PJESMA DANA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Sij
2020
18

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
12
 
11.2019

PJESMA DANA

Ingeborg Bachmann - Jedna vrst gubitka
PJESMA DANAFoto boze ujevic (8)
 

Jedna vrst gubitka

 

Zajednički koristili: godišnja doba, knjige i jednu glazbu.

Ključeve, šalice za čaj, košaricu za kruh, plahte

                                                    i jedan krevet.

Jednu dotu riječi, gesta, donesenu, rabljenu, potrošenu.

Jedan kućni red pažen. Rečeno. Učinjeno. I uvijek pružena ruka.

 

U zimi, zaljubila sam se u jedan bečki septet i u ljeto.

U zemljovide, u brdsko gnijezdo, u žal i jedan krevet.

Služila kultu podataka, obećanje držala neraskidivim,

dizala u nebo nešto i bila pobožna prema ništa,

 

(- složenim novinama, hladnom pepelu, cedulji s nekom bilješkom)

bez straha u religiji, jer crkva nije bila taj krevet.

 

Iz pogleda na more nicalo je moje neiscrpivo slikarstvo.

S balkona bilo je pozdraviti narode, moje susjede.

Uz vatru kamina, na sigurnom, moja kosa imala je svoju najljepšu

                                                                                                   boju.

Zvono na vratima bilo je uzbuna za moje veselje.

 

Nisam izgubila tebe,

nego svijet.

(Eine Art Verlust)

Ingeborg Bachmann, U oluji ruža, Meandarmedia

Ingeborg Bachmann

"Ništa ljepše pod suncem nego biti pod suncem..."

"Pisac je (...) cijelim svojim bićem upućen jednom ti, nekome kome bi rado priopćio  svoje iskustvo o čovjeku (ili svoja iskustva o stvarima svijeta i  vremena, da, i o tome, ali osobito o čovjeku) koji bi mogao biti on sam i drugi i u kojem je on sam ali i drugi najviše čovjek. Ispruživši sva ticala, opipava oblik svijeta, crte čovjeka u tom vremenu. Kako se osjeća, što se misli i kako djeluje? Koje su strasti, koje brige, nade ...?"

Ingeborg Bachmann                                                                                                                                    

Ingeborg Bachmann (Klagenfurt 1926. - Rim 1973.) bila je u vremenu u kojem je živjela slavna književnica. Pisala je pjesme,  radio igre, priče i romane i svaki je njezin novi naslov bio ili postao događaj. Pripada prvom poslijeratnom naraštaju pisaca  njemačkog jezika u vremenu koje su mnogi pisci osjećali kao nultu točku njemačke književnosti, što je odmah nalog za nov početak. To pak navodi na pomisao o politički angažiranoj poeziji što u ono doba ima posve doslovno značenje, naime u posve ispražnjenom prostoru, i duhovnom, osobito su pisci preuzeli ulogu savjesti društva i imali se odrediti prema prošlosti i prema trenutnim političkim zbivanjima u zemlji.  Različiti pisci su različito iznijeli to breme - sjetimo se samo Bölla ili Grassa. I. Bachmann je zanosno bila zauzeta za zbilju oko sebe, ne pišući samo politički angažirano pjesništvo nego zauzeto za svaku "čistu veličinu", bila to ljubav ili sloboda ili ljepota. U svom romanu Malina (prvom  u nedovršenom ciklusu Načini umiranja) I. Bachmann pripovijeda o ljubavnom trokutu, ali uvučenom u  unutrašnjost glavnog lika, i tako o rasapu i nestanku  osobe. U svijest ne ulaze samo osobe nego i svijet što ga nose, pa to nije samo ljubavni roman nego i roman o poslijeratnom Beču. On nije primljen jednodušno poput njezinih zbirki pjesama, ali je bio značajan za potom nastalo "žensko pismo". Zamjerali su mu poetičnost.

     Ingeborg Bachmann je bila  pjesnikinja (objavila je dvije zbirke pjesama Oročeno vrijeme, 1953. i Dozivanje Velikog medvjeda 1957.) i u svojim pripovijetkama, esejima, govorima. Po tada uobičajenoj podjeli njezine bismo pjesme mogli svrstati u pjesme prirodi. Takva joj je naime bila metaforika, u to se nasljeđe nastavljala (G. Trakl, Rilke). Služila se slobodnim stihom, kojiput heksametrima i čvrsto ili diskretno rimovanim osmercima i stihovi su posvuda  nošeni melodijom koja svu strogu formu čini ukrasom koji potvrđuje dojam metafora. Jedan od ljepših primjera je oda Suncu gdje se pjesma sužuje do središnjeg stiha (Ništa ljepše pod suncem... ) i ponovno proširuje do očiju, i tako je ta pjesma svjetla, pjesma životu i smrti, istodobno oda i tužaljka.

    Ingeborg Bachmann je živjela ekstatično u Beču, Münchenu, Zürichu i Rimu. I u Rimu nestala u plamenu. Ali doslovce, umrla je od posljedica požara 17. listopada 1973. godine.

izvor; http://www.meandar.hr/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Foto boze ujevic (8)

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA