PJESMA DANA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
15:59
Lis
2020
01

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
08.2020

PJESMA DANA

Ante Stamać - Poslije svega
PJESMA DANAFoto boze ujevic (17)
 

Poslije svega

I kad te nema šumiš u mom srcu,
Nestalna, stalna, brodica na pijesku,
Izbliza slična ljubičastu vrijesku,
A iz daljine račiću, ogrcu.

Kose ti nisu kose. Ni sag. Vrt su
Raskriljen zvijezdi i sunčanu bljesku.
A ni njih nema. Nego se uz resku
Neprebol gase vremenu, tom škrtcu.

Zaustavi se, bezvremenska rijeko,
Zaustavi se i ti, svjetlo svijeta:
Zaori se iz šutnje, rajska jeko!

Jer vrijeme tren je moga plahog leta,
A svjetlo raskoš i voljenje neko.
Zvučna pak jeka nek mi zamre sveta.

Ante Stamać, (1939. - 2016.) pjesnik, teoretik književnosti, esejist i prevoditelj, rođen je 9. listopada 1939. na otoku Molatu, u obitelji gimnazijskih profesora, filologa. Djetinjstvo je proveo u Dubrovniku, Križevcima, Daruvaru, Molatu i Zadru. Gimnaziju i srednju glazbenu školu polazio je u Zadru i Zagrebu, gdje je 1959. maturirao na 1. gimnaziji. Diplomiravši 1963. na Filozofskom fakultetu Zagrebačkog sveučilišta komparativnu književnost i engleski jezik, magistrirao je 1970. komparatističkom radnjom o Tinu Ujeviću, te doktorirao 1978. disertacijom o teoriji metafore. Između 1963. i 1969. studirao je muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, te filozofiju i germanistiku u Beču. Nakon diplomiranja bio je zaposlen kao violinist u Operi Hrvatskoga narodnog kazališta, potom kao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra, kojemu je i utemeljitelj. 1971. izabran je za znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Od 1978. je docent, pa izvanredni profesor i voditelj iste Katedre, naslijedivši Juru Kaštelana. Za redovnog sveučilišnog profesora bio je izabran 1989. Kao znanstveni savjetnik i profesor u trajnom zvanju umirovljen je 2004. Od 2002. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

    Godine 1969. je stipendist Herderove zaklade u Beču (na prijedlog Marijana Matkovića), te znamenite Humboldtove zaklade 1977./78. u tadašnjem Zapadnom Berlinu i Göttingenu. Mentori su mu bili znameniti njemački pjesnik i teoretik književnosti Walter Höllerer te slavist i komparatist Reinhard Lauer, danas dopisni član HAZU. Akademik Stamać bio je 1989. i 1990. gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu. Održao je niz predavanja na sveučilištima njemačkoga govornog područja, a kao sveučilišni i književni predavač gostovao je u brojnim drugim zemljama, uključno i SAD.

    U dva je navrata (1981. – 1984., te 1991. – 92.) Stamać bio predsjednik Hrvatskoga filološkog društva, a 1995. – 1999. i predsjednik Društva hrvatskih književnika Bio je potpredsjednik Matice hrvatske. Od 2010. do 2014. bio je tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Uređivao je časopise: "Razlog" (1966.-1968.), .Telegram" (1968.-1971.), "Umjetnost riječi" (od 1981. do nedavno), te "Croatica" (od 1989. do obustavljanja časopisa 2001. godine). Danas je urednik časopisa "Republika". S Milanom Mirićem sudjelovao je u radu na znamenitoj Biblioteci "Razlog", a priredio je i djela nekih od suvremenih hrvatskih pisaca (Š. Vučetić, J. Kaštelan, 1. Kušan, M. Krleža, 1. Bunić Vučić, D. Tadijanović, Tin Ujević, 1. Kozarčanin, S. Mihalić i dr.). Voditelj je uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske.

izvor biografije: http://info.hazu.hr/hr/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Foto boze ujevic (17)
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Pjesma dana › PJESMA DANA