Kvaliteta života

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
20:59
Ruj
2020
27

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Kvaliteta života

Zagreb Transformacija tržišta 2020
Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
28
 
08.2018

Kvaliteta života

doznajte kako Hrvatska stoji u usporedbi s prosjekom EU-a
Kvaliteta životaDrzavni zavod za statistiku
 

Kad ste posljednji put nekamo otputovali? Otišli u kino? Družili se s obitelji bez ometanja? I smatrate li to kvalitetno uloženim vremenom? Ne pitamo vas to jer ovim tekstom nastojimo sugerirati kako posložiti život niti nudimo čudesan recept kako ostvariti svoje potencijale, nego smo na zalasku ljeta odlučili zaviriti u sfere života za koje postoji općeprihvaćena suglasnost da život čine kvalitetnijim.

Iako će neki reći da je kvaliteta života subjektivan pojam, također će se složiti da su slobodno vrijeme, putovanja, ulaganje u zdravlje, tjelesna aktivnost i osjećaj sigurnosti svakako stavke koje obogaćuju život. Naravno da je statistika i tu našla svoje mjesto pa u idućih nekoliko odlomaka provjerite koliko se vaš životni ritam i stil uklapaju u neke od parametara za koje se smatra da utječu na kvalitetu života. Ujedno, usporedite se s prosječnim vrijednostima na razini Europske unije.

Trećina stanovnika svakog se dana druži s obitelji

Postoje mnoge aktivnosti koje nadopunjuju našu svakodnevicu. Iako to uvelike ovisi o percepciji i sklonostima pojedinca, takve radnje često se mogu staviti pod zajednički nazivnik – slobodno vrijeme. Aktivnosti kojoj često posvećujemo svoje slobodno vrijeme jest druženje s obitelji i rodbinom, a prema podacima Eurostata iz 2016.1 , gotovo trećina (29,7%) stanovnika Hrvatske to čini svakog dana, što je za čak 13% više od europskog prosjeka, dok svakog tjedna to čini 29,0% (prosjek EU-a iznosi 35,2%). Nešto rjeđe, točnije samo jedanput na mjesec, vrijeme s obitelji i rodbinom provodi 11,7% stanovnika RH, što je blizu prosjeka EU-a (12,9%), dok smo prema udjelu onih koji se u posljednjih 12 mjeseci nisu nijedanput družili s obitelji i rodbinom (1,6%) ispod europskog prosjeka, koji je iznosio 2,3%.

Češće vozimo bicikl, a rjeđe jačamo mišiće

Slobodno će vrijeme mnogi iskoristiti i za bavljenje tjelesnom aktivnošću. Podaci Eurostata2 pokazuju da su stanovnici Hrvatske aktivniji od prosječnog Europljanina. Naime, čak 85,7% stanovnika RH odabire hodanje (prosjek EU-a iznosi 74,4%), gotovo trećina vožnju bicikla (30,2% naspram 19,7% u EU), a 21,6% ide na aerobik (4,4% u EU). Jedina tjelesna aktivnost koju stanovnici RH obavljaju rjeđe od Europljana jest jačanje mišića (9,6% naspram 24,2% u EU). Odlazak na neko kulturno ili sportsko zbivanje najčešće je također rezervirano za slobodno vrijeme. To barem jedanput u godini čini 43,7% stanovnika RH, čime smo se našli na začelju u EU, tik ispred Bugarske, s udjelom od 32,0% stanovnika, i Rumunjske, s udjelom od 29,6% Prosjek EU-a je 67,3%3 .

Manje pohađamo tečajeve i seminare povezane s hobijima

Nakon što smo napunili baterije raznim aktivnostima, u slobodno će vrijeme mnogi poželjeti otputovati. Prema prethodnim podacima Ankete o dohotku stanovništva (istraživanje EUSILC, engl. Statistics on Income and Living Conditions Survey) iz 2017.4 , 58,1%5 osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva, što nas je smjestilo na drugo mjesto tog popisa, odmah iza Rumunjske (64,8% stanovnika)5 , dok najmanji udio bilježi Danska (13,8%). Iako više od polovice ispitanih osoba živi u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva, gotovo trećina stanovnika RH (30%) u dobi od 16 do 74 godina koristi se internetom baš u potrazi za uslugama povezanima s putovanjem i smještajem6 , no to je i dalje manje od prosjeka EU-a, koji iznosi 49%. Iako podaci pokazuju da svoje slobodno vrijeme volimo posvetiti raznim aktivnostima, vrlo mali udio stanovništva odlučit će se na obuku povezanu s hobijima ili sportom. Naime, istraživanje EU-SILC 2016 pokazuje da samo 4,5%7 stanovništva Hrvatske u slobodno vrijeme, bilo u nekom centru ili klubu, ili pak kod kuće putem interneta, pohađa neki tečaj, seminar ili radionicu koji će im pribaviti znanja i vještine vezane za njihov hobi, sport ili slobodno vrijeme. U EU će se na to odlučiti 11,1% stanovništva. 

Hrvatska u vrhu po broju stomatologa

Jedna talijanska poslovica kaže da je zdrav čovjek ujedno bogat, iako toga nije svjestan. Mnogi će se složiti da je zdravlje važan čimbenik kvalitete života. Na zdravlje zasigurno utječe dostupnost zdravstvene usluge. Prema podacima Eurostata8 , u RH na 100 tisuća stanovnika dolazi 319,1 liječnik. Najveći omjer ima Austrija (509,7 liječnika na 100 tisuća stanovnika), a najmanji Poljska (232,8 liječnika na 100 tisuća stanovnika). Istodobno, kad se promatra broj stomatologa na 100 tisuća stanovnika9 , najbolji omjer ima Bugarska (105,1), a najmanji Poljska (33,2), dok se Hrvatska našla u gornjem dijelu ljestvice sa 79,5 stomatologa na 100 tisuća stanovnika. Voditi zdrav život zasigurno ne bi trebao biti samo trend nego jedna od ključnih potreba. Iako postoje mnoga istraživanja koja nastoje potvrditi ili odbaciti tu tezu, mnogi smatraju da je zdrav život povezan s njegovim trajanjem. Podaci Eurostata10 o očekivanom trajanju života pri rođenju smještaju Hrvatsku (78,2 godina) nešto ispod prosjeka EU-a (81,0 godinu).

Na tjedan radimo 2,4 sata više od europskog prosjeka

Jednako kao i u slučaju zdravlja, ni financijsko stanje nije jamstvo kvalitetnog života. No mnogi će se složiti da svakako ima utjecaj na više aspekata života, a među ostalim vrlo vjerojatno pridonosi i razini zadovoljstva. Posljednji podaci o stopi nezaposlenosti u EU za lipanj 2018.11 smještaju Hrvatsku iznad europskog prosjeka (EU28 = 6,9%, RH = 9,2%). I po prosječnom broju radnih sati u tjednu iznad smo prosjeka. Dok se u EU u prosjeku na tjedan radi 36,4 sata, stanovnici RH u prosjeku rade 38,8 sati na tjedan12 .

Osjećaju li se stanovnici Hrvatske sigurno?

Ono što zasigurno utječe na kvalitetu života jest osjećaj sigurnosti. Prema rezultatima istraživanja EU-SILC 2016, udio osoba koje su izjavile da se suočavaju s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini (u neposrednoj blizini svog stana) iznosio je 13 na razini EU-a, dok je isti pokazatelj za Hrvatsku iznosio tek 3%, što nas svrstava u sam vrh zemalja EU čije se stanovništvo najmanje suočava s problemom kriminala, nasilja ili vandalizma u svojoj okolini te se stoga Hrvatska može smatrati zemljom u kojoj se stanovništvo osjeća sigurnim. Iako neki podaci Hrvatsku ne stavljaju u zavidan položaj, iz svega rečenoga proizlazi da vaše navike itekako utječu na statistiku. Ponajprije budite proaktivni i nastojte utjecati na kvalitetu svog života. Potpuno nesvjesno ostavit ćete traga i u službenoj statistici. #statistikatostevi

13Eurostat, 2016., https://bit.ly/2sW7JEP

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Drzavni zavod za statistiku

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Kvaliteta života