PJESMA DANA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
10:59
Stu
2018
16

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA

Zagreb Čitajte Pelikana
Zagreb Dick banner2  rotator
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
09.2018

PJESMA DANA

August Cesarec - Poslije i prije klanja
PJESMA DANAAugust cesarec
 

Poslije i prije klanja

Mi nijesmo krivi što časi su loši
i huljâ što ima na snope,
mi nijesmo dužni svirati dude,
– Kako bi gazde s Dunava htjeli,
– kako bi forum htio Europe.

Življasmo nekoć ko ovnovi dobri,
bojeć se pruta gladnog pastira,
ne znasmo vrijeme, ljudski koledar.
– Vrijeme je teklo. Gledasmo tupo
kako u dude pastir to svira.

S prutom kraj sebe sviro je pastir,
dok nijesu na nas vukovi pali;
bleknusmo tužno, skunjivši glave
pusteć se klati. A vukovi prosti
srećno su, vješto, voljko nas klali.

Mnogo nas osta, a kosti pastira
ležahu na tlu tvrdog kraj pruta;
smijali su se vukovi siti
nama, pastiru, bezbrižnoj svirci:
“Svirajte, dragi, još nekol’ko puta!”

To nama bi dosta. Pljunusmo na se,
ovnove tupe. Idejna braća
stisnusmo pjesti, znojne od snage,
prezrevši dude, digosmo prute
bombom se, miškom, krvarenje vraća.

Vrijeme je tako, to drukčije ne ide,
mi sasma nove slijedimo stope:
Ideja naša živi od krvi …
– eto nek znadu dunavski vuci
– eto nek znade forum Europe.

(August Cesarec,Zagreb, 4. prosinca 1893. – zagrebačka Dotrščina
17. srpnja 1941 Zagreb. Pjesma na Sudbeni stol, 21. IX. 1912.)

Život ovog kulturnog i političkog radnika oduzele su ustaše, 16./17. juna 1941. godine, za vrijeme vladavine NDH

August Cesarec je rođen u Zagrebu 4.prosinca 1893, koji je tada već bio industrijalizirani grad, ali sa siromašnim i potlačenim radništvom. Prvi književni rad naslovio je simbolično "Iz svijeta potlačenih", i označiti će njegovu kasniju književnu i političku djelatnost.
Već kao gimnazijalac bio je socijalistički usmjeren, zbog čega je bio pod stalnim policijskim nadzorom i više puta je zatvaran. U Prvom svjetskom ratu bio je mobiliziran kao vojnik, borio se u okupiranoj Srbiji, a poslije rata priključio se komunističkom pokretu.
S Krležom je 1919. pokrenuo  književni časopis “Plamen”, najpoznatiji časopis književne ljevice, ali već iste godine "Plamen" je zabranjen.

Povodom zatvaranja Augusta Cesarca Miroslav Krleža u svom poznatom članku"Slučaj Augusta Cesarca" u listu "Nova Evropa" (br. 16, 1923.) između ostalog navodi:"Kao maturant, August Cesarec bio je uhapšen (8.VI.1912), na dan atentata protivu komesara Cuvaja, i bačen u Mitrovicu, gdje je ležao sve do uoči rata (1914). Bolestan, tuberkulozan, i slomljen, on je onda počeo kao politički sumnjivac, i austrijski soldat bez čina, onaj teški križni put po soldačkim bolnicama, i kasarnama, koji je trajao sve do oktobra Osamnaeste, dakle pune četiri godine. Za vlade zagrebačkog Narodnog Vijeća bio je opet uhapšen, još kao politički sumnjiv austrijski vojnik, a nekoliko mjeseci poslije toga prisiljen da skloni za granicu, u emigraciju, pred progonima tadanje demokratsko-socijaldemokratske koalicije, opet kao politički sumnjivac. Vrativši se iz inozemstva još bolesniji kući, on je intenzivno radio književno i publicistički, više plijenjen i cenzuriran nego objavljivan. Onda je uhapšen ponovno, za Alijagićeva vješanja, pa nakon nekoliko nedjelja pušten, ganjan po raznim austrijskim patentima, praćen detektivima, preslušavan vječno na policiji, premetan perijodički uvijek, po nekom sistemu, dok nije konačno otputovao u Moskvu. A sada imade eto čast da opet sjedi pri sudbenom stolu u Zagrebu. U mariborskom policajnom zatvoru bio je držan kao običan policajni kažnjenik, izoliran, prisiljen na robijašku hranu u pritvoru, zajedno sa šiberima i varalicama; a sada, mjesto da sjedi kao kulturan radnik u kakvoj evropskoj biblioteci, on, jedan od naših najistaknutijih mlađih književnih radnika, trune u zatvoru u nepomičnoj jalovosti samice."

Kao uvjereni antifašist boravio je 1937. godine u Španjolskoj, o čemu je pisao u knjizi“Španjolski susreti”.
Za vrijeme NDH , zatočen je u zatvoru Kerestinec, otkuda je nakon strijeljanja Otokara Keršovanija pokušao pobjeći. Međutim, Cesarec je uhvaćen i "zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđen na smrt". Na smrt ga je osudio ustaški sud. Šest godina poslije Drugog svjetskog rata, tokom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: "U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!". Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec. Fotografija zapisa objavljena je u listu „Borba”,  1961. godine.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb August cesarec

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA