PLIN

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Stu
2019
16

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › PLIN

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
09
 
05.2019

PLIN

MEĐUNARODNI SUSRET STRUČNJAKA, Ministar Ćorić: Plin u Hrvatskoj ima lijepu budućnost
PLINMinistar tomislav coric 6
 

Ove godine će biti donesena nova Strategija energetskog razvoja Hrvatske ali to nije dokument koji će nekom sektoru dati posao i afirmirati ga, nego treba, prateći trendove u okruženju, otvoriti perspektivu na temelju naših prednosti i nedostataka razvoja energetskog sektora. U tom kontekstu ona neće dovesti u pitanje ni jedan energent koji mora zauzeti ozbiljnu ulogu u energetskoj budućnosti zemlje, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nakon što je otvorio 34. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin koji je organizirala Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP).

Dodao je da nisu u pravu oni koji smatraju da će plin u tranzicijskom razdoblju prema niskougljičnom  gospodarstvu, u sljedećih 30-40 godina, biti doveden u pitanje. Naprotiv, plin i plinski biznis u Hrvatskoj ima i te kako lijepu budućnost i nadam se da će ju pratiti i povećanje proizvodnje u Hrvatskoj, rekao je Ćorić.

Naime, Hrvatska trenutno, naglasio je, uvozi 60 posto potrebnog plina kao i 40 posto električne energije te 80 posto nafte pa postoji prostor da se to promijeni, a zajednički je cilj da se to i dogodi. Želimo dodatno povećati sigurnost energetske opskrbe Hrvatske te, koliko je to moguće, povećati domaću proizvodnju. Zato je pozdravio svako moguće istraživanje i eksploataciju energenata, kazavši kako mu je drago da Ina i druge kompanije idu u tom smjeru.

Također je izrazio zadovoljstvo zato što je nakon 35 godina rasprava o gradnji LNG terminala na Krku, konačno počela konkretna provedba tog velikog energetskog projekta.

Radovi na tom projektu počeli su u travnju ove godine pa će terminal, kako je i planirano, početi raditi 1. siječnja 2021., istaknula je Barbara Dorić, direktorica LNG Hrvatska.  Rizik hoće li se terminal graditi sada je potpuno uklonjen pa očekujem da će sljedeće godine porasti zakup kapaciteta. Tome će pridonijeti i planirani porast korištenja LNG-a u prometu što će otvoriti novu tržišnu nišu u Hrvatskoj, dodala je.

Ohrabruje i činjenica da zadnjih godina cijene LNG-a padaju, te da je njegova potrošnja u tom razdoblju  u Europi porasla za 20 posto, rekao je Dalibor Pudić, predsjednik HSUP-a. Kada se otplate velike investicije očekuje da će, zbog porasta potražnje, cijena LNG-a značajno pasti te da će terminal imati budućnost. Također je u svom predavanju „Uloga prirodnog plina u postizanju ciljeva niskougljične stategije“  naveo da je potrošnja plina u svijetu od 2006. do 2016. porasla za 23,5 posto, a prilično snažan rast očekuje se i narednih desetljeća.  HSUP smatra da Hrvatska treba ići prema niskougljičnoj budućnosti, ali treba voditi i računa o konkurentnosti energenata jer o tome ovisi i konkurentnost gospodarstva, rekao je Pudić.

Osim toga, da su sve termoelektrane u tom razdoblju radile na plin više bi koristi, napomenuo je, napravile za okoliš nego svi obnovljivi izvori. Također, dodao je, treba imati u vidu da će biti teško sve prebaciti na električnu energiju jer je njen udjel u globalnoj potrošnji samo 17 posto, a udio sunca i vjetra samo 0,9 posto. 

Upozorio je kako smo iz domaćih izvora prije sedam, osam godina imali gotovo 2,8 milijardi prostornih metara plina, danas 1,1 milijarda, a da ćemo za dvije-tri godine proizvodnja pasti na 700 milijuna prostornih metara. "Moramo iskoristiti potencijale koje imamo i pokrenuti istraživanja nakon dugogodišnjega zastoja", ističe Pudić jer brzu i konkurentnu tranziciju prema niskougljičnoj budućnosti zadovoljava samo plin.

U sklopu liberalizacije tržišta u tijeku je i okrupnjavanje plinskih tvrtki. U to se uključio i HEP pa su, prema riječima predsjednik uprave Frane Barbarića,  u travnju preuzeli virovitički VTC plin, a razmišljaju i mogućnost preuzimanja i drugih tvrtki za distribuciju i opskrbu plinom. Sada drže oko 15 posto maloprodaje plina u Hrvatskoj, a u veleprodaji gotovo 50 posto, napomenuo je.

I za HEP je budući LNG terminal važan kao novi dobavni pravac jer im je kao velikom potrošaču tog energenta u termoelektranama vrlo važno imati konkurentnu i sigurnu dobavu plina. Tim više što planiraju gradnju novog plinskog bloka u  zagrebačkoj Elektrani-toplani gdje  će visokoučinkovito postrojenje imati iskoristivost goriva veću od 90 posto čime se diže isplativost ulaganja. Gradnja takvih visokoučinkovitih postrojenja na prirodni plin jedna je od strateških odrednica razvoja HEP-a usmjerenog na niskougljične izvore, rekao je Barbarić.

A član uprave HEP-a Petar Sprčić je dodao da takvo visokoučinkovito postrojenje planiraju i u termoelektrani-toplani Osijek. HEP sada godišnje u TE troši 500-700 milijuna prostornih metara plina, a ukupno im godišnje treba 1-1,2 milijarda prostornih metara jer su i opskrbljivač na veleprodajnom tržištu.

O zakupu dijela kapaciteta budućeg LNG terminala razmišlja i Prvo plinarsko društvo (PPD) i to će sigurno napraviti kada im taj novi dobavni pravac ponudi konkurentnu cijenu postojećim plinovodima, najavila je članica uprave te tvrtke, najvećeg uvoznika plina u Hrvatsku, Antonija Glavaš.  Oni očekuju porast potrošnje plina u Hrvatskoj, ali ističu da je za veći rast posebno važno veće korištenje tog energenta u industriji i elektranama te smanjivanje infrastrukturnih troškova.

Članica Uprave Plinacra Darija Krstičević među važnijim aktuelnim projektima i investicijama te tvrtke najavila je da bi do kraja ove godine trebala završiti  gradnja kompresorske stanice snage 4,2 MW u Velikoj Ludini. U njenu gradnju uloženo je 209 milijuna kuna, a  omogućit će dvosmjerni transport plina postojećim plinovodom između Hrvatske i Mađarske što su već ove godine omogućili na plinovodu između Hrvatske i Slovenije. Među njihove velike investicije spadaju i  18 km dugačak plinovod Omišalj – Zlobin vrijedan oko 300 milijuna kuna (više od polovice novca osigurano je od EU) kojim će se plin sa LNG terminala transportirati do postojećeg plinovodnog sustava, a trebao bi biti gotov u studenome 2020.  Najavila je i početak gradnje plinovoda Donji Miholjac – Belišće.

Direktor Podzemnog skladišta plina Ratimir Orešković govorio je o investicijama koje će omogućiti bolji rad postojećeg podzemnog skladišta Okoli. Za planirano vršno podzemno skladište plina u Grubišnom polju pri kraju je izrada glavnog projekta i zatražena je lokacijska dozvola. Taj objekt je uvršten u strateške projekte RH čija će važnost doći do izražaja u vrijeme najveće potrošnje te u slučaju neke havarije ili problema na europskim plinovodima kojima uvozni plin stiže u Hrvatsku.  

Izvršni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Tvrtko Perković smatra da plin neće biti samo tranzicijski energent u prelaze prema većem  korištenju obnovljivih izvor energije nego da će imati veliko značenje i narednih desetljeća. Ina je jedini proizvođač plina u RH i lani su proizveli 1,1 milijardu prostornih metara. Očekuju otvaranje novog investicijskog ciklusa u istraživanje novih plinskih ležišta nakon što u lipnju završi natječaj za dodjelu novih koncesija. Lani su od svog partnera talijanskog ENI-ja otkupili njegovih 50 posto zajedničkih nalazišta na sjevernom Jadranu što je povećalo proizvodnju u Hrvatskoj za 10 posto, a to im također omogućava razvoj nekih ležišta jer im je to sada postalo isplativo pa očekuje da će sljedeće godine početi nova bušenja i razrada tih plinskih polja kako bi se dodatno povećala proizvodnja, kaže Perković.

Za desetak posto su tom akvizicijom, prema njegovim riječima, povećane i Inine rezerve plina koje se procjenjuju na 8-10 milijardi kubika. Osim proizvodnje bave se i uvozom i prodajom plina pa su već zakupili dio kapaciteta budućeg LNG terminala.

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) Tomislav Jureković istaknuo je da je opskrba plinom Hrvatske sigurna zahvaljujući vlastitoj proizvodnji, plinovodima za uvoz, podzemnom skladištu plina i cijelom sustavu koji normalno funkcionira. Preporučio je stručnjacima da ne oponiraju jedni drugima nego da se pokuša stvoriti sinteza. Napomenuo je i kako je upitan stav da je plin tranzicijsko gorivo prema niskougljičnoj energetici. To će lakše ići na tržištima većih država, ali u manjima poput Hrvatske  to nije nužno. Pogotovo zato što su puno ulagala u plinsku infrastrukturu pa ju treba dovršiti i stvoriti sve tržišne i financijske preduvjete kako bi se pokazalo da je plin energent na koji se Hrvatska može i treba osloniti. Naš pravi izazov je pametna dekarbonizacija po najnižim troškovima, naglasio je Jureković.

Na tom najvećem skupu plinarske struke u regiji sudjeluje više od 600 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva, a pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i ministarstava zaštite okoliša, gospodarstva te graditeljstva i prostornog uređenja organizirala ga je Hrvatska stručna udruga za plin. 

napisao i snimio: Željko Bukša

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Ministar tomislav coric 6
  • Zagreb Prva panel diskusija 3
  • Zagreb Frane barbaric predsjednik uprave hep-a
  • Zagreb Ministar coric i drugi uzvanici na skupu
  • Zagreb Antonija glavas clanica uprave ppd-a 3
  • Zagreb Dalibor pudic predsjednik hsup-a 3
  • Zagreb Puna dvorana 4
  • Zagreb Tomislav jurekovic, hera 4
  • Zagreb Tvrtko perkovic ina

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › PLIN