Mia Orsag

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
16:59
Pro
2019
06

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Likovna scena › Mia Orsag

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
01
 
09.2019

Mia Orsag

izložba Globusi u Galeriji Karas
Mia OrsagMia orsag
 

U utorak, 3. rujna 2019. u 19.00 sati u Galeriji Karas  (Zvonimirova 58) otvorit će se izložba umjetnice  Mije Orsag pod nazivom Globusi.

U umjetničkim praksama prošloga i ovoga stoljeća – dakle modernizma, postmodernizma i (post)postmodernizma - oblik kugle neprijeporno se nametnuo kao svojevrsni, braudelovski rečeno, motiv duga trajanja. Za osnovnim oblikom kugle u njegovim raznolikim inačicama i varijacijama tijekom spomenutih se epoha posezalo, i još uvijek se poseže, iz različito motiviranih pobuda. Postoje tako primjeri kod kojih će kugla ponajprije posredovati autorovo/autoričino beskompromisno negiranje tradicionalnih figurativno-predstavljačkih koncepcija, potom i slučaji  gdje se uglavnom inzistira na njenim potentnim simboličkim konotacijama, a tu su i situacije kada umjetnici/umjetnice svjesno relativiziraju granice između figurativnih i apstraktnih potencijala ove - po mišljenju mnogobrojnih mislioca, filozofa i mistika - savršene, apsolutno samodostatne i kozmički uvjetovane trodimenzionalne forme. Takva ekstremno pojednostavljena podjela niti približno ne obuhvaća sve moguće pristupe umjetničkom tretiranju kugle – preciznije bi bilo reći kako ih tek načinje – što samo osnažuje konstataciju o izazovnosti odnosno zavodljivosti toga vizualno jednostavna, ali u značenjskome smislu neizmjerno slojevita motiva. Jer, kuglom su se, sustavno ili sporadično,  bavile i različite te nedvojbeno snažne umjetničke osobnosti poput Lucia Fontane, Françoisa Morelleta, Arnalda Pomodora, Yayoi Kusame, Anisha Kapoora, Ivana Kožarića, Dimitrija Bašićevića Mangelosa ili pak Dušana Džamonje, da spomenemo tek neke od njih. A kugla, između ostaloga, čak i pomalo paradoksalno, svoju postojanu nazočnost u kontekstu modernističkih i suvremenih skulptura odnosno instalacija, duguje možda i jednome slikaru. Riječ je o Cézanneovu znamenitu savjetu upućenu kolegi Émileu Bernardu kako prirodu valja tretirati posredstvom valjka, stošca i, dakako, kugle. Cézanne je, naime, do svojih slikarskih otkrića, a samim time i spoznaja, dolazio zahvaljujući sposobnosti da svijet oko sebe promatra na drugačiji i nov način, a upravo će s tom njegovom sposobnošću koincidirati i jedna misao njegova osjetno mlađega suvremenika i štovatelja Marcela Prousta. Misao koju će - kao svojevrsni moto svoje najnovije izložbe - preuzeti i suvremena hrvatska umjetnica Mia Orsag. I ona, dakle, nastoji promatrati i djelovati na drugačiji i posve osoban način, samo što u njezinu fokusu ovom prigodom nisu priroda ili okolni svijet, već upravo apstraktna i mnogo puta interpretirana forma kugle.

Nevelik prostor Galerije Karas Mia Orsag ispunjava, dakle, sa sedam – broj bremenit simboličkim i asocijativnim konotacijama – bijelih kugli ne posve pravilnih oblika, različitih dimenzija te istaknutih tekstura. Autorica, zapravo, kreira skulpturalni ambijent, jer ona svoje kugle promišljeno postavlja tako da tvore dinamične međuodnose, što onda nužno rezultira i aktiviranjem preostala prostora oko i između njih. Drugim riječima, svaki posjetitelj galerije čim u nju kroči  postaje fizički uvučenim u umjetničin rad, pri čemu će njegovo kretanje u znatnoj mjeri biti uvjetovano rasporedom kugli. Isto tako, iako mu je moguće vizualno se usredotočiti na svaku od njih zasebno – one to svojom vizualnošću i zaslužuju - kontinuirana svijest o nazočnosti onih ostalih, o energiji njihovih volumena, naprosto će biti neizbježna.

Svaka Mijina kugla svojom naboranom, mrežastom, rekli bismo izranjavanom, teksturom odmah će nam u misli prizvati stanovite postavke karakteristične za skulpturu enformela odnosno novoga realizma. Ali to je tek površan i u osnovi zavaravajući utisak. Ove kugle ne progovaraju, naime, toliko o agoniji industrijske civilizacije čiji su tvarni relikti ugrađeni u umjetničke artefakte prožete egzistencijalizmom, već mnogo više o krizi u koju je u digitalno ustrojenom te kontinuirano promjenjivom suvremenom svijetu zapala ljudska sposobnost kontemplacije, a potom i memoriranja. Jer, digitalno pohranjivanje nipošto nije isto što i istinsko memoriranje, baš kao što ni informacija ne čini znanje. Takva promišljanja Mia u svoje kugle ugrađuje posredstvom materijala. Riječ je o ručno izrađenim čipkama-podmetačima i stolnjacima. U svojem izvornom kontekstu čipke-podmetači i stolnjaci u pravilu su sinonim za kič i malograđanštinu, ali u umjetničinoj skulptorskoj interpretaciji, u kombinaciji s poliesterom, poprimaju karakteristike svojevrsnih metafora za kontemplaciju, predanost i procesualnost. A upravo te ljudske kvalitete omogućavaju kvalitetno i istinsko memoriranje; s narušenom ili degeneriranom memorijom što se iskazuje posredstvom bjesomučne pohrane podataka postupno će nestati i naša samosvijest, kreativnost također. Pitanje ″Kamo idemo?″ zapravo je besmisleno i nepotpuno bez onoga ″Odakle dolazimo?″ Mia Orsag, po vlastitim riječima, čipkama-podmetačima i stolnjacima pristupa kao mediju u kojemu je trajno pohranjena meditativna energija predana i procesualno tretirana rada. Njihovim utapanjem u poliester kao da se trajno konzervira sjećanje na jedno posve drugačije vrijeme. Takvom osjećaju svojom zaokruženošću i cjelovitošću doprinosi, dakako, i forma kugle. Prostor i vrijeme stopili su se u jedno, a na svakome od nas tek je pronaći svoju vlastitu kuglu                                                                                                                                                                              

predgovor izložbi, Vanja Babić

Mia Orsag rođena je 11. srpnja 1983. godine u Zagrebu. 2008. godine stekla je zvanje  Akademske kiparice na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Izlagala je na domaćim i međunarodnim izložbama (Poljska, Italija, Njemačka, Filipini, Vijetnam i dr.),  organizirala i vodila nekoliko likovnih radionica te suorganizirala nekoliko dobrotvornih događaja. 2013. stekla je zvanje grafičkog dizajnera pri  Ivora obrazovnom centru za IT i Management. Od rujna 2014. do rujna 2018. godine radila je kao vanjska suradnica na poziciji voditeljice Galerije Karas i Galerije Bačva. Pripada mlađoj generaciji hrvatskih kipara,  koji su usmjereni na istraživanje i narativni potencijal  teksture i materijala kojim stvaraju. Od 2006. godine aktivno sudjeluje na hrvatskoj likovnoj sceni. Autorica je kustoske koncepcije 33. salona mladih – Troškovnik (s Martinom Miholić) te idejna  začetnica programa pod nazivom Vrtlarenje – Art hangout. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Radovi Mije Orsag zastupljeni su u nekoliko privatnih kolekcija. Živi i radi u Zagrebu.

MIA ORSAG
GLOBUSI
Galerija Karas
3.-15.9.2019.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Mia orsag

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Likovna scena › Mia Orsag