Janez Pirnat - Nejašmić

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
07:59
Tra
2020
01

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pelikan › Janez Pirnat - Nejašmić

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
02
 
07.2017

Janez Pirnat - Nejašmić

akademski kipar - razgovor u povodu...
Janez Pirnat - NejašmićJanez pirnat - nejasmic
 

Suvremeni umjetnik, akademski kipar Janez Pirnat - Nejašmić (  rođen je u Ljubljani 1932.g, gdje je i diplomirao na ALU, izlagao je na brojnim samostalnim izložbama, autor je niza spomenika ).

Gospodine Pirnat - Nejašmić, što je trenutno u središtu Vaše preokupacije?

Trenutno je u središtu moje preokupacije rad na preuređenju imanja moje žene Sandre koji se zove „ Moj mir“ u Postirama na otoku Braču.

Koji su ključni elementi Vašeg pristupa likovnom djelu?

Ključni element mog pristupa likovnom djelu je kamen.

Kako bi, kao autor, riječima opisali suštinu Vašeg kiparskog opusa?

Riječima ne mogu bolje opisati suštinu svog kiparskog opusa kao što je to opisao gospodin Igor Brešan, hrvatski novinar, karikaturist i glazbenik. Zbog toga dozvolite , da ga citiram : „ Nije Pirnatu bilo lako naći vlastiti put u umjetnosti , radi se o velikom sinu velikog oca, moćnog kipara Meštrovićeva đaka, čiju je veličinu trebalo zaobići, ali poštivati. I sam će subjekt reći - Što sam ga bolje poznavao, više sam ga poštovao-. U tom se zapravo i ogleda čestitost i posvećenost umjetnosti koja nije tražila povode i društvenu lagodu , koliko osobene vrijednosti. Zato se kipar, u njemu, nakon početnog oslanjanja  na kubističko građenje brzo okrenuo prirodi, ispomažući se njenim slučajnostima, krhotinama, ulomcima, tražeći u malim čudima dodanu vrijednost svojim umjetninama. Jasno, učinilo vam se da su skulpture oštećene, nedovršene, okrnjene….Korak dalje gledano svaki je odbačeni komad, običan i bezličan za nas smrtnike po Pirnatovim preporukama doživio renesansu. Materija se reinkarnirala, umjetnikova je ruka zaračunala PDV! Netom odbačeno i ništavno postaje odjednom važno i bitno, uzdignuto na pijedestal  umjetnosti! I umjetnik je oprezan , dlijetom traži razumnu mjeru s intervencijom, da izvorniku ne promijeni  osnovni oblik, karakter,formu,smisao….“

Izveli ste niz javnih spomenika. Koji bi posebice istaknuli? Je li bi možda danas, drugačije izveli pojedino djelo?

Od spomenika bi istaknuo spomenik narodnom heroju Francu Rozmanu  - Stanetu na kojemu sam surađivao sa arhitektom Vladimirom Mušićem – Bracom  i koji je postavljen u samom centru Ljubljane 1975. godine. Vladimir Mušić je bio idejni tvorac projekta Split 3 na Žnjanu,  u to vrijeme veoma poznata ličnost u Hrvatskoj. Naše surađivanje na spomeniku u Ljubljani bilo je vrlo intenzivno    i volim  se  sjećati tih plodonosnih dana. Ništa ne bi mijenjao na tom djelu, a naravno danas mogu drugačije raditi.

Davno vas je privukao kubizam?

Naravno, da sam  kao kipar „ izlazio“ iz kubizma. Mogu čak primijetiti , da kubizam nije samo neka stilski oblik kiparstva nego je izvor kiparstva, koji nije i neće biti potrošen.

Izlagali ste na mnogim izložbama. Kolika je važnost izlaganja?

Za nas takozvane „ samostalne likovne  umjetnike“  izložbe su jedini mogući kontakt sa publikom, jedini način zarade jer smo mi u Republici Sloveniji uplaćivali redovne doprinose za zdravstveno osiguranje i za mirovinu.

Kako danas gledate na suvremena gibanja i raznolike utjecaje u umjetnosti?

Na suvremena gibanja i na raznolike utjecaje u umjetnosti danas još uvijek gledam sa radoznalošću i sa jednom dozom skepse. Baš svemu se ne mogu diviti ali ima i novosti koji se ne smiju zaobići.

Kritika iznimno cijeni vaše crteže i grafiku.

Na ovo pitanje bih se ja opet „ sakrio“ iza riječi koje je o mom crtačkom opusu napisao Igor Brešan; „ Pirnatovi crteži su lepršavi i nepredvidivi u nastajanju, nešto poput akvarela , nastaju slobodno ali uz jednu dozu kontrole. Onolike koliko to zahtjeva  faktografija  lica i unutarnje raspoloženja  između dijaloga izmaštana „ modela“ i autora. Pred vama su slike koje vape za sugovornikom , jer ovdje je linija provokator interakcije. Ma, koliko god te decentne dame i umilne gospođice, ponegdje senzualne , ponegdje pohotne, navodno prepoznavali na ulici( igrom slučaja) , uvjeravam vas da su refleksija stanja stvaratelja, slika iznutra o njemu samom, barometri raspoloženja. I crtač želi biti virtuoz, okreće se štapić računajući upravo na njegovu šašavost i rasipanje, raznolikost bridova i neuračunljivost habanja po papiru . Portreti  žena rasterećeni su neuroze, jala, društvenih nesklada, sve su to lica koje posredno svjedoče o ambijentu koji ih je formirao, o gospodskom okružju, naprosto lica koja kao da žive izvan svoga vremena. Nisu sve linije jednako zadojene ugljenom prašinom, a rasipanja oko poteza sugeriraju volumen i nasušnost pretakanja u skulpturu.“

Ja se osobno divim crtačkom opusu svoga oca Nikolaja  Pirnata  koji je bio  izvanredno nadaren umjetnik prve polovice prošloga stoljeća – slikar, kipar, grafičar, ilustrator i profesor na Akademiji za likovnu Umjetnost u Ljubljani. Zbog teške bolesti napustio nas je s nepunih 45 godina.

Ja sam baš u to vrijeme počeo vježbati klesarski zanat.

Živite u Ljubljani,u Istri,  na Braču.

Da, Ljubljana, Istra i Brač su bitne točke mog radnog iskustva. Pošto sam u tom uskom prostoru tražio podrijetlo   svoga prezimena Pirnat,  jedan veliki  autoritet mi je obrazložio, da smo mi u stvari pirati Bokeljci , koji su napustili svoje obale u vrijeme kada je u 14. stoljeću  Venecija potpuno savladala istočnu obalu Jadrana zajedno sa otocima. Povukli smo se na sjever sve do Ljubljane i tamo počeli brodaritii po rijeci Ljubljanici  sve do izvora kod  Vrhnike, pa do izljeva Ljubljanice u Savu. Bez obzira na to, da nismo stanovali iza zidina srednjevjekovne Ljubljane, bio nam je dodijeljen  status građana, pa se zato i naše prezime promijenilo.  Više nije završavalo na RAT nego sa zvučnijem  NAT. Sve do danas.

Planovi?

Već sam u prvom pitanju odgovorio, da zajedno sa svojom ženom akademskom kiparicom Sandrom Nejašmić  preuređujemo njeno imanje „ Moj mir“ u nešto što bi jednostavno mogli opisati kao kiparski atelijer u slobodnom prostoru. Budući je sada taj projekt u nastajanju, još nedovršen o njemu nema smisla govoriti o pojedinostima, o tome što postoji, o tome što nema i što nedostaje. Moji su planovi u  tom smislu potpuno podređeni tim projektom koji u cijelosti zaokuplja naše zajedničko stvaralaštvo.

razgovor vodio: Miroslav Pelikan

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Janez pirnat - nejasmic
  • Zagreb Janez  pirnat - nejasmic 1
  • Zagreb Janez   pirnat - nejasmic zena riba
  • Zagreb Janez  pirnat - nejasmic bodler
  • Zagreb Janez  pirnat - nejasmic fragment
  • Zagreb Janez  pirnat - nejasmic meduza
  • Zagreb Janez  pirnat - nejasmic peterolicje
  • Zagreb Janez  pirnat - nejasmic suncica

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pelikan › Janez Pirnat - Nejašmić