Krleža i Česi

U sklopu 8. Festivala Miroslav Krleža, Hrvatsko-češko društvo suorganizira program

KRLEŽA NA ČEŠKOM – KRLEŽA I ČESI

U četvrtak 4. srpnja 2019. u 12 sati u Krležinom kazališnom vrtu, Gvozd 23 u Zagrebu

Sudjeluju: predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, Petra Kurtela, Goran Matović i Mladen Vujičić

Program će biti posvećen vezama Miroslava Krleže s Česima i Češkom, uz navođenje pojedinih događaja iz njegove biografije i citata iz njegovih djela koji to potvrđuju. Iako se čini da su veze Miroslava Krleže s Česima i Češkom bile tek usputne, njegovi kontakti s osobama češke nacionalnosti i recepcija njegova djela u Češkoj važan su dio njegove biografije. Do danas su u Češkoj izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, računajući i dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965.–2000. i 2013.). Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u periodu između dva svjetska rata šest je prijevoda na češki i dva na slovački. Novele iz zbirke Hrvatski bog Mars zbog slične tematike bile su uspoređivane s romanom Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka. Krleža je u Češkoj boravio od prosinca 1931. do veljače 1932. i u Zbraslavu kraj Praga napisao roman Povratak Filipa Latinovicza te upoznao neke od istaknutih čeških književnika. Važne informacije o Rusiji Krleža je dobio čitajući kao mlad djelo Tomáša Masaryka Rusija i Europa.

Krleža je kritički pisao o staljinističkim čistkama u Čehoslovačkoj, a u svojim dnevničkim zapisima ostavio je i zapažanja o Praškom proljeću 1968. Kao prijatelj arhitekta češkog porijekla Jaromira Dubskog Krleža je, kako se sam hvalio, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu. Prije smrti Krleža je razmišljao o tome da sređivanje svoje ostavštine prepusti najvećem češkom kroatistu Dušanu Karpatskom, uredniku dvaju ciklusa njegovih sabranih djela.

Važna osoba na početku Krležine književne karijere bio je koprivnički izdavač Čeh Vinko Vošicki koji je 1923. prvi u Hrvatskoj počeo izdavati njegova sabrana djela.