Josip Botteri Dini

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvje┼żeno
11:59
Srp
2020
04

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pelikan › Josip Botteri Dini

Zagreb Knji┼żara Fraktura
Zagreb ─îitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski no┼żevi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sand├ę - Read All About It Emeli Sand├ę - Read…
Recepti
Rapska torta - kola─Ź gra─Ĺana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kola─Ź…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
┼áarena pita s ┼íunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info ┼áarena pita s ┼íunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Puca─Źina u gormiti stilu
─îovje─Źe ne ljuti se
Igrate protiv ra─Źunala…
Kako se rije┼íiti biv┼íeg ili biv┼íe? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se rije┼íiti biv┼íeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nje┼żno ili, uglavom,…
Povezani ─Źlanci
Zadnje vijesti
22
 
03.2020

Josip Botteri Dini

razmišljanja - razgovor u povodu...
Josip Botteri DiniSunshine melbourne australia josip botteri dini
 

Akademski slikar i profesor na splitskoj ALU, Josip Botteri Dini, autor  iznimnog ugleda, kreator je kompleksnog opusa, u kojem se posebno isti─Źe sakralni ciklus, izlagao je na brojnim samostalnim izlo┼żbama u domovini i svijetu.

Prisje─çamo se umjetnikovih rije─Źi.

Gospodine Botteri, u povodu Va┼íeg ne malog doprinosa sakralnoj umjetnosti, nedavno je dovr┼íen i sve─Źano prikazan dokumentarni film  o Va┼íem opusu.

Niz autora je radilo na filmu, dr.sc. Hrvojka Mihanovi─ç Salopek, muzikolog i povjesni─Źarka knji┼żevnosti, nedavno je sa suradnicima dovr┼íila snimanje dokumentarnog filma o mojem sakralnom djelu. Film obuhva─ça ve─çi dio mojeg djela. Moram kazati kako je to vrlo zamr┼íen pothvat,koji je tra┼żio mnoga putovanja i veliki studijski posao. Film predstavlja izbor iz mno┼ítva djela iz razli─Źitih vremenskih razdoblja i pru┼ża uvid u bitne razvojne promjene.

Klju─Źna karakteristika ovoga filma.

Klju─Źna misao autorice filma je evan─Ĺeoska ba┼ítina i hrvatski nacionalni identitet u mojem likovnom djelu. I sam naslov filma ÔÇ×SIMFONIA CROATICA ET CHRISTIANAÔÇť,daje naslutititi tu ideju. Moram istaknuti produkciju, Udrugu Prosoli-sveta glazba,kao i Real grupu,kao i koprodukciju TV Laudato. Film su snimali Boris Poljak, Dean Ganza, Andrej Buni─ç. Layout i grafi─Źka obrada:Jakov Ga─çina.

U filmu su govorili dr.sc. Hrvojka Mihanović Salopek, prof. Nevenka Nekić i prof. Stanko Špoljarić. U filmu govorim i ja, kao umjetnik o svojem djelu.

┼áto je va┼żno u nastanku likovnog djela?

Slikarstvo je samo posrednik, pa mo┼że se kazati i jezik,kojim umjetnik nudi svoje umjetni─Źke i ljudske do┼żivljaje povijesti, sada┼ínjosti i slutnju budu─çnosti. Posebno moram istaknuti ljudsku patnju,koju do┼żivljavam i izra┼żavam u mojem djelu. U te┼íkim tragedijama jedino mi lebdi nad patnjom trpe─çi Krist,kao utjeha i nada. Krist nam je blizak,jer on je za nas, za na┼íe vje─Źno spasenje kao Bog,nedu┼żan,iz neizmjerne ljubavi trpio i podnio muku kri┼ża,─Źak,kako su Rimljani govorili:ludost kri┼ża.

Vi ste jedan od naših najpoznatijih sakralnih slikara. Kako odabirete motive? Kako mu pristupate?

Sakralna tema, to je moje svakodnevno razmi┼íljanje i molitva. Moj dan traje uz molitvu, od ranoga jutra do kasno u no─ç. Moje me razmi┼íljanje vodi kroz molitve, posebno kroz Krunicu, razmi┼íljam o Kristovu ┼żivotu i o ┼żivotu svetaca, posebno hrvatskih s naglaskom na ┼żivot bla┼żenog Alojzija Stepinca, kojemu sam pribivao na sprovodu, kao ─Ĺak Sjemeni┼íta u Zagrebu i vidio ga mrtvog na odru, u zagreba─Źkoj Prvostolnici.

Jeste li slikali bla┼żenog kardinala AlojzijaStepinca?

Više puta, i na vitraju i na mozaiku i na platnu.

Vratimo se odabiru motiva.

Slikao sam mno┼ítvo sakralnih tema. Jedna od prvih jest  sprovod u pastelu, pa opet sprovod u ulju,. Za┼íto sprovod? Kao dje─Źak bio sam ministrant i sprovodi su mi se duboko urezali u sje─çanje. Smrt me je jako potresala. Kasnije na Akademiji naslikao sam raspetog Krista i Posljednju ve─Źeru. Na ALU  nije bilo posebnih komentara na ove slike, to su kasne ┼íezdesete.

Koje ste teme naj─Źe┼í─çe SLIKALI?

Naj─Źe┼í─çe sam radio Krista na kri┼żu, zatim procesije, posebno na Hvaru ,Bra─Źu i u Splitu. I  ovdje su ti motivi izlo┼żeni. Zanimale su me Ti doga─Ĺaji, misti─Źni, gdje mno┼ítvo pobo┼żnog puka, sa svije─çama koje palucaju─çi rasvjetljavaju tamu, polagano hoda, moli i pjeva ÔÇ×za kri┼żemÔÇť, kako na Hvaru i nosi ime Pasionska no─çna procesija..

Kako je po─Źelo i kako je teklo Va┼íe ┼íkolovanje na zagreba─Źkoj ALU?

1964. godine, po─Źetkom ljeta, doputovao sam u Zagreb, no─çnim vlakom iz Splita, kako bih polagao prijamni ispit na Akademiji likovnih umjetnosti, u Ilici 85.

Zagreb mi je drag i danas, ali i tada, s puno nade i sanjarija bio je moj Paris, mjesto mojih slikarskih te┼żnji. Mo┼żda sam vi┼íe o─Źekivao od ljudi. Mnogo je vremena moralo prote─çi, kako bih uvidio,spoznao, da samo u ti┼íini svoje samo─çe mogu vidjeti onaj istinski svijet za kojim tragam. Jer dok sam tragao za umjetni─Źkom istinom, pokazalo se, kako i svi drugi, jednako ┼żive u potrazi za vlastito┼í─çu i odmjeravaju ÔÇ×svoje pronalaskeÔÇť, u na┼íem slu─Źaju umjetni─Źka izna┼ía┼í─ça-djela, sa svojim suvremenicima i vode tihu a ponekad i glasnu borbu oko prvenstva, uspjeha, ugleda. Sve se ─Źesto zavr┼íava u ta┼ítini samodostatnosti, klanskim podjelama i za┼ítitama grupa, koje ih pojedina─Źno ili kao skupinu izdi┼że za neko vrijeme nad ostalima. Nije mogu─çe ne spomenuti i politi─Źke i ideolo┼íke grupacije i podjele, koje ni danas nisu zavr┼íile i koje ─Źesto i neprestano ometaju kontinuitet hrvatske duhovnosti i kulture.

Mo┼że li se biti sam? U meni se dogodio taj, rekao bih blagoslovljeni zov samo─çe. Drugi blagoslov koji me u toj samo─çi prati jest radinost, koja me  ustrajno dr┼żi i kojoj postojano pristajem biti spreman na sve izazove.

Posebnu milost i blagoslov osje─çam zbog nadahnu─ça koja dobivam iz knjige Sv. Evan─Ĺelja. Sveto Pismo o┼żivljava moju stvarala─Źku snagu. Blagoslov obitelji, zdravlja, prijateljstava, blagoslov mnogih koji podr┼żavaju moje djelo. Sve to olak┼íava ┼żivotni kri┼ż koji sa mnom prolazi i moj ┼żivotni put.

Koliko je va┼żno za umjetnika izlaganje? Izlagati ili ne?

Izlagati ili ne?  Bilo je umjetnika, ─Źak i profesora na Akademijama, koji gotovo nikada nisu izlagali. Mislim kako se mora i izlagati. Naporno je zaustaviti i onako kompliciran atelijerski rad, ali bez komunikacije s publikom, gubi se smisao na┼íeg rada.

Drugi su danas obi─Źaji. Tiskanje obilnih kataloga, knjiga, filmovi i medijski nastupi...itd.

Nemam nikakve preporuke osim, vjerno, redovito, ┼íto je bolje mogu─çe tra┼żiti novo, novu i koliko je mogu─çe dobru vlastitu sliku, potvr─Ĺuju─çi sve prije stvoreno.

Jer slikar, kipar, grafi─Źar, glazbenik, pisac, filozof, arhitekt, filmski re┼żiser ili bilo koji drugi umjetni─Źki stvaratelj rade jednako:ono ┼íto misle i vide u sebi i osje─çaju, sri─Źu i izri─Źu u svojem umjetni─Źkom govoru. To je govor iz dubine bi─ça upu─çen suvremenom ─Źovjeku. To je razlog i izlaganja i objavljivanja ali i samoga stvaranja.

Umjetni─Źko djelo,kao medij-posrednik izme─Ĺu autora i op─çinstva, autora i svijeta u svom vremenu, istodobno je i djelo kojim se nastavlja kontinuitet kulturne sredine i naroda u kojemu nastaje a partipicira i u kulturi svijeta.

Što mislite o vlastitom djelu?

Nisam zaljubljen u vlastito djelo, ali mogu reći kako ga neprekidno stvaram odgovorno, sa ciljem da izrazim potpuno, što potpunije sve što u sebi nosim. To je odgovoran, zahtijevan pa nekada i veoma naporan pothvat.

Nastojim, poput one izreke, dopu┼ítati, da stablo izraste, pa ─çemo naknadno odstraniti suvi┼íne grane. U slu─Źaju umjetni─Źkog opusa u─Źiniti ─çe to budu─çe vrijeme i stru─Źne analize pozvanih.

Umjetnik nije nikakav prekr┼íitelj i ne bi trebao ─Źekati sudski proces za svoje djelo.

Ovo stablo, poput smokve, ra─Ĺalo je radosno, bez vlastitog komoditeta.

─îesto sam osjetio naklonost mojem djelu. Mnogi su ljudi, kako pojedinci tako i zajednice podupirali nastajanje mojih slika u razli─Źitim tehnikama.

Naj─Źe┼í─çe, to su bila djela sakralnog nadahnu─ça.

Hvala svima koji su me podupirali i poticali kako u domovini ,tako i po svijetu.

─îesto spomininjete  samo─çu, va┼żnu za umjetnika. ┼áto je jo┼í va┼żno zas umjetnike koji se bave sakralnom umjetno┼í─çu?

ÔÇ×O BEATA SOLITUDOÔÇť

Bez samo─çe i odcjepljenja od svega profanog, ne mo┼że nastati ni┼íta uzvi┼íenog. Sakralnu umjetnost mo┼żemo nazivati i uzvi┼íenom.

Rekli smo da je sakralna umjetnost anga┼żirana. U svakoj anga┼żiranoj umjetnosti doga─Ĺa se neka odre─Ĺena poslu┼ínost, pa bi to mogli nazvati i neslobodom. A umjetnost se upravo hvali slobodom,pa ─Źak i neposluhom, do anarhije.

Sakralnom umjetnosti iskreno se mo┼że baviti onaj koji mo┼że po┼ítovati kontinuitete u kojima su prethodnici stvarali u povijesti umjetnosti svjetske i nacionalne. Za slobodu umjetni─Źkog izra┼żavanja u podru─Źju stvaranja sakralne umjetnosti umjetnik se mora na svoj na─Źin izboriti. On zna da ova umjetnost slu┼żi kao suvremena vizualizacija navje┼ítaja Bo┼żje rije─Źi i da umjetni─Źki izraz treba nositi neprolazne komunikacijske mogu─çnosti za mno┼ítvo vjernika koje ─çe u sada┼ínjem i u budu─çem vremenu uz njegovo djelo mo─çi moliti i razmatrati svete tajne.

I naru─Źitelja i umjetnika brine ono mno┼ítvo koje ─çe komunicirati s umjetno┼í─çu. Jer u crkvi umjetnost nije dekoracija, ona ne mo┼że biti niti provokacija. Ona ne mo┼że biti ne─Źitljiva, ako govori o odre─Ĺenoj temi. Umjetnik je stvorio svoj izra┼żajni jezik, on ┼żeli govoriti svojim autenti─Źnim stilom, izrazom,jezikom.

Potrebno je do─çi do sretnog susreta me─Ĺusobnog po┼ítovanja naru─Źitelja i autora. Sakralna ─çe umjetnost ┼żivjeti i komunicirati, dulje, biti aktualnija dulji vremenski period,ako umjetnik bude dosljedan sebi i svojem stilu i ┼íto slobodniji u svom izra┼żavanju.

U slobodi umjetni─Źkog izra┼żavanja krije se klju─Ź budu─çe recepcije umjetni─Źkog djela.U slobodi umjetnik doti─Źe i ostvaruje proro─Źku ulogu.

Ipak, iznad svega, umjetnika njegova sredina mora prepoznati. Njegova umjetnost treba postati duhovna pratnja i potreba svoje sredine.

Umjetnost ne poznaje granica. Istinska umjetnost govori univerzalnim jezikom i biva prepoznata u op─çem svijetu umjetnosti.

Europska umjetnost ba┼ítini u svojim temeljnim zasadama najbolja iskustva i dosege umjetnosti stare Gr─Źke i Rima, kao i umjetnost Bizanta,koje utje─Źu na stvaranje predromanike,romanike,gotike,renesanse,baroka,manirizma,rokokoa i klasicizma da bi tek u impresionizmu europski duh stvorio bitno novi umjetni─Źki stil i otvorio put novim ikonografskim i morfolo┼íkim umjetni─Źkim ostvarenjima.

Slijede zatim razli─Źiti novovjeki stilovi i umjetni─Źke prakse od postimpresionizma u razli─Źitim strujanjima do fauvizma,jugendstila, kubizma, apstrakcije, lirske i geometrijske, dadaizma,nadrealizma itd sve do u na┼íe dane.

I ne znaju─çi za sve te novosti, ─Źovjek na┼íeg doba, kao i kroz svu povijest,─Źezne susresti umjetni─Źko djelo koje govori jakim likovnim govorom,originalnim autorskim rukopisom i intelektualnim pristupom,kojim mo┼że ostvariti komunikaciju sa suvremenim ─Źovjekom.

Umjetnost nije samo igra i nije samo zgodna dosjetljiva novost. Umjetnost mo┼że u sebi imati i te elemente,ali posebno sakralna umjetnost mora vezati promatra─Źa novo┼í─çu interpretacije svetih tema,originalnim i sugestivnim likovnim govorom,koriste─çi u ostvarenju sve likovne elemente u najboljem ─Źistom izdanju, u neponovljivim kombinacijama.

razgovor vodio: Miroslav Pelikan

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Josip botteri dini
  • Zagreb Josip botteri dini 1
  • Zagreb Sunshine melbourne australia josip botteri dini
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pelikan › Josip Botteri Dini