PJESMA DANA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
13:59
Kol
2020
10

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
07.2020

PJESMA DANA

Mevlana Dželaludin Rumi - Ne zanima me suton
PJESMA DANAFoto boze ujevic bijele i crvene stijene
 

Ne zanima me suton

 

Ono što u svijetu vrijedi nema isti sjaj u istini duše.

Zanima te vlastita sjenka. Bolje pogledaj izravno u sunce.

 

Što možemo doznati pukim promatranjem svojih oblika u vremenu i prostoru?

Netko tko se usred noći razbudi, u mraku vidi zamišljene opasnosti;

uzdiže se jutarnja zvijezda; razabire se obzor;

nastaju nova prijateljstva u karavani koja se kreće.

 

Noćne ptice možda misle da je zora tama,

jer to je sve što znaju.

Sretna je ptica koju ne zanima suton,

jer leti pod suncem (koje se zove Šams).

 

Povjetarac pred zoru otkrit će ti tajne.

Ne vraćaj se snu.

Zatraži ono što stvarno želiš.

Ne vraćaj se snu.

 

Ljudi prelaze preko praga

na kojem se susreću dva svijeta.

Vrata su svugdje i širom su otvorena.

Ne vraćaj se snu.

 

Negdje između glasa i prisutnosti

nalazi se znanje.

Otvara se dosljednom šutnjom,

a pretjeranim brbljanjem zatvara.

 

Nakratko živjesmo među ljudima,

ali ne vidjesmo znaka vjere koju poželjesmo.

Bolje se sasvim sakriti iznutra,

kao što se voda sakrije u metalu,

kao što se vatra sakrije u stijeni.

 

Mevlana Dželaluddin Rumi (1207.-1273.) rođen je u Perziji, u području koje danas pripada Afganistanu. Pred najezdom Mongola obitelj mu se sklanjala prvo u Korasan da bi se naposljetku nastanili u Konji (Turska) , na području Rum, pa mu odatle i ime Rumi. Otac mu je bio Baha Walad, glasoviti pravnik i sufijski propovjednik, pa je mladi Dželaluddin od djetinjstva poučavan i odgajan prema islamskom naslijeđu a kasnije je upućen u sufizam – mističan pravac islamskog učenja. Nakon očeve smrti 1231. Rumi preuzima očevu ulogu propovijednika i pravnika, slijedeći sufijski put duhovnosti.

Godine 1244. Rumi susreće tajanstvenog lutajućeg derviša, Šemsa iz Tabriza i taj je susret utjecao na njegov potpuni duhovni preobražaj. Šems se pojavio kao potvrda Rumijeva nadahnuća da bi ga potom poveo u sam zenit mističnog doživljaja. Dvije su godine njih dvojica bili nerazdvojni a zatim Šems nestaje i gubi mu se svaki trag. Neki tvrde da je bol zbog ovog gubitka nagnala Rumija da među svojim sljedbenicima ustoliči legendarni bogoštovni duhovni vrteći ples – sema – po kojem su kasnije i prozvani vrtećim dervišima. Poslije Šemsova iščeznuća Rumi napušta javna propovijedanja i posvećuje se radu sa svojim sufijskim učenicima. Tada otpočinje pisanje mistične poezije koja mu je donijela priznanje kao jednomu od najvećih književnih i duhovnih pojava svih vremena.

Dva najznačajnija djela njegovog stvaralaštva su Mesnevija i Divan. Prvo djelo, Mesnevija , epsko pripovjedna poema od 25 000 dvostiha, u sroku, napisana na perzijskom jeziku tijekom posljednjih petnaestak godina Rumijeva života, smatra se najvećim duhovnim remek-djelom ikada skladanim. Napisana je naširoko prihvaćenim svakodnevnim jezikom, poučljiva stila. Tumačenja glavnih tema sufijskog života i doktrine prepleću se i preslažu s mješavinom prosvjetnih priča, slikovitih poslovica i metafora te ovo djelo čine duhovnim udžbenikom koji čitatelja vodi stazom Božije ljubavi a sufijskim korakom.

Njegovo drugo glavno djelo je Divan (u prijevodu „zbirka“),, sadrži ostatak Rumijevih pjesama, od nekih 35 000 ili više stihova kratke lirske poezije. Ta zbirka pokriva trideset godine rada, od dolaska Šemsa, sve do Rumijeve smrti. U usporedbi sa srazmjerno trijeznom Mesnevijom, pojedinačne pjesme u Divanu po svojoj su prirodi ekstatičnije i doimlju se kao izljevi čuvstvenih ushita što često oslikavaju opojnost Božje ljubavi, i govore o najdubljim čežnjama ljudskog srca. Jedna je trećina tih stihova upućena Šemsu, a Rumijevo izuzetno dostignuće leži u preobrazbi čovjekove strasti u zrcalo sjedinjenja s Božanskim.

Prozno djelo Fihi ma Fihi napisana je u kasnijim godinama a temelji se na predavanjima i razgovorima koje je Rumi vodio sa svojim učenicima. Poučiteljske naravi, ona poput rabi usporedbe i prispodobe da bi objasnila sufijska učenja. Sufijska staza stremi ka duhovnom savršenstvu kroz samopreobrazbu kako bi se stiglo u blizinu Boga, koji je sušto savršenstvo. Osnovni je cilj jednog sufije nadilaženje sebstva ili ega, koji se postavlja kao prepreka ili „koprena“ između ljudskog srca i Boga, izobličujući vidik stvarnosti i sprječavajući sposobnost da sazrijemo do naše pune i prave sobosti, kojom svršeno odražavamo Božja svojstva. Sufijsko je žarište okretanje duše Bogu odnosno Bogousredotočenost nasuprot samousredotočenosti; unutarnja duhovna promjena namjesto promjene u vanjskoj stvarnosti svjetovnih položaja i bogatstva. Napredak na ovoj stazi u ovisnosti je o Božjoj ljubavi i nadasve o unutrnjim duhovnim bitkama („ svetom ratu“ – džihadu) koji čovjek mora neprestano voditi kako bi „osvjetlao zrcalo srca“ i na taj način stekao bistrinu pogleda, istinski potrebnog za sagledavanje i shvaćanje jastva i duhovne zbilje. To donosi svjetovnu, ovozemaljsku patnju ali vodi sreći u onostranstvu, dočim zastajanje na stazi da bi se utažile sve ugode i blagostanja ovoga svijeta vode u veliku patnju na onome svijetu.

Rumijeva popularnost kroz stoljeća nije potamnila , dapače, njegovo se djelo čita i proučava više nego ikad prije i nadahnuće je čitateljima bez obzira na vjeru i vjerovanje. U vremenu opterećenom svjetovnim, materijalnim postignučima, nauk ovog sufijskog mistika i pjesnika nudi dodir divote otkrivajući nam stazu božanske ljubavi i vodi čitatelja putem duhovnog rasta sa strašću, strpljenjem i nepopustljivom jasnoćom.

izvor biografije: https://hena-com.hr/ 

prijevod na engleski: Coleman Barks

s engleskog preveo: Nenad Maljković

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Foto boze ujevic bijele i crvene stijene
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA