Kako stvoriti čitatelja?

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
15:59
Lis
2020
01

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › Kako stvoriti čitatelja?

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
15
 
09.2020

Kako stvoriti čitatelja?

nova knjiga Nenada Rizvanovića
Kako stvoriti čitatelja?Stvaranje citatelja
 

Knjiga "Stvaranje čitatelja" Nenada Rizvanovića iznimno je temeljita studija recepcije književnosti, koja koncept čitateljskog doživljaja tretira u odnosu na fenomenološki, hermeneutički i estetski pojam književnog djela, ali i u odnosu na knjigu kao medij koji nastaje i biva oblikovan okvirima nakladničke prakse, uzimajući za primjer beletrističke nakladničke nizove u Hrvatskoj između 1968. i 1991. godine.

Širok pregled najrelevantnijih teorija recepcije književnosti, počevši od Arnolda Hausera i Hansa Roberta Jaussa, pa prema Umbertu Ecu i Jonathanu Culleru i drugima, poslužio je autoru kao uvertira u diskusiju o jednom sasvim praktičnom pitanju, koje predstavlja i središnju tematiku njegove knjige: u kojoj mjeri i na koji način „književni protokoli“, standardni alati nakladničkog i uredničkog oblikovanja knjige, kao što su predgovor, pogovor, urednička bilješka ili „blurb“, pa u konačnici i sam dizajn naslovnice, usmjeravaju ili utječu na čitateljevo iskustvo književnog djela. 

IZ KNJIGE: 

Čitanje nije jedinstvena, uniformna ili apstraktna intelektualna operacija, već aktivnost koja se zasniva na aktu čitanja, prostoru čitanja i čitateljskim navikama. Način na koji će neki tekst biti pročitan ovisi o čitateljskoj vještini i naobrazbi. Čitatelji ne čitaju tekst na isti način: postoji razlika između onih koji čitaju naglas i čitatelja koji su sposobni čitati u sebi. Čitanje je u prošlosti bila povlaštena kategorija – nepismenost je bila raširena sve do izuma tiska (Chartier 1992; Manguel 2001; Lyons 2010). Knjige su bile povlastica malobrojnih: kupovali su ih i čitali profesionalci, pravnici, liječnici i svećenici, dakle rijetki povlašteni pojedinci koji su imali dovoljno vremena i interesa za čitanje. Tek je revolucija čitanja u 19. stoljeću okončala razdoblje dominacije ograničene pismenosti. 
...
Knjige postoje zbog čitatelja i premda se to naizgled čini samorazumljivo, nije naodmet naglasiti kako su knjige namijenjene čitateljima: svaka knjiga ima svog čitatelja, makar to bio jedan jedini čitatelj. Ne postoji pisac koji bi pisao knjigu za sve čitatelje. Knjiga je najčešće namijenjena jednom određenom tipu čitatelja. Autor i čitatelj žive dinamički u “bračnoj zajednici”. Umjetničko djelo je dijalektička tvorevina nastala u neprestanom dijalogu između autora i publike. Zajednička struktura autora i publike uzrok je, a ne posljedica tog dijalektičkog procesa. Iako to možda nije uvijek vidljivo i samorazumljivo, pisac se neprestano bori za književni uspjeh i za različite vrste naklonosti i priznanja. Ukus publike za njega je najvažnija i najveća društvena sila (Hauser 1986 II: 6). Svaki pisac, čak i ako je originalan i/ili progresivan, vodi računa o ukusu ili ukusima publike. On je ovisan o fenomenu uspjeha, čak i u slučaju da pokazuje otpor prema uspjehu i čitanosti. Svako se djelo, bez obzira koliko originalno bilo, priklanja suvremenom ukusu koji se, doduše, sa svakim novim djelom na određeni način mijenja (Hauser 1986 II: 6). Književnost je pod paskom kulturne hegemonije, a vladajuća klasa ne napušta samo tako kulturni monopol koji je usko vezan uz izmjene društveno-ekonomske privilegije. Hauser se zbog toga zalagao za temeljitu demokratizaciju kulture, što je zahtjev koji i danas ima smisla.
 
Nenad Rizvanović (Osijek, 1968.) Završio je studij hrvatskog jezika i književnost i južnoslavenske književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija na Filozofskom fakultetu u Zadru. Književnu kritiku i prozu objavljuje od 1985. Uređivao je novina i časopisa, tribinu Književni petak i Festival A. književnosti. Danas radi kao urednik u nakladničkoj kući. Dosada je objavio slijedeće autorske knjige; Trg Lava Mirskog (2001), Dan i još jedan (2003), Zemlja pleše ( 2006), Sat pjevanja (2009.), Valceri iz Translatanije (2018.) i Longplej (2020.).
Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Stvaranje citatelja

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › Kako stvoriti čitatelja?