Jedan od mnogih epiloga

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:59
Stu
2019
18

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › Jedan od mnogih epiloga

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
20
 
06.2019

Jedan od mnogih epiloga

predstavljanje knjige Pier Paola Pasolinija - u petak, 21. lipnja 2019. s početkom u 12 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića
Jedan od mnogih epilogaPromocija pasolini
 

MeandarMedia vas poziva na predstavljanje knjige “Jedan od mnogih epiloga” Pier Paola Pasolinija

Promocija će se održati u petak, 21. lipnja 2019. s početkom u 12 sati

Lokacija: Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Sudjeluju:

Valter Milovan

Mladen Machiedo

Branko Čegec

poezija čita glumac Ivan Ožegović

Pier Paolo Pasolini: JEDAN OD MNOGIH EPILOGA / IZABRANE PJESME

Ovaj izbor pjesama, nastao u nekoliko godina biranja te (u Machiedovu slučaju)   više desetljeća prevođenja i nekoliko susreta s pjesnikom, otkriva nam svu složenost Pasolinija-autora i čovjeka. U ovaj smo pjesnički izbor pokušali unijeti gotovo sve elemente koji su činili njegov umjetnički rad i život. Kroz mnoge godine i mnoge pjesme pjesnik propituje religiju i klasnu borbu te "ljudski element" u njima koji ih mijenja, izobličuje i priječi da proglašeni ideali budu dovedeni do ostvarenja. Drugi i drugačiji, Pasolinijev i pasolinijevski ideal jest tjelesnost. Za pjesnika ljudsko tijelo i seksualnost viđeni su kao "jedini izraz slobode koji građansko društvo nije uspjelo uništiti". Tako je barem bilo do sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Iako je pripadao drugom socijalnom sloju, pjesnik suosjeća s furlanskim seljacima, njihovim siromaštvom i pobunama. Ta se "ljubav" odlaskom u Rim preoblikuje u simpatiju prema rimskim podproleterima, a kasnije i prema siromasima Trećeg svijeta (Gvineja, Naricanje o kojem je govorio Marx), u stalnoj potrazi za nevinošću, uvijek novom i drugačijom.

Prevedene su i najuspjelije pjesme koje govore o pjesnikovim važnijim emotivnim odnosima: tu je ponajprije problematičan odnos s majkom – opisana je djetinja ovisnost-sreća iz pjesme Sjećanja, zatim erotska, za kršćane svetogrdna i incestuozna Litanija (napisana prema Litanijama Majke Božje) te Molba za moju majku u kojoj ogoljuje svoje osjećaje i "shvaća" zadatosti svojeg emotivnog života. Sve je to na izrazito hrabar način,  "naivno" i "nevino" predočeno čitatelju. Gotovo kao korektiv toj tragičnoj situaciji služi (mnogo vedriji) odnos s Ninettom Davolijem, kojem je također posvetio više pjesama (Jedan od mnogih epiloga, Zabavne pojave), a koji je opjevan kao bezbrižni mlađi brat-dječak, ljubavnik i prijatelj.

U izboru smo istaknuli i pjesnikovu opsesiju (vlastitom) smrću koja se provlači kroz čitav niz pjesama (Mrtvi mladić, Dan moje smrti, Balada o samoubojstvu), kao i pjesama u kojima se spominju pomalo iznenađujući elementi vezani za Pasolinijevu nasilnu smrt. Nalazimo tako kovrčavog momka u pjesmi Cesta kurvi te je spomenuta i Ostia (mjesto gdje je ubijen, Ostia = hostija = žrtva), kao i u pjesmama Očajnička vitalnost te U Ostiji u ponoć, karneval.

O autoru

Pier Paolo Pasolini, talijanski pisac i filmski redatelj (Bologna, 5. 3. 1922. – Rim, 2. 10. 1975.). Diplomirao književnost u Bologni. Jaka povezanost s majkom, podrijetlom Furlankom, te proučavanje romanske filologije usmjeravali su ga na furlanski dijalekt, na kojem je izrazio svoj delikatni i fantastični pjesnički svijet (Pjesme Casarsi – Poesie a Casarsa, 1943; Gdje je moja domovina – Dov’è la mia patria, 1949. i dr). U majčinu rodnome mjestu Casarsi, gdje se nastanio 1943. bježeći od mobilizacije, pokrenuo je književni časopis na furlanskome i 1945. osnovao Malu akademiju furlanskoga jezika. Pristupio (1947) talijanskoj komunističkoj partiji, iz koje je bio izbačen (1949) zbog optužbe za zavođenje maloljetnika; izgubio i posao nastavnika. Od siječnja 1950. živio u Rimu, gdje je uređivao utjecajan časopis Officina (1955. 59). U tzv. rimskim romanima Besprizorni (Ragazzi di vita, 1955) i Žestok život (Una vita violenta, 1959) opisivao, kori‐ steći se mjesnim dijalektom, “potproleterijat”, svijet lišen svake klasne svijesti. U djelu Strast i ideologija (Passione e ideologia, 1960) teoretizirao je o novim težnjama neoeksperimentalizma – osobito o stilskoj slobodi i kritici suvremenoga kapitalističkoga društva. Uz dijelektalnu pisao je i poeziju na talijanskome jeziku (Gramscijev pepeo – Le ceneri di Gramsci, 1957; Religija mojega vremena – La religione del mio tempo, 1961; Poezija u obliku ruže – Poesia in forma di rosa, 1964. i dr.).

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Promocija pasolini
  • Zagreb Passolini ovitak

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › Jedan od mnogih epiloga