Josip Botteri Dini

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvje┼żeno
09:59
Lis
2018
18

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pelikan › Josip Botteri Dini

Zagreb ─îitajte Pelikana
Zagreb Srednja europa
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sand├ę - Read All About It Emeli Sand├ę - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
┼áarena pita s ┼íunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info ┼áarena pita s ┼íunkom…
Lagani ljetni obrok,…
U┼áTIPCI - hercegova─Źki, sinjski ili li─Źki… - Zagreb, mojzagreb.info U┼áTIPCI - hercegova─Źki,…
Voda + bra┼íno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Puca─Źina u gormiti stilu
─îovje─Źe ne ljuti se
Igrate protiv ra─Źunala…
Kako se rije┼íiti biv┼íeg ili biv┼íe? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se rije┼íiti biv┼íeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nje┼żno ili, uglavom,…
Povezani ─Źlanci
Zadnje vijesti
24
 
06.2018

Josip Botteri Dini

Zagreb, 1964.-1968. godine studija na ALU - razgovor u povodu...
Josip Botteri DiniJosip botteri dini
 

Akademski slikar i donedavni profesor na splitskoj Akademiji likovnih umjetnosti, Josip Botteri Dini, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik s iznimnim ugledom, autor opse┼żnog i slojevitog opusa, izlagao na brojnim samostalnim izlo┼żbama u domovini i svijetu, djela mu se nalaze u nizu muzeja i galerija

Kako je po─Źelo i kako je teklo Va┼íe ┼íkolovanje na zagreba─Źkoj ALU?

1964. godine, po─Źetkom ljeta, doputovao sam u Zagreb, no─çnim vlakom iz Splita, kako bih polagao prijamni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti, u Ilici 85.

Zagreb mi je drag i danas, ali i tada, s puno nade i sanjarija bio je moj Paris, mjesto mojih slikarskih te┼żnji. Mo┼żda sam vi┼íe o─Źekivao od ljudi. Mnogo je vremena moralo prote─çi, kako bih uvidio,spoznao, da samo u ti┼íini svoje samo─çe mogu vidjeti onaj istinski svijet za kojim tragam. Jer dok sam tragao za umjetni─Źkom istinom, pokazalo se, kako i svi drugi, jednako ┼żive u potrazi za vlastito┼í─çu i odmjeravaju ÔÇ×svoje pronalaskeÔÇť, u na┼íem slu─Źaju umjetni─Źka izna┼ía┼í─ça-djela, sa svojim suvremenicima i vode tihu a ponekad i glasnu borbu oko prvenstva, uspjeha, ugleda. Sve se ─Źesto zavr┼íava u ta┼ítini samodostatnosti, klanskim podjelama i za┼ítitama grupa, koje ih pojedina─Źno ili kao skupinu izdi┼że za neko vrijeme nad ostalima. Nije mogu─çe ne spomenuti i politi─Źke i ideolo┼íke grupacije i podjele, koje ni danas nisu zavr┼íile i koje ─Źesto i neprestano ometaju kontinuitet hrvatske duhovnosti i kulture.

Mo┼że li se biti sam? U meni se dogodio taj, rekao bih blagoslovljeni zov samo─çe. Drugi blagoslov koji me u toj samo─çi prati jest radinost, koja me  ustrajno dr┼żi i kojoj postojano pristajem biti spreman na sve izazove.

Posebnu milost i blagoslov osje─çam zbog nadahnu─ça koja dobivam iz knjige Sv. Evan─Ĺelja. Sveto Pismo o┼żivljava moju stvarala─Źku snagu. Blagoslov obitelji, zdravlja, prijateljstava, blagoslov mnogih koji podr┼żavaju moje djelo. Sve to olak┼íava ┼żivotni kri┼ż koji sa mnom prolazi i moj ┼żivotni put.

Svakako se sje─çate profesora?

U vremenu u kojem studiram slikarstvo na zagreba─Źkoj Akademiji predaju velika imena hrvatske likovne umjetnosti:

kipari: ┼Ż. Jane┼í, A. Augustin─Źi─ç, F. Kr┼íini─ç, V. Radau┼í, I. Saboli─ç, G. Antunac, V. Michieli, zatim 

slikari: K. Hegedu┼íi─ç, Vj. Para─ç i Dalibor Para─ç, F. Kulmer,  Lj. Ivan─Źi─ç, ─É. Tiljak, A. Mezdji─ç, Detoni,  O. Postru┼żnik, I. Re┼żek, M. Stan─Źi─ç,

grafi─Źari: F. Paro, F. Ba─çe, A. Kinert, tu su i Sumerbeker,  Z. Me┼ítrovi─ç, predava─Źi tehnologije, pismo predaje Lj. ┼ákrnjug.

Povijest umjetnosti predaju A. V. Mihi─Źi─ç, M. Pei─ç a estetiku D. Grli─ç. Na Akademiji je sa svojim atelijerom neprestano prisutan Marino Tartaglia. Akademija je mjesto otisaka mno┼ítva duhova koji su tu prolazili. Profesori su svojim osobnim stavovima a i svojim ukupnim djelom utjecali na svoje studente. Tro je razloga mojeg nabrajanja njihovih imena. Akademija je uvijek i popri┼íte natjecanja i duhovne borbe razli─Źitih osobnosti ali i stremljenja koja su pod utjecajima kritike i povijesno umjetni─Źkih prosudbi.

Zagreba─Źlka Akademija na odre─Ĺeni na─Źin nasljednica je svih svojih profesora i svih svojih studenata jer su se i profesori razvili iz njezinog kontinuiteta. Akademija i danas kao temeljno polazi┼íte njeguje i inzistira u svojem nastavnom, pa rekao bih i odgojnom smislu, na crtanju i slikanju po ┼żivom modelu ljudski lik, portret i akt, kako je to bilo i u davno vrijeme svojega po─Źetka. Taj akademski pristup studiju slikarstva ali i kiparstva i grafike daje umjetniku osje─çaj sigurnosti u njegovom stvarala┼ítvu. Iz dobrog crte┼ża i dobro prou─Źenih likovnih problema umjetnik ─çe se sretno mo─çi izra┼żavati sustavima crte, boje, svjetla i sjene, volumena i pokreta kroz osobni likovni izraz. Nakon discipliniranih vi┼íegodi┼ínjih napora, svladav┼íi sve programske zahtjeve, otkriti ─çe svojstva svoje razli─Źitosti i progovoriti vlastito┼í─çu svojeg likovnog jezika.

Uvijek valja te┼żiti samostalnom putu.

Naravno, dobro je i najbolje je, ako mladi umjetnik ve─ç osje─ça svoj svijet likovnosti, neka ga i bilje┼żi, makar u skicama i na bilo koji drugi na─Źin jer svaki duhovni bljesak i svako nadahnu─çe originalno je vrijedno i neponovljivo. Ono se ne smije odlagati. Sakupljaju─çi takve bilje┼íke u raznim tehnikama, umjetnik ─çe voditi razgovor s onim tajnovitim i njemu u njemu samome.

Na zagreba─Źkoj Akademiji su djelovali i Ljubo Babi─ç, Maksimilijan Vanka, Ivan Me┼ítrovi─ç, I. Kerdi─ç, B. ─îiko┼í Sesija, I. Frange┼í, V. Jordan, I. Laba┼í, ─É. Seder, Beci─ç, J. Mi┼íe i mnogi drugi. Isti─Źem sve ovo kako bi bili svjesni te bogate duhovne ba┼ítine koju su svojim naporima i darivanjem svojih iskustava i znanja stvarali veliki hrvatski umjetnici.

Moderna hrvatska umjetnost?

Moderna hrvatska umjetnost kontinuirano traje i preta─Źe se dijelom u suvremenu. ─îak bih rekao da se i danas isprepli─çu snagom umjetni─Źkih osobnosti. Mislim da je pogre┼íno o umjetnosti govoriti o natjecanju. ─îak mi s motri┼íta estetskog do┼żivljaja ,─Źini mi se bespredmetnim isticati kategoriju vremena. Valja se okrenuti govoru oblika, boje, ritmova, odnosa svjetla i tame,. geometrije,linearnog i rasplinutog, dakle apstraktnih likovnih elemenata likovnosti,jer sve podjele proisti─Źu iz klepsidre. A i ┼żivot umjetnosti prolazi poput sjene oblaka (Faure) ili kao treptaj oka. Na koncu povijesti koja je za svakoga njegov sobni ÔÇ×shodnji ─ŹasÔÇť,mo┼żda ─çemo se sje─çati Vidovi─çevog Angelusa ili Michelangelove Pieta ili Babi─çeve Kalvarije ili Kljakovi─çevog Uskrsnu─ça ili Me┼ítrovi─çevog Joba ili Bukov─Źevog Mrtvog Krista.

Zagreb je prepun iznimnih djela, u crkvama i galerijama.

Ipak za zainteresiranog traga─Źa za likovnim ─Źudima hrvatskle umjetnosti potakao bih na ┼íetnju crkvama i muzejima Zagreba. Student ALU bimorao sam, u ti┼íini, po─çi hodo─Źastiti od katedrale i vidjeti portal i Frange┼íevo Presveto Trojstvo, pa u crkvi vidjeti Medovi─çevog sv. Jerolima, pa Me┼ítrovi─çevu skulpturu-reljef Krist i bl.. Alojzije Stepinac. Riznica i drugi oltari su gozba za kulturnog promatra─Źa, umjetnost koja je nastajala od 12.stolje─ça do danas.

Valja po─çi do Franjeva─Źke crkve na Kaptolu. Vitraji Ive Dul─Źi─ça, goti─Źki potrtal sa skulpturalnim poliptihom svetaca.

Treba napomenuti i mozaik sv Marka Kri┼żev─Źanina, djelo A.Star─Źevi─ça u crkvi tog hrvatskog sveca. Posebno valja pogledati crkvu vl, Augustina Ka┼żoti─ça na Pe┼í─Źenici, djelo arhitekta Borisa Maga┼ía.

U crkvi Bezgrje┼íne Djevice Marije u Dubravi kod franjevaca nalazi se monumentalno Kristovo raspe─çe, djelo A.Augustin─Źi─ça, saliveno u bronci.

Crkva svc. Franje Ksaverskoga na Ksaveru premda barokna, ujedno je i galerija sakralnih djela Zlatka Šulentića.

Prvi su vitraji jednog modernog hrvatskog slikara i remek su djelo njegovog ukupnog stvarala┼ítva. Crkvu sv. Marka na Gri─Źu rese Me┼ítrovi─çeva, Kljakovi─çeva i Babi─çeva djela sakralnog sadr┼żaja i nadahnu─ça. Isusova─Źka crkva sv. Katarine biser je baroka uz danas MGC, neko─ç samostan Dru┼żbe Isusove. S  Gornjeg grada valja se spustiti do Jela─Źi─çevog placa, Harmice, Trga bana Jela─Źi─ça i pogledati crkvu Ranjenog Isusa pod neboderom s vitrajima . M. Trep┼íe i goti─Źkom skulpturom Osu─Ĺenog Krista.

Djela Ljube Babića vidjet ćemo i u crkvi Sjemeništa na Šalati a i u crkvi sv. Ante na Sv. Duhu.

U Nadbiskupskom dvoru krije se i kapela sv. Stjepana sa srednjovjekovnim freskama, kao ┼íto ih ima u sakristiji katedrale, a i najnovije vrijeme prona─Ĺenih na unutarnjem ju┼żnom zidu same Prvostoilnice.

Moderno ure─Ĺenu crkvu Gospe Lurdske projektirao je znameniti slovenski arhitekt Ple─Źnik u Zvonimirovoj ulici prije II svjetskog rata.

Nismo dovoljno svjesni kako se galerija hrvatskog kiparstva nalazi na otvorenom, na groblju Mirogoj, posebno pod Arkadama.

Dao sam samo neke naznake o kulrno umjetni─Źkom blagu u Zagrebu.

Svatko ima mogućnost stvoriti svoj izbor. Moje su naznake vezane uz sakralnu umjetnost jer je smatram skrivenom od medijske pozornosti još uvijek.

Moderna galerija kao stalni postav izla┼że djela hrvatske umjetnosti 19.,20. I 21.stolje─ça a jednako izla┼że u izlo┼żbenom programu prete┼żito hrvatske umjetnike.

Vrijedi ─Źe┼í─çe po─çi promatrati stalni postav izlo┼żbe. Umjetnik mora odr┼żavati svoje odnose sa svojom ba┼ítinom i sa svojim vremenom i stvarati svoj izbor umjetnina, likovnosti, poma┼żu─çi i sebi razjasniti samog sebe.

Jednako MGC, kao i Umjetni─Źki paviljon, mjesta su neprestanog likovnog ┼żivota Zagreba i Hrvatske.

Koliko je va┼żno za umjetnika izlaganje? Izlagati ili ne?

Izlagati ili ne?  Bilo je umjetnika, ─Źak i profesora na Akademijama, koji gotovo nikada nisu izlagali. Mislim kako se mora i izlagati. Naporno je zaustaviti i onako kompliciran atelijerski rad, ali bez komunikacije s publikom, gubi se smisao na┼íeg rada.

Drugi su danas obi─Źaji. Tiskanje obilnih kataloga, knjiga, filmovi i medijski nastupi...itd.

Nemam nikakve preporuke osim, vjerno, redovito, ┼íto je bolje mogu─çe tra┼żiti novo, novu i koliko je mogu─çe dobru vlastitu sliku, potvr─Ĺuju─çi sve prije stvoreno.

Jer slikar, kipar, grafi─Źar, glazbenik, pisac, filozof, arhitekt, filmski re┼żiser ili bilo koji drugi umjetni─Źki stvaratelj rade jednako:ono ┼íto misle i vide u sebi i osje─çaju, sri─Źu i izri─Źu u svojem umjetni─Źkom govoru. To je govor iz dubine bi─ça upu─çen suvremenom ─Źovjeku. To je razlog i izlaganja i objavljivanja ali i samoga stvaranja.

Umjetni─Źko djelo,kao medij-posrednik izme─Ĺu autora i op─çinstva, autora i svijeta u svom vremenu, istodobno je i djelo kojim se nastavlja kontinuitet kulturne sredine i naroda u kojemu nastaje a partipicira i u kulturi svijeta.

Vratimo se vremenu Vašeg školovanja. Vaši su Vam profesori bili podrška?

Profesori koji su ostavili na mene poseban utisak, koji su svojim djelima imponirali, pomogli su mi oblikovati moj osobni izraz, nili su F. Kulmer, Lj. Ivan─Źi─ç, Vj. Para─ç, M.Stan─Źi─ç, V. Michieli, K. Hegedu┼íi─ç, A.V. Miihi─Źi─ç, M. Pei─ç, M. Tartaglia, Re┼żek.

Nabrojio sam skoro sve profesore jer pamtim pone┼íto o svakome, susreti s njima bili su vrlo rijetki, a pogotovo razgovori, ali su uvijek bili zanimljivi i ─Źesto poticajni. Umjetnici, ─Źesto i s malo rije─Źi iska┼żu neke bitne poruke, opa┼żanja, misli, do┼żivljaje i naputke, sve do kritike ili sugestije. Ponekad takvi iskazi bivaju duhoviti in pretvore u dosjetku, anegdotu.

Sje─çam se susreta u trajanju prijemnog ispita, kada mi je prof. Ivan─Źi─ç pru┼żio moj redni broj 13 upitav┼íi me: Jeste li sujevjerni? Naravno, odgovorio sam ,ne.!!

Jednom kasnije za vrijeme studija mi je rekao:Vi ste genijalni za pokvariti stvar! Bila je to za mene neo─Źekivana pohvala. Moram re─çi, svi na┼íi profesori su bili oprezni u iskazivanju priznanja i kada smo uspjeli naslikati ili nacrtati dobro na┼íe radove. Mo┼żda je ta suzdr┼żanost na svoj na─Źin bila i odgojna mjera.

Za moj dolazak na Akademiju, posebno sam zahvalan profesoru Valeriju Michieliju, koji je vidio moje radove prije Akademije i primijetivši u njima izglede za moguću, moju likovnu formaciju.

Poslu┼íao sam njegove sugestije i prionuo radu i uspio polo┼żiti prijemni ispit. Kasnije sam ga susretao nekoliko puta u ┼żivotu. Uvijek je susret s njim bio poticajan i ohrabruju─çi. Vjeko Para─ç bio je smiren i odmjeren u izjavama. Znao je priznati ako je ne┼íto bilo dobro. Ivo Re┼żek, vrlo duhovit, rado se sa studentima zadr┼żavao u razgovoru. Njegova pohvala jednoj mojoj slici bila je :Ovi Dalmatinci i da se poseru, posrat ─çe boju.

Miljenko Stan─Źi─ç bio je vrlo suosje─çajan ─Źovjek. Mene je preporu─Źio okulisti za pregled i do┼íao me ku─çi, na Tre┼ínjevku tra┼żiti, da bi mi prenio dogovor za sutra┼ínji pregled. Za sv.Nikolu darovao je nama studentima njegove zavr┼íne klase, platna 150 x 150 cm, napete na blind okvirima, kako bi mogli naslikati diplomski rad. Bilo je to vrijeme materijalnih oskudica. Njegove kritike i┼íle su u smjeru na┼íeg otvaranja prema suvremenosti, ali je po┼ítivao osobni stav i izbor. Nastojao je dijelom i na izvr┼íenju Akademijinog dogovorenog programa a onda bi dopustio slobodu izraza. Na kraju studija po─Źastio nas je ru─Źkom u hotelu Palace.

Tako sli─Źno Stan─Źi─çu postupao je i Krsto Hegedu┼íi─ç, cijenio je radinost i dobru opservaciju ali je ve─ç i dopu┼ítao likovnu igru i slobodu rukopisa. Kada bi netko nacrtao ve─çu nogu, stopalo, ─Źulo se:Pa vi patite od elefantijaze. Jednom je dao zadatak:nacrtajte sada, ulaz na Akademiju, tramvaj br. 9 ( bilo je tada uvedeno novo vozilo) i jednu kravu. Bilo je zanimljivo, tako po sje─çanju crtati. Malo tko se mogao pohvaliti da ga izvrsno slu┼żi vizualna memorija.

Tartaglia mi nije bio direktno profesor, ali znao je za mene i poha─Ĺao mi je kasnije izlo┼żbe. Jednom mi je rekao:Izgleda da ovaj ─Źovjek nikada ne spava.

Na izlo┼żbi 1978. G. u Salonu HDLU, U Pra┼íkoj ulici , nekoliko profesora su bili i svi su mi istaknuli pojedina─Źno svoju preferiraju─çu sliku, broj taj. Kada sam kasnije pogledao te slike, svaka slika nosila je u sebi ne┼íto od profesorove likovne karakteristike. Moj zaklju─Źak je bio, hvala profesorima a ja moram svojim putom prema sebi. I to iskustvo me ─Źini sigurnim u svim umjetni─Źkim pothvatima.

razgovor vodio: Miroslav Pelikan

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Josip botteri dini
  • Zagreb Josip botteri dini 1
  • Zagreb Josip botteri dini 2
  • Zagreb Josip botteri dini 3
  • Zagreb Josip botteri dini 4
  • Zagreb Josip botteri dini  5
  • Zagreb Josip botteri dini 6

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pelikan › Josip Botteri Dini