cijene nafte što smanjuje svjetska ulaganja u istraživanje i proizvodnju nafte i plina. To bi, istaknuo je, moglo izazvati svjetsku energetsku krizu, a kriza bi mogla nastati i u Hrvatskoj jer su postojeća polja sve iscrpljenija, a razne udruge otežavaju širenje istraživanja i proizvodnje nafte i plina pa se stalno smanjuje udjel domaće proizvodnje u ukupnoj potrošnji energije. Zato bi, predložio je, trebalo definirati energetsku strategiju Hrvatske i kako ju ostvariti.

U izlaganju „Značaj istraživanja i pridobivanja ugljikovodika za hrvatsko gospodarstvo“ prof. dr. Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, je rekao da je sve bilo pripremljeno za istraživanje Jadrana ali je onda politika sve zaustavila. Nabrojao je brojne ekonomske, energetske i druge argumente zašto bi takva istraživanja trebalo nastaviti, od značajnih prihoda za državu, novih poslova za hrvatske tvrtke, mogućnosti smanjivanja uvoza energenata i povećanja energetske neovisnosti Hrvatske, zadržavanja postojećih energetskih stručnjaka u Hrvatskoj itd.

„Sada je u naftnoj i plinskoj industriji vrijeme štednje i propitivanja, ali i vrijeme traženja novih prilika. Sada je vjerojatno i vrijeme za definiranje novih investicija. Odluka o (ne)nastavku istraživanja je odluka ide li se u razvoj ili hibernaciju Hrvatske“, poručio je Dekanić.

Dodijeljene su i godišnje nagrade HSUP-a. Za menadžera godine nagrađen je Pavao Vujnovac, predsjednik uprave PPD-a Vukovar, kao pravna osoba nagrađen je HEP - Plin iz Osijeka, najboljim mladim stručnjakom proglašen je Ivan Vedriš iz zagrebačkog Mašinoprojekta, a za poseban doprinos razvoju plinskog gospodarstva posthumno je nagrađen Marijan Miklaužić.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Dani-plina-01
  • Zagreb Dani-plina-02
  • Zagreb Dani-plina-03
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › HSUP-ov Dan plina: Ove zime neće biti problema u opskrbi plinom