Nasilje nejednakosti

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
02:59
Tra
2020
03

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Nasilje nejednakosti

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
28
 
02.2020

Nasilje nejednakosti

žene i klimatske promjene - piše Andrea Milat
Nasilje nejednakostiFoto boze ujevic zeljezna omca za vezivanje u rastovcu donjem
 

Dvostrukom opterećenju žena, dodajmo i treće: plaćanje cijene klimatskih promjena. U istraživanju Svjetske banke iz 2019. godine, zaključeno je da će svaka treća žena ili djevojčica diljem svijeta biti izložena rodno uvjetovanom nasilju. Novo istraživanje (Gender-based violence and environment linkages: The violence of inequality) organizacije IUCN (International Union for Conservation of Nature) uzrocima tog nasilja, pored svih ostalih, pridodaje i ono povezano sa okolišnim uzrocima. Rodno utemeljeno nasilje ukorijenjeno je u diskriminatornim rodnim normativima i zakonima prepunima rupa koje omogućavaju njegovo nekažnjavanje, stoji u uvodu Istraživanja. Takvo nasilje događa se u svim društvima, i koristi se kao poluga moći, a s ciljem podređivanja i eksploatacije žena, što samo doprinosi daljnjem ukorjenjivanju rodnih nejednakosti. Publikacija o kojoj govorimo utvrđuje poveznicu između obrazaca rodnog nasilja i okolišnih (ne)prilika te svoje zaključke predstavlja kao problem kršenja ljudskih prava, ali naglašava da poštivanje ljudskih prava kao i ekološki problemi nisu nesavladiva prepreka.

Rezultati istraživanja pokazuju da se promicanje rodne ravnopravnosti može odvijati zajedno sa zaštitom okoliša te da bi takav pristup ovim problemima mogao osigurati sigurnu, održivu i nešto jednakiju budućnost. Istraživanje se sastojalo od analize više od 1000 izvora informiranja, iskustava i intervencija međunarodnih aktera, zatim od ankete koju je u potpunosti odgovorilo 300 ljudi iz referentnih organizacija civilnog društva, donosioca politika i drugih institucija povezanih s ovim temama te od 80 studija slučaja. Anketa je rezultirala nizom primjera u kojima je rodno uvjetovano nasilje predstavljalo prepreku očuvanju prirode i održivom razvoju. Takvo nasilje određeno je kao silovanje ili fizički napad, psihološka tortura, trgovina ljudima, seksualno uznemiravanje, dječji brakovi. Posebno je prepoznato da se nasilje koje onemogućava očuvanje prirode razvija u skupinama klimatskih izbjeglica, zatim putem okolišnih kaznenih djela, otimanja zemlje i kršenja prava vlasništva, primjerice među domorodačkim zajednicama, u zaštićenim dijelovima prirode, itd.. Rodno nasilje korišteno je da bi se osigurala prednost i u sektorima energetike i infrastrukture, ekstraktivnih industrija, u šumarstvu i ekološkom aktivizmu. Sve ove pojave, istraživači su organizirali u tri kategorije: nasilje povezano s pristupom i kontrolom nad prirodnim resursima; klimatskim pritiscima i opasnostima, te klimatskim akcijama provođenima s ciljem obrane prirodnih resursa. Rodno uvjetovano nasilje povezano je s ovim temama posredstvom raznih diskriminatornih zakona, rodnih normi, i običaja koji diljem svijeta onemogućavaju ženama pristup resursima.

Od diskriminacije žena do ekoloških neuspjeha

Aktualni klimatski pritisci s kojima se trenutno suočavamo dodatno pojačavaju rodnu nejednakost i disbalans moći u zajednicama (ograničena javna uloga žena) i domaćinstvima (uloga žena u privatnim životima). Što su takvi pritisci veći, što je zemlja izložena njima siromašnija, a društvo pod većim stresom, to je rodno uvjetovano nasilje izraženije, zaključuju autori studije. No, tu stvari nije kraj, diskriminatoran odnos prema ženama, posebno pri obavljanju javne funkcije, vodi ka lošijim ekološkim ishodima i neuspješnim pokušajima očuvanja prirode. Takva kauzalnost stvara negativnu povratnu spregu, što znači da problemi koje žene propituju javno, ostaju i dalje neriješeni. Autori dodatno zaoštravaju kazavši kako se rodno uvjetovano nasilje koristi kao strategija očuvanja vlastitih privilegija, bilo da se radi o pristupu prirodnim resursima, ili o očuvanju neravnoteže moći. To sve stvara tenzije unutar obitelji, no također uzrokuje podjele u društvu. Nadalje, tamo gdje su zakoni diskriminatorni, ili tamo gdje postoje ali je njihova provedba ograničena, rodno uvjetovano nasilje dovodi do drugih kaznenih djela, bilo da se radi o seksualnoj eksploataciji, nelegalnim eksploatacijama resursa ili o očuvanju društvene kontrole nad zajednicom. Taj problem posebno mori domorodačke žene, jer su upravo ove zajednice prve na liniji rata za očuvanje okoliša. Autori dodatno naglašavaju da se tim metodama koriste i međunarodne korporacije, putem lokalnih ljudi na njihovim platnim listama.

Posebno mjesto u ovom istraživanju imaju primjeri svega opisanoga. Na BHS jeziku, neki od njih navedeni su u tekstu objavljenom na Deutsche Welleu a ovdje ćemo istaknuti samo jedan primjer, onaj žene koja radi na plantaži palminog ulja1 u Liberiji: Muškarci zaduženi za zapošljavanje i nadgledanje najamnih radnika, takozvani contractor heads, redovno traže seks prije nego što ženama daju posao, ili isto tako, često traže seks nakon što su one svoj posao odradile, ali prije nego što su za njega dobile plaću. Ako žena nije spavala sa šefom za plaću, njezino ime se jednostavno neće pojaviti na platnoj listi, ili će dobiti znatno nižu plaću nego što je zaradila. Ili ako je ženi istekao ugovor, a ona želi novi, moramo ga platiti seksom. Ženama koje odbiju seks prijeti se ne samo otkazom, nego nemogućnošću dobivanja novog posla u okolici.

U Africi se čak stvorio i termin za točno specifičnu razmjenu za seks: ribari na velikim jezerima traže “sex-for-fish”, odnosno seks u zamjenu za ribu. Ribu s kojom će silovana žena doći kući i potom je pripremiti svojoj obitelji za ručak. Postoji li na ovome svijetu cijena koju kapitalizam neće platiti, istovremeno opleten u kontradikcijama dvostrukih kriterija i struktura lažnog morala na kojima počiva?

  1. Možda nama najpoznatiji proizvod koji sadrži palmino ulje je Nutella

napisala: Andrea Milat

izvor: 

https://www.bilten.org/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Foto boze ujevic zeljezna omca za vezivanje u rastovcu donjem

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Nasilje nejednakosti