PJESMA DANA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
21:59
Srp
2020
07

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA

Zagreb Knjižara Fraktura
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
12.2018

PJESMA DANA

Sergej Jesenjin - Pismo majci
PJESMA DANASergej jesenjin ilustracija logicno com
 

Pismo majci

Jesi l živa, staričice moja?
Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje.
Nek uvečer nad kolibom tvojom
Ona čudna svjetlost sja i dalje.

Pišu mi da viđaju te često
Zbog mene veoma zabrinutu
I da ideš svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom kaputu.

U sutonu plavom da te često
Uvijek isto priviđenje muči:
Kako su u krčmi finski nož
U srce mi zaboli u tuči.

Nemaj straha! Umiri se, draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
Da bih umro ne vidjevši tebe.

Kao nekad, i sada sam nježan,
I srce mi živi samo snom,
Da što prije pobjegnem od jada
I vratim se u naš niski dom.

Vratit ću se kad u našem vrtu
Rašire se grane pune cvijeta.
Samo nemoj da u ranu zoru
Budiš me ko prije osam ljeta.

Nemoj budit odsanjane snove,
Nek miruje ono čega ne bi:
Odveć rano zamoren životom,
Samo čemer osjećam u sebi.

I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina utjeha si moja,
Svjetlo što mi sija istim žarom.

Umiri se! Nemoj da te često
Viđaju onako zabrinutu,
I ne idi svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom kaputu.


1924.
(Prijevod: Dobriša Cesarić)

Sergej Aleksandrovič Jesenjin ruski pjesnik (Konstantinovo, Rjazanjska gubernija3. X. 1895 – Lenjingrad, danas Sankt Peterburg28. XII. 1925). Podrijetlom sa sela, obrazovanje stekao na Pučkome sveučilištu u Moskvi. God. 1915. u Petrogradu upoznao ruske simboliste i »seoske« pjesnike (N. Kljujev), 1919. u Moskvi postao utemeljiteljem imažinizma (→ imagizam), vodio bohemski život, susreo se i vjenčao se s američkom plesačicom Isadorom Duncan, te izazvao niz skandala koje su popratila svjetska glasila. Život završio samoubojstvom u lenjingradskome hotelu Angleterre, koje je potreslo rusku knjiž. sredinu i izazvalo polit. reakcije, ali i potvrdilo tragičnost lirskog subjekta naglašene biografičnosti.

Lirsko mu se pjesništvo razvijalo u simbolističkom okružju, pa je isprva naglašeno melodično, a i lirski subjekt slijedi A. Bjeloga iz zbirke Pepeo (Pepel). Bio je sklon vjerskim motivima koje je vezao uz seosku temu i srednjorusku prirodu (poetizacija breza). Više tekstova posvetio je domaćim životinjama (Pjesma o kuji – Pesn’ o sobake, 1915), pa je i prostor oblikovao kao M. Chagall, povezujući kozmos sa životinjskim i seoskim svijetom. Prevrat 1917. prihvatio je povezujući ga s kršćanskim mesijanizmom, pa poema Inonija (1918) oblikuje seosku utopiju, daleku od urbanosti. Obraćao se i povijesti, predaji o seljačkim ustancima (lirska drama Pugačov – Pugačëv, 1921). Kriza identiteta »posljednjega pjesnika sela« razgolićuje pjesnikovo »ja« u kobnoj gradskoj sredini: Ispovijed mangupa (Ispoved’ huligana, 1921), ciklus Krčmarska Moskva (Moskva kabackaja, 1924). Simboliku potiskuje naracija »o sebi« i dvojnom odnosu prema »novoj« Rusiji (Rusija sovjetska – Rus’ sovetskaja, 1925). Izrazito poetičan ugođaj u duhu rus. romantike zadržava ciklus Perzijski motivi (Persidskie motivy, 1925). Vrhunac osobne tragedije sadrži poema Crni čovjek(Čërnyj čelovek, 1925), građena na motivu podvojene ličnosti. Krvlju su pak pisani oporučni stihovi Do viđenja, prijatelju, do viđenja… (Do svidan’ja, drug moj, do svidan’ja …).

Naglašeno lirski značaj pjesništva s mogućnošću identifikacije čitatelja s »ispovijedima«, os. u epistolarnoj lirici (Pismo majci – Pis’mo materi, 1924., i dr.), povijesnu aktualnost lika nemoćna ždrjebeta koje kaska za lokomotivom (poema Molitva za umrle – Sorokoust, 1920), ali i sentimentalnog odnosa prema likovima s vlastelinskih imanja (poema Anna Snegina, 1925), pa i suzdržana erotika, Jesenjina su učinili najpopularnijim ruskim pjesnikom XX. st. Popularnost se protegnula i izvan Rusije, pa su ga prevodili ponajbolji hrvatski pjesnici, a tragovi čitanja mogu se naći i u lirici D. Cesarića i D. Tadijanovića.

izvor biografije: http://www.enciklopedija.hr/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Sergej jesenjin ilustracija logicno com
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA