Predstavljanje znanstveno istraživačkoga projekta CONMUSTERM

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Pro
2017
11

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Predstavljanje znanstveno istraživačkoga projekta CONMUSTERM

Zagreb DICK kuhinjski noževi
Zagreb Citajte pelikana
Wolfcraft teretna kolica
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Trenutno nema povezanih sadržaja
Zadnje vijesti
08
 
03.2015

Predstavljanje znanstveno istraživačkoga projekta CONMUSTERM

Problemi suvremenoga temeljnoga glazbenog nazivlja, ponedjeljak, 9. ožujka 2015. u 18 sati u novoj zgradi Muzičke akademije, dvorana 439 (IV. kat)
Predstavljanje znanstveno istraživačkoga projekta CONMUSTERMGlazba5
 
Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje znanstveno istraživačkoga projekta CONMUSTERM - Problemi suvremenoga temeljnoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (www.conmusterm.eu) koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
 
Predstavljanje projekta održat će se u ponedjeljak, 9. ožujka 2015. u 18 sati u novoj zgradi Muzičke akademije, dvorana 439 (IV. kat), Trg maršala Tita 12, Zagreb (plakat u prilogu). 
 
O projektu će govoriti voditelj, akademik Nikša Gligo s Muzičke akademije u Zagrebu te suradnici dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb), dr. sc. Krešimir Sučević-Međeral (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) i mr. sc. Sanja Kiš Žuvela (Umjetnička škola Franje Lučića, Velika Gorica/Muzička akademija u Zagrebu).

O projektu

Temeljno glazbeno nazivlje jedna je od kritičnih točaka institucionalnoga glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj već od samih njegovih početaka u prvim desetljećima 19. stoljeća. Pritom je jednu od najvećih poteškoća oduvijek predstavljao (i još uvijek predstavlja!) kroničan nedostatak referentne stručne literature na hrvatskome jeziku. U početku je tomu bilo tako i stoga što hrvatski uopće nije bio priznat kao službeni jezik u javnim obrazovnim ustanovama sve do 1847. godine, a već je 1850. uspostavljena jezična unija hrvatskoga i srpskoga koja je u različitim oblicima na snazi bila sve do kraja 1980-ih.

Prva su instruktivna izdanja na hrvatskome jeziku namijenjena učenicima javnih glazbenih škola uglavnom predstavljala prijevode provjerenih stranih priručnika, poput najvažnijega i najutjecajnijega Kuhačeva Katekizma glazbe koji je svojim značajem utemeljenju hrvatskoga glazbenog nazivlja donio koliko koristi, toliko i štete, imajući u vidu autorova visokoindividualizirana nazivoslovna rješenja. Kuhačevi, kao i neologizmi drugih autora nastali prevođenjem stranih glazbenih naziva često su bili morfološki nespretni, semantički neadekvatni (značenjski nisu odgovarali stranim izvornicima), leksički neprihvatljivi, a većini je bio namjerno pridodan i arhaičan prizvuk kako bi se dobio dojam njihove ukorijenjenosti u povijesnosti narodnoga jezika. Tome usprkos značajan se broj upravo temeljnih naziva nije uspio održati u praksi, što lako možemo pratiti tragajući za rijetkim konstantama u domaćoj stručnoj literaturi.

Drugu kategoriju problematičnih naziva predstavljaju riječi prihvaćene iz drugih jezičnih sustava – internacionalizmi, tuđice i posuđenice, koje se počesto rabe u neprikladnome kontekstu ili s iskrivljenim značenjem. Sljedeću pak kategoriju čine nazivi koji su svoja prvotna značenja nadživjeli prateći povijesne mijene pojmova (npr. gusle, simfonija, suita...). Usto je hrvatsko glazbeno nazivlje bremenito i drugim, standardnim terminološkim problemima: homonimijom, heteronimijom, polisemijom, neprikladnim kraticama i simbolima... Sve su navedene poteškoće naglašene izostankom suvremene leksičke norme koja bi istodobno kako zadovoljavala potrebe struke, tako i odgovarala zahtjevima standardnoga književnog jezika, a to je pak najvidljivije upravo s pedagoškoga gledišta.

Za razliku od većine drugih predmetnih područja, učenje glazbe od najranije dobi podrazumijeva i svladavanje metajezika glazbe, odnosno strukovnoga glazbenog nazivlja, jer se pojmovi s kojima se učenici susreću u pravilu ne mogu imenovati riječima općega jezika. Tijekom desetgodišnjeg obrazovanja u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi učenici upoznaju nekoliko tisuća strukovnih naziva kojih se razmjerno značajan broj može smatrati vrijednima znanstvene obrade. Republika Hrvatska jedna je od rijetkih zemalja koje njeguju tradiciju usporednoga umjetničkog (glazbenog i plesnog) odgoja i obrazovanja kroz sustavno djelovanje javnih državnih umjetničkih škola. Ova je vrijedna posebnost našega odgojno-obrazovnog sustava u skorije vrijeme dobila i dugoočekivani osuvremenjeni zakonski okvir u vidu Zakona o umjetničkom obrazovanju (NN 130/11).

Zakonodavnoj vlasti još uvijek predstoji donošenje umjetničkih kurikuluma, kataloga znanja i nastavnih programa, dok je na pripadnicima glazbenih struka izrada brojnih odgovarajućih nastavnih materijala, kao i drugi oblici stručnoga i znanstvenoga rada na tome području. Pritom, međutim, gotovo da ne postoji suvremena referentna terminološka literatura kojom bi se stručnjaci prilikom spomenutih djelatnosti mogli poslužiti. Uza sve to, po ulasku u Europsku uniju, kada je hrvatski postao jednim od njezinih službenih jezika, normiranje hrvatskoga strukovnog nazivlja nameće se građanima Republike Hrvatske kao strateški zadatak od posebne važnosti.

Istraživanje će biti usredotočeno na najvažnije probleme temeljnoga suvremenog hrvatskog glazbenog nazivlja koji se javljaju u cjelokupnome sustavu glazbenoga obrazovanja, od osnovnih i srednjih glazbenih škola do umjetničkih akademija i drugih visokih škola na kojima se glazba poučava.

Prvo će razdoblje istraživanja biti posvećeno predanalitičkim radnjama kao što su nabavka i odabir reprezentativnoga korpusa stručne literature objavljene u posljednjih tridesetak godina te analiziranju nastavnih programa i kataloga znanja na svim razinama glazbenoga obrazovanja. Istraživanjem korpusa ustanovit će se popis od oko dvije tisuće najvažnijih temeljnih glazbenih naziva i pripremiti sljedeće faze projekta. Problematični nazivi i pojmovi bit će izdvojeni u posebnu kategoriju nakon temeljite muzikološke i jezične analize. Središnja će se etapa rada na projektu sastojati od povijesne i poredbeno-lingvističke obrade problematičnih naziva i pojmova. U ovoj će se fazi također provesti i istraživanje javnoga mnijenja kako bi se utvrdio status i čestota tih naziva u uporabi među stručnjacima, osobito u nastavi. Istraživački će tim analizirati i vrednovati svaki dvojben naziv kako bi eliminirao problematične inačice i preporučio odgovarajuću normu, a u slučajevima gdje odgovarajući naziv ne postoji upustiti se u stvaranje neologizama.

Rezultati ovakve standardizacije ponovno će se podvrgnuti vanjskom vrednovanju među predstavnicima nastavničke struke duž cijele obrazovne vertikale. U posljednjoj će etapi projekta istraživači rekapitulirati ishode provedenih postupaka i osigurati njihovu primjerenu diseminaciju. Rezultati istraživanja bit će objavljeni u nizu stručnih i znanstvenih glasila, organizirat će se javna predavanja i radionice diljem Hrvatske, a uz javno dostupnu internetsku terminološku bazu podataka izdat će se i određeni broj tiskanih priručničkih publikacija namijenjenih stručnjacima. Putem mrežnih stranica projekta javnosti će tijekom cijeloga njegova trajanja biti omogućen uvid u tijek istraživanja i kontakt s istraživačima. Ostaje nam se nadati da ćemo zajedničkim nastojanjima nakon nekoliko godina konačno uspjeti iznjedriti dugo priželjkivanu suvremenu leksičku normu koja će istodobno zadovoljavati funkcionalne kriterije struke, kao i uklapati se u standarde suvremenoga hrvatskog književnog jezika.

 

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Glazba5
Zagreb Zimsko Jutro
Zagreb Foto-7847
Zagreb Foto-7856
Zagreb Foto-7866
Zagreb Foto-7874
Zagreb Foto-7925
Zagreb Foto-7927
Zagreb Xmass rend na bijelom
 
KEREMPUH: Živo Harms! Čuda postoje!KEREMPUH: SpektaklukKEREMPUH: SpektaklukKEREMPUH: Ko živ ko mrtavMALA SCENA: Boje duge - piča o bojamaKOMEDIJA: Jalta, JaltaKOMEDIJA: Jalta, Jalta - mjuziklKOMEDIJA: Jalta, JaltaEDO MURTIĆ: KERAMIKAGALERIJA KARAS: Boris Boduljak - Kanon
 
mojzagreb.info preporuča
Web shop - Samsky PR agencija - odnosi s javošću Danas bez struje Ured za udruge Vlade RH Gradska groblja - Raspored pogreba Umjetnost dizajna i dizajniranja Medicinska naklada
 
Online izdanje - i do 80% popusta
Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) Zadarski List Današnje izdanje (i do 80% popusta)
 
Horoskop - mojzagreb.info
 
 
Da li bi htjeli pozdraviti školskog prijatelja koji kopa po kontenjerima?
  •   DA
  •   NE
 
 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Predstavljanje znanstveno istraživačkoga projekta CONMUSTERM