PJESMA DANA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:31
Ruj
2019
19

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
01
 
09.2019

PJESMA DANA

Ivan Goran Kovačić - Vumrl je starček…
PJESMA DANAFoto boze ujevic (16)
 

Vumrl je starček…

Zvonček je s turna našega zvonil,
plovan polehko popeval –
vetrek po nebu oblake gonil,
nigdo ni suze proleval…

Starček je vumrl, imel je bradu
ko svetec v oltaru belu,
Navek se smejal, ni znal o jadu,
rado ga imali v selu.

I gda je ležal mrtev na stolu
ko rožica mala i bleda,
ni traga smrti ni kakvom bolu –
navek se smeška i gleda…

… Imel je ženu, ali je vmrla,
a tako je dobra bila!…
Tuga je život bakici strla
kaj se vu njoj je krila.

Imali negda lepeg su sina.
V tuje je kraje prošel –
Jokala za njim je domovina.
… Nigda ni nazad joj došel…

Dalko je, dalko prešel prek mora
gde zlato se v grudam vadi.
Pisali su joj: Velka je gora
strla mu životek mladi…

Jokala dugo, jokala mati:
“Vsega pri hiže nam ima,
njive i polja, grožđe za brati, –
a sineka našega nima!…”

Jednega dana vgesla je ona…
a starček za strugom šepal –
i gda su zajdna zvonela zvona,
lepe molitve je tepal…

Čekal je dane, tiho, veselo,
bliža postala daljina…
Zato se smeškal ko nebo belo:
… Videl je ženu i sina!…

Zvonček je s turna našega zvonil,
plovan polehko popeval –
vetrek po nebu oblake gonil,
nigdo ni suze proleval…

Objavljeno: 1930.

Ivan Goran Kovačić rođen je u Lukovdolu (Gorski Kotar) na prvi dan proljeća 1913. godine. Nakon završene gimnazije u Zagrebu studira historiju i hrvatski jezik i književnost. Stavljajući se na stranu antifašizma 1942. zajedno s pjesnikom Vladimirom Nazorom odlazi u partizane, a već 1943. biva ubijen . U svom kratkom životu bavio se književnošću, novinarstvom, književnom kritikom i prevodilaštvom. Poznata mu je dijalektalna zbirka pjesama Ognji i rože, zbirka pripovijedaka Dani gnjeva, a svoj glas protiv zla i zločina snažno je digao u ratnoj poemi Jama. Ako je pjesnikov zemni trag ostao zameten, izgubljen u legendi, njegov umjetnički trag i te kako je prepoznatljiv u hrvatskoj literaturi. Prve književne radove počeo je objavljivati kao gimnazijalac u raznim listovima za mlade, da bi već 1931.- napravivši izbor iz dotad objavljenih pjesama – zajedno s još dvojicom mladih pjesnika objavio prvu zbirku: Lirika 1932. Sljedećih nekoliko godina intenzivno radi na zbirci novela koje će 1936. objaviti pod naslovom Dani gnjeva. U njima u ideološkom smislu slijedi radićevsku politiku okrenutosti selu i seljaku; on je, kako je sam kazivao Antunu Barcu, preko Radićeva seljačkog pokreta «otkrio hrvatstvo», a «pobunu malenih» te ljubav prema slabima, nepravedno progonjenima i iskonštavanima, postavlja kao cilj i smisao vlastitoga socijalnog angažmana. Tom zbirkom od sedam novela postigao je pun uspjeh i u potpunosti se uklopio u tijekove suvremene socijalne literature. Pišući o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima, Kovačić je s mnogo ljubavi za seljaka i s jasno izraženim osjećajem za socijalnu pravdu – služeći se tehnikom lirskog realizma – uspio iskazati idiličan sklad između seljaka i prirode, ali i sve ono što narušava taj sklad (nepravda, političke i gospodarske manipulacije). Lirska komponenta gotovo arkadijskog doživljavanja goranskoga kraja još će više doći do izražaja u njegovim dijalektalnim, kajkavskim (preciznije: kekavskim) pjesmama Ognji i rože, 1945. Rijetki su pjesnici koji, kao Goran u ovoj posmrtno objavljenoj zbirci, s toliko gotovo dječje razdraganosti i neposrednosti uspijevaju uroniti u ljepote prirode i preko naizgled jednostavnih kompozicija svoje lirske doživljaje prenijeti i na čitatelja (npr. pjesma Beli most. Vedrinu i sklad postiže sretno odabranim poetskim slikama te izvanrednom ritamskom organizacijom pjesme. No, Goran je pjesnik i «polja svijetlih i polja tamnih». «Polja tamna» naziru se u njegovu stvaralaštvu već od prvoga objavljenog rada (Sevina tužaljka, 1929.), a tamni motivi smrti, krvi i jeze javljat će se gotovo konstantno i u njegovoj poeziji i u njegovoj prozi (primjerice u novelama Smrt u čizmama,Sedam zvonara Majke Marije, ili u pjesmama Moj grob, Oči Stjepana Radića,Leševi putuju), da bi kulminirali u njegovu najzrelijemu književnom ostvarenju – u antiratnoj poemi Jama, 1944., nastaloj po dolasku u partizane gdje će, zajedno s Vladimirom Nazorom, 1943. napisati i zbirku Hrvatske pjesme partizanke. Duboka etičnost te osjećaj moralne i intelektualne odgovornosti prema hrvatskom narodu tjerala ga je da progovori o zločinima koji su dolazili iz redova njegova vlastitoga naroda, pa je svoj protest protiv fašističkih zlodjela izrazio u obliku umjetnički izvanredno disciplinirano oblikovane poeme od deset simetrično raspoređenih pjevanja nejednake dužine koji čine skladnu poetsku cjelinu. Jama je spjevana u jampskim jedanaestercima i njezina formalna dotjeranost i ljepota pjesničkog izričaja stoje u kontrapunktu sa stravičnim motivom o kojem naturalistički precizno i s puno dramatike priča lirski subjekt, žrtva koja je preživjela zločin. Motiv krvi u toj se poemi doista u punini ostvaruje kao «svjetlo /sklad — ljepota — umjetnost» i «tama/zločin». U Kovačićevu književnom opusu značajno mjesto zauzimaju i prijevodi te feljtoni, eseji i kritike u kojima se iskazuje kao vrlo lucidan ocjenjivač; umio je zapaziti bitne značajke pojedinih autora, pa neke njegove ocjene (npr. o Kalebu, Marinkoviću, Krleži, A. B. Šimiću) svojom iscrpnošću i ozbiljnošću analitičkog pristupa ni danas ne gube na vrijednosti.

pjesma izvor: https://www.poezija.info/hrvatska/

izvor biografije: http://www.jovicaletic.com/cms/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Foto boze ujevic (16)

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA