Plinski projekti

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
08:19
Kol
2020
08

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Plinski projekti

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
17
 
05.2018

Plinski projekti

mogu potaknuti hrvatsko gospodarstvo
Plinski projektiVeliki interes i za poster sekciju
 

Ove godine treba dovršiti i usvojiti Nisko ugljičnu strategiju i Energetsku strategiju koje moraju biti međusobno usklađene, kao i sa odredbama tzv. Zimskog paketa EU. Usvajanjem te dvije nacionalne strategije usvojit će se i financijske obveze do 2030. s golemim ulaganjima, prije svega u provedbi Energetske strategije, dok provedba Nisko ugljične obuhvaća gotovo sve gospodarske sektore i većinu javnih tvrtki preko mjera za očuvanje atmosfere i ograničavanja zagrijavanja. Zato  treba razmotriti sve mogućnosti da se ta velika ulaganja, osobito u energetici, iskoriste za poticanje gospodarskog preobražaja, istaknuli su u svom predavanju na Međunarodnom znanstveno-stručnom susretu stručnjaka za plin poznati energetski stručnjaci dr.sc. Stevo Kolundžić i prof.dr. Miljenko Šunić.

Andreja Ana Lopac iz tvrtke LNG Hrvatska je govoreći o planiranom LNG terminalu na Krku i njegovoj ulozi u razvoju novih grana gospodarstva RH istaknula da se projekt razvija fazno s plutajućim FSRU tehničkim rješenjem kao prvom i kopnenim rješenjem kao drugom fazom. Kao energetska infrastruktura od iznimnog značaja za diverzifikaciju opskrbe plinom Srednje i Jugoistočne Europe, uključen je na listu projekta od zajedničkog interesaza EU te u EU Strategiju energetske sigurnosti. Osim toga, omogućit će i implementaciju LNG-a kao ekološki prihvatljivog pogonskog goriva u pomorskom i kamionskom prometu u RH kao i gravitirajućih tržišta Italije, Slovenije, Austrije i Mađarske. Razvoj infrastrukture za primjenu LNG-a kao goriva prilika je za snažan skok hrvatske brodogradnje i srodnih industrija koje će razvijati i implementirati tehnologiju primjene LNG-a u prometu, navela je Lopac.

O aktualnoj poziciji plina u prometu u odnosu na druga alternativna goriva govorio je Zoran Dojčinović ih Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP). Istaknuo je da posljednjih godina potrošnja plina u prometu na globalnoj razini doživljava veliku ekspanziju. U mnogim zemljama plin je prepoznat kao alternativno prihvatljivo gorivo kojim se uspješno pokrenula dekarbonizacija prometa, uključujući strateška kapitalna ulaganja. Ali Hrvatska, upozorio je, nije napravila bitan korak u tom smjeru pa se broj dizelaša povećava, zahvaljujući i uvozu rabljenih kojih se razvijenije države rješavaju, a broj vozila na alternativna goriva i dalje uglavnom stagnira na simboličnoj razini.

Uspjeh, dodao je, nisu polučili ni izdašni financijski poticaji davani za kupnju vozila na električni pogon. Upozorio je da su alternativna goriva postala sama sebi konkurencija umjesto da sve više zamijenjuju konvencionalna goriva. Prema njegovim riječima, vrijeme je za strateški zaokret i valorizaciju plina u prometu te neophodne redistribucije subvencija prema njegovim realnim održivim projektima. U protivnom, naglasio je, prijeti zadržavanje statusa quo, a Hrvatska će propustiti priliku pravovremene implementacije novih tehnologija, otvaranja novih radnih mjesta i razvoja gospodarstva.      

Mario Opačak, direktor Vaillanta u Hrvatskoj, predstavio je nova promišljanja o upravljanju potrošnjom energije u Njemačkoj. Ostvarivanje ciljeva dogovorenih u Pariškom sporazumu može se ostvariti samo drastičnim smanjenjem potreba za energijom i zahtjeva suradnju svih sektora. Povezivanje sektora električne energije, grijanja i prometa može dati znatan doprinos. U posljednje vrijeme se u Njemačkoj vode intenzivne diskusije na temu Integrated Energy te se polako nazire vizija moguće nove strategije za energetsku tranziciju, naveo je Opačak.

Zato je u svom predavanju govorio o potrebi za ubrzanom energetskom obnovom postojećih zgrada, ulozi koju mogu imati toplinske crpke kod renoviranja objekata ili u novogradnji, nužnosti promjena u poreznom sustavu kao i nužnosti usklađivanja cijena energenata te o ulozi koju u tome svemu mogu imati „Power to Gas“, mogućenostima koje pruža upotreba foto napona i malih kogeneracija u domaćinstvima itd.    

Nikica Dujmović iz Gradske plinare Zagreb predstavio je primjenu bezkontaktne magnetometrijske metode za ispitivanje (inspekcijski nadzor) ukupanih čeličnih plinovoda te tvrtke kao jedine mogućnosti za nerazorno ispitivanje plinovoda u njegovoj kompletnoj trasi, jer nije projektiran za druge ispitne metode. Primjena te metode je izuzetno važna kako u Hrvatskoj tako i u svijetu, jer je velika većina postojećih plinovoda sagrađena još u prošlom stoljeću i nisu projektirani za „in-line ispitivanje) pa je to, prema njegovim riječima, jedini način da se dobije uvid u postojeće stanje cjevovoda, prate promjene i kreira plan održavanja cjevovoda koji se koriste već nekoliko desetljeća, te je njihovo ispitivanje nužno za sigurnost uporabe.

Govoreći o plinofikaciji Dalmacije kao podršci razvoju direktor tvrtke EVN Croatia plin Vlado Mandić rekao je da od 2009. kada su dobili koncesiju za distribuciju i opskrbu plinom u tri dalmatinske županije, svake godine bilježe rast mreže, korisnika i potrošnje. Nakon izgradnje plinovoda do Splita očekuju širenje plinske distribucijske mreže i u tom gradu. Kao pozitivan primjer naveo je Šibensko-kninsku županiju gdje su sva velika industrijska postrojenja, kao i brojni turistički i prateći objekti spojeni na plin. To pokazuje vrijednost plina kao podrške razvoju: od optimizacije do ekspanzije i jačanja konkurentnosti. Učestalije pojave neugodne hladnoće u Dalmaciji pokazale su i sve mogućnosti plina u osiguranju komfora, dostupnosti i cijene, posebno u odnosu na električnu energiju i ukapljeni naftni plin, istaknuo je Mandić. 

Na konferenciji za novinare predsjednik HSUP-a doc. dr. Dalibor Pudić istaknuo je da treba povećati istraživanje i proizvodnju plina u Hrvatskoj jer je riječ o najprihvatljivijem fosilnom gorivu sa najmanjom emisijom CO2 bez kojeg svijet još dugo sigurno neće moći. I počasni predsjednik HSUP-a prof. dr. Miljenko Šunić upozorio je na stalno smanjivanje domaće proizvodnje nafte i plina te zaustavljanje istraživanja njihovih zaliha zbog čega Hrvatska sve više ovisi o uvozu. Pritom su obojica istaknuli velike probleme sa nerijetko nedovoljno informiranim i educiranim eko-udrugama i javnošću kod pokušaja provedbe raznih energetskih pa tako i plinskih projekata što otežava posao stručnjacima.

Dopredsjednik HSUP-a Davor Matić založio se da se zbog njegovih koristi za okoliš plin više koristi u prometu jer je u Hrvatskoj donekle zaživio samo u javnom prometu u većim gradovima. Pritom je naveo da autobusi na plin ispuštaju 15% manje CO2 od onih na dizel te čak 99% manje kancerogenih krutih čestica. Zato je napomenuo da bi tekuća goriva i u brodovima trebalo što više zamijeniti plinom jer brodovi stvaraju velike emisije stakleničkih plinova.

Unatoč toga i činjenice da je plinovod već izgrađen do Splita kao turističkog središta, tamošnja gradska uprava je navodno odlučila nabaviti 60 novih autobusa na dizel, iako drugi gradovi npr. Zagreb, Rijeka i Pula stalno nabavljaju nove plinske, upozorio je Vlado Mandić iz EVN-a.      

Govoreći o planiranoj gradnji LNG terminala na Krku Pudić je napomenuo da njegova budućnost ovisi o interesu za zakup kapaciteta jer ako interes ne bude dovoljan budućnost projekta može doći u pitanje. Ali LNG Hrvatska očekuje povećanje interesa, a projekt podržava i EU jer je bitan za sigurnost njene opskrbe plinom, dodao je i podsjetio da taj projekt treba biti financijski samoodrživ.

piše: Željko Bukša

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Plinski projekti
  • Zagreb Plinski projekti 1
  • Zagreb Plinski projekti 2
  • Zagreb Plinski projekti 3
  • Zagreb Izlozba plinske opreme
  • Zagreb Veliki interes i za poster sekciju
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Plinski projekti