Kvalitetan odabir vrste

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
17:59
Kol
2020
07

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Kvalitetan odabir vrste

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
19
 
07.2017

Kvalitetan odabir vrste

stabala pri sadnji može značajno utjecati na smanjenje broja požara - savjeti znanstvenika Frana Poštenjaka
Kvalitetan odabir vrsteFran postenjak
 

Vatrena stihija koja „hara“ Dalmacijom, kao i njezine katastrofalne posljedice ljetna su svakodnevica, posebice vezano uz periode dugotrajne suše koje utječu na pojavu požara.

Prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje na kraškom i priobalnom području u 2016 godini izgorilo je ukupno 19800 ha raslinja u ukupno 2913 zabilježenih požara.


Samo u periodu od 01.06. do 31.10.2016. godine izgorilo je nešto više od 7400 ha površine u 1407 požara. Kada te podatke usporedimo s petogodišnjim prosjekom (2011.- 2015.), ispada da je 2016. godine izgorilo 2200 ha manje, ali je broj požara, u prosjeku, bio veći za 255 ili 8,8%.

Rezultat smanjenja opožarene površine po požaru možemo pripisati svakako i našim vatrogascima koji riskirajući svoje živote nesebično brane našu imovinu, čemu smo svakodnevno svjedoci i ovog ljeta.

Najbolja zaštita od požara su planiranje i prevencija kako prostora tako i resursa za gašenje požara. Postoje učinkovita rješenja koja se mogu relativno lagano uklopiti u prostor oko naselja kako bi se smanjila ugroza ljudi i imovine od požara, savjetuje prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak, mladi poduzetnik iz Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring.

1. Koliko se tijekom ljeta u pravilu opožari površine, tj. Procijenjeno koliko strada stabala i ostale vegetacije?

Požari, pogotovo u Dalmaciji, nisu nužno vezani za ljetni period već uz periode dugotrajne suše. Međutim, ljetni požari češći zbog povišene temperature te se puno više percipiraju iz razloga što u ljetnom periodu u hrvatskom primorju boravi znatno veći broj ljudi, a time je moguća i veća materijalna šteta. Požari se uglavnom javljaju u sušnom periodu godine, a povećanjem temperature u okolišu raste i opasnost od požara jer je tada goriva materija podložnija zapaljenju. Prema podacima Državne uprave za zaštitu i spašavanje na kraškom i priobalnom području u 2016 godini izgorilo je ukupno 19800 ha raslinja u ukupno 2913 zabilježenih požara. Samo u periodu od 01.06. do 31.10.2016. godine izgorilo je nešto više od 7400 ha površine u 1407 požara. Kada te podatke usporedimo sa petogodišnjim prosjekom (2011.- 2015.), ispada da je 2016. godine izgorilo 2200 ha manje, ali je broj požara, u prosjeku, bio veći za 255 ili 8,8%. Rezultat smanjenja opožarene površine po požaru možemo pripisati svakako i našim vatrogascima koji riskirajući svoje živote nesebično brane našu imovinu.

Međutim, bitno je naglasiti da promjene u globalnom okolišu ne idu na ruku smanjenju broja požara jer povećanjem temperature i sušnih perioda u budućnosti se može računati na povećanje izazova u gospodarenju rizikom od nastanka požara na određenom području. Bitno je stoga posebnu pažnju posvetiti kvalitetnom planiranju okoliša te nabavci i prostornom rasporedu opreme za gašenje požara.

2. Koja stabla najčešće stradavaju u šumskim požarima tijekom ljeta na Jadranu?

Generalno gledano radi se o crnogoričnim vrstama iako ni bjelogorica nije pošteđena pogotovo degradirani stadiji makije. Svakako možemo razdijeliti ugroženost vrsta ovisno o ekološkim (ponajviše klimatskim) osobinama prostora. U panonskom dijelu najugroženije vrste su smreka i borovi (crni i bijeli bor), u dinarskom području, iako kao rijetka pojava, požar najviše šteti smreci, borovima i jeli. Mediteran možemo podijeliti na submediteranski i eumediteranski dio. U oba područja pojava šumskih požara nije rijetkost. U submediteranu najviše stradavaju kulture crnog bora i horizontalnog čempresa dok na području eumediterana su gotovo podjednako ugrožene crnogorične sastojine i kulture (osobito alepski, brucijski, dalmatinski crni, primorski bor, a najmanje pinija te horizontalni i vertikalni čempres, borovice) i uglavnom degradacijski stadiji sastojina vazda zelene bjelogorice (crnika, oštrika divlja maslina, lovor, rogač, tršlja, hudika, mirta, zelenika, obična planika, krkavina, vrijes, bušin, ružmarin, kadulja, smilje.

3. Koliko treba navedenim stablima da narastu i koliki je njihov značaj u vegetaciji jadranskog podneblja?

Najveći je problem što se prilikom požara ne uništavaju samo nadzemni objekti, već stradavaju površinski organski ostatak te mikroflora i fauna u tlu koja je izrazito važna za normalno kruženje materije. O kakvom je problemu riječ najbolje govori podatak da je Kina u periodu od 2000. do 2010. godine uložila više 100 milijardi USD na sadnju stabala kako bi zaustavila dezertifikaciju, međutim, upravo zbog nepostojanja mikroflore i mikrofaune u tlu organski ostatak- lišće i grančice, ne ulazi u proces razgradnje čime čitav sustav postaje neodrživ.

Vrijeme regeneracije ovisi o vegetaciji kojom se sanira opožarena površina, samom stupnju oštećenja zemljišta prilikom i nakon požara te kvalitetom staništa, a često iznosi i nekoliko desetaka godina.

4. Kako se zaštititi od šumskih požara u vidu odabira raslinja, sadnje stabala kao i primjenom nekih ostalih mjera (savjetovati što činiti u cilju prevencije)?

Najbolja je zaštita planiranje i prevencija kako prostora tako i resursa za gašenje požara. Postoje efikasna rješenja koja se mogu relativno lagano uklopiti u prostor oko naselja kako bi se smanjila ugroza ljudi i imovine od požara. Kao jedan korak u tome je potrebno educirati ljude o karakteristikama važnijih vrsta stabla, širenju požara i važnosti šuma općenito. Primjerice, alepski bor Pinus halepensis L. kao pionirska vrsta na području Mediterana odličan je izbor, ali samo kako bi pripremio stanište za tzv. klimatogenu vegetaciju kao što su na primjer hrast crnika Quercus ilex L. ili hrast medunac Quercus pubescens Willd. Također, alepski bor sadrži dosta smole i eteričnih ulja te time lakše gori u odnosu na navedene hrastove. On spada u grupu pirofita što znači da se dobro obnavlja na staništima nakon požara, ali prilagodba kojom raspršuje češere negativno utječe na širenje požara.

Najveći problem prilikom širenja požara predstavljaju zapuštene parcele i polja preko kojih se vatra, ako se inicijalno radi o tzv. prizemnom požaru, može proširiti u krošnje stabala te tako nastaje takozvani visoki požar koji može nanijeti enormne štete ukoliko ga se ne stavi pod nazor i ugasi.

5. Što se događa s opožarenim stablima tj. Stradalom vegetacijom u požarima, kako najkvalitetnije sanirati ta područja?

Na požarištu je bitno čim prije izvršiti sanaciju staništa sa ciljem sprječavanja procesa površinske erozije tla te pedosferu privesti proizvodnosti i plodnosti. Drugim riječima, potrebno je vratiti mikofloru i mikrofaunu u tlo kako bi se nastavilo cikličko kruženje hranjiva u tlu.

Sam proces erozije tla izrazito je opasan jer se događa spiranje tla. Intenzitet spiranja ovisi o količini padalina, jačini udara vjetra i generalnoj orografiji terena- prvenstveno o inklinaciji kada su u pitanju padaline.

Lošim izborom sadnog materijala za pošumljavanje ili lošim izborom vremena za izvođenje radova možemo anulirati sav trud i sredstva, ako se sadnice koje se posade posuše ili, ako se bačeno sjeme ispere vodom prilikom prve veće kiše.

Također, orografske karakteristike terena utječu na izbor metode za sanaciju opožarenih površina. Tako je kod izrazito položenih terena isplativije rasuti sjeme dok kod je kod nagnutih terena potrebno posaditi svako novo stabalce ili grm.

6. Koja stabla treba saditi na opožarenim područjima i u kojoj mjeri?

Podaci brojnih istraživanja pokazuju kako je prilikom sanacije velikih opožarenih površina potrebno koristiti pionirske vrste, alepski bor Pinus halepensis na prostoru eumediterana te Pinus nigra crni bor na području submediterana, upravo zbog njihove sposobnosti brzog razvoja na takvim degradiranim staništima. Međutim, od neizmjerne je važnosti obaviti na vrijeme i prema propisima struke sve uzgojne radove koji su potrebni kako bi se izbjeglo stvaranje gorive mase u mladim sastojinama alepskog bora. Konačno, kada se ostvare uvjeti, izričito je važno izvršiti i konverziju sa klimatogenim zajednicama područja koje je izgorilo. Na taj način povećavamo otpornost šuma na požare i potičemo prirodne cikluse obnove šuma čemu bi trebali težiti te možemo dobiti šume koju su rasle na ovim prostorima davno prije nego što ih je čovjek svojim aktivnostima u velikoj mjeri uništio.

Ukoliko se radi o relativno maloj površini uz objekt, preporučljiva je sadnja bjelogoričnih vrsta koje su prisutne na prostorima, vodeći računa o krajnjim dimenzijama vrste, količini slobodnog prostora, te značajkama rasta vrste pogotovo korijena i karakteristikama staništa, ali i o potencijalnim štetnicima koji se mogu njoj javiti.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Fran postenjak
  • Zagreb Predavanje
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Kvalitetan odabir vrste