Ove zime

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
17:59
Tra
2020
05

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Ove zime

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
20
 
10.2017

Ove zime

bez problema u opskrbi plinom
Ove zimeIzborna skupstina hsup-a 3
 
Na izbornoj skupštini Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) za novog predsjednika izabran je dr. sc. Dalibor Pudić, član Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i poznati stručnjak za plin, dok će dugogodišnji predsjednik prof. dr. Miljenko Šunić ostati počasni predsjednik udruge koju je osnovao i godinama vodio. Drugi kandidat za novog predsjednika bio je Fikret Nasić, pomoćnik direktora Sektora trgovine i prodaje prirodnog plina u Gradskoj plinari Zagreb.
Pudić je govoreći o stanju u plinskom gospodarstvu upozorio da se već godinama smanjuje domaća proizvodnja plina zbog čega Hrvatska postaje sve više ovisna o uvozu. Prema njegovim je riječima, u Hrvatskoj 2007. proizvedeno 2,7 milijarde prostornih metara, do 2015. proizvodnja je smanjena na 1,8 milijardi kubika, dok će prema projekcijama u 2023. biti samo 700 milijuna kubika. Istodobno je višegodišnji pad potrošnje zbog gospodarske krize zaustavljen 2015. od kada se ponovo povećava. Tako je lani, rekao je, zabilježen pad proizvodnje plina za 13 posto i rast uvoza od 26 posto, dok je potrošnja zahvaljujući jakoj zimi, ali i većoj potrošnji poduzetnika, u prvih devet ovogodišnjih mjeseci porasla čak 25,4 posto. Iz toga je jasno da će se, još više produbljivati jaz između domaće proizvodnje i potrošnje.
Istaknuo je i velike potencijale za daljnje povećanje potrošnje plina u Hrvatskoj. Prije svega za grijanje jer se se 40 posto kućanstva još uvijek grije na drva što bi trebalo promijeniti kako bi se smanjilo stvaranje ugljikovog dioksida. Osim toga, plin se može više koristiti i u prometu jer su vozila na električnu energiju još jako skupa, a trebalo bi uvesti i poticaje za prenamjenu vozila na plin. Prostor za povećanje potrošnje postoji i kod priključivanja novih potrošača te povećanja potrošnje kod postojećih. Zato je najavio da će HSUP nastojati da plin zauzme još važnije mjesto u hrvatskoj energetici.
Dosadašnji predsjednik , a od sada počasni predsjednik udruge Miljenko Šunić rekao je da je u zadnje četiri godine razina priključenosti na hrvatski plinski sustav porasla na oko 55 posto, odnosno priključak na sustav sada ima oko 750.000 potrošača. Bitnim smatra daljnje proširenje transportnog sustava i nastavak plinofikacije Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije, uvođenje modernijih i efikasnijih  plinskih uređaja i tehnologija, što bolje pozicioniranje plina u novoj Strategiji energetskog razvitka i Niskouugljično strategiji, daljnju popularizaciju plina kao čistog i povoljnog energenta itd.
Na radnoj i izbornoj sjednici HSUP-a su predstavnici glavnih tvrtki za opskrbu, transport, proizvodnju i skladištenje tog energenta (HEP-Opskrba plinom, Ina, Prvo plinarsko društvo-PPD, Plinacro i Podzemno skladište plina) istaknuli da je plinski sustav pouzdan i spreman za predstojeću sezonu grijanja pa se, ne bude li kakve velike elementarne nepogode ili kvara, ne očekuju problemi u opskrbi tim energentom.
To je dobra vijest kada se ima u vidu da su svi potrošaći, a posebno kućanstva, u prošlosti nerijetko  strahovali neće li tijekom najvećih zimskih hladnoća, zbog čestih rusko-ukrajinskih sporova oko plaćanja ruskog plina i njegovog transporta preko Ukrajine prema Europi, ostati bez tog važnog energenta, a nekoliko puta su bile uvedene i redukcije kako bi se osigurale dovoljne količine za prioritetne potrošače.
Takvo mirno čekanje ove sezone grijanja treba zahvaliti tome da su na vrijeme iz domaće proizvodnje i uvoza osigurane dovoljne količine prirodnog plina za očekivanu potrošnju te potrebni transportni i skladišni kapaciteti. Osim toga, Hrvatska nakon gradnje magistralnog plinovoda prema Mađarskoj ne ovisi samo o dotada jedinom preko Slovenije, čiji je kapacitet nerijetko bio nedovoljan.
Direktor HEP-Opskrbe plinom Marko Blažević naglasio je da su osigurali potrebne količine plina i transportne kapacitete, a njihov dio podzemnog skladišta plina Okoli napunjen je više od 95 posto. Upozorio je da je transport plina u Hrvatskoj znatno skuplji nego u susjednim zemljama, ali bi se transportne tarife mogle smanjiti sa povećanjem potrošnje. Govoreći o troškovima energije uravnoteženja upozorio je na nedovoljnu točnost podataka na temelju kojih tvrtke rade alokaciju količina plina, zbog čega se stvara potreba za alokacijom te energije koja financijski opterećuje HEP. Zato je upozorio na važnost točnih podataka i mjerenja potrošnje.
Damir Škugor iz Ine je predstavio glavne novosti iz nacrta novog Zakona o tržištu plina, nedavno predstavljene na sastanku u HUP-u. Predviđeno je da će se prema prijedlogu HERA-e raspisati natječaj za trogodišnji izbor opskrbljivača na veleprodajnom tržištu od 1. listopada 2018. do  1.listopada 2021. te da će HERA donijeti i metodologiju za izračun najveće dopuštene cijene po kojoj će opskrbljivač na veleprodajnom tržištu prodavati plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Istaknuo je i da su cijene plina za kućanstva u Hrvatskoj sa još nekoliko istočnoeuropskih država pri dnu europske ljestvice pa očekuju njihovo postupno približavanje cijenama u EU.
Također je naveo da je Ina u posljednjih pet godina uložila oko četiri milijarde kuna u proizvodnju nafte i plina te da zadovoljavaju gotovo polovicu domaće potrošnje. Ove su godinu započeli proizvodnju na dva plinska polja u Međimurju zbog čega je pad domaće proizvodnje plina u prvih šest mjeseci ove godine bio dva posto manji nego u istom lanjskom razdoblju, a planiraju i daljnja ulaganja u istraživanje i proizvodnje. Zato je apelirao na državu da ubrza proces izdavanja dozvola za takve radove.
Antonija Glavaš, članica Uprave PPD-a, najvećeg uvoznika plina u RH, ne očekuje da će novi zakon donijeti velike promjene. Upitala je tko će biti opskrbljivač na veleprodajnom tržištu koji će preuzeti višegodišnji teret financiranja plina i zakupa skladišta, tim više što će opskrbljivači u obvezi javne usluge moći birati žele li od njega kupovati plin. Navela je i da mogu jamčiti sigurno uopskrbu plinom ove i sljedećih godina jer su ugovorili dobavu dovoljnih količina te transportnih i skladišnih kapaciteta.
Ivana Marković iz Plinacra je rekla da je, unatoč teškog planiranja zimske potrošnje koja uvelike ovisi o vremenskim uvjetima, njihov transportni sustav stalno potpuno spreman, pa tako i za predstojeću sezonu grijanja, čak i ako se, kao u ovogodišnjem siječnju, ponove velike i dugotrajne hladnoće kada se potrošnja i transport plina znatno povećavaju.
Gracijan Krklec iz Podzemnog skladišta plina je najavio da će skladište Okoli biti napunjeno do maksimalnog kapaciteta. Tako je do 17. listopada utisnuto 487 milijuna kubika. No kako je utiskivanje nastavljano bit će spremljeno nešto više plina nego lani. Naveo je i razna ulaganja kojima su povećali  njegov kapacitet i mogućnosti utiskivanja i crpljenja plina.
U listopadu ili studenom počinje javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš LNG terminala na Krku, najavila je Andreja Lopac iz LNG Hrvatske u kojoj će, nadaju se, uvjeriti lokalnu zajednicu da se složi s  njegovom gradnjom. Najavila je da bi terminal trebao početi raditi krajem 2019.ili početkom 2020. te  da rade i na projektu bunkering stanice za punjenje plovila i kamiona LNG-em u Rijeci.
Darko Pavlović iz Plinacra predstavio je planove za razvoj Južnog plinskog koridora kojim bi velike količine plina iz kaspijske regije preko Turske stizale do jugoistične Europe čime bi se smanjio rastući trend ovisnosti Europe o ruskom plinu. Ali za razliku od Sjevernog toka 2 na putu ostvarenja tog plinovoda stoji puno geopolitičkih problema u nekoliko država kroz koje bi prolazio.
piše: Željko Bukša
Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Izborna skupstina hsup-a 3
  • Zagreb Izborna skupstina hsup-a 2
  • Zagreb Novi predsjednik hsup-a dalibor pudic
  • Zagreb Izborna skupstina hsup-a 4
  • Zagreb Izborna skupstina hsup-a

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Ove zime