(Pre)zaduženi

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Velj
2020
22

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › (Pre)zaduženi

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
23
 
12.2019

(Pre)zaduženi

horor kojemu se ne nazire kraj - piše Dora Levačić
(Pre)zaduženiPetra rodik foto bilten org
 

Petra Rodik, docentica na Odsjeku za sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, javnosti je poznata po svom angažmanu oko problema zaduženih u švicarskim francima. Ove srijede, 18. 12., održana je promocija njezine knjige “(Pre)zaduženi: društveni aspekti zaduženosti kućanstava u Hrvatskoj” koja je izašla u nakladi Jesenskog i Turka.

Na promociji su govorili sociolozi dr. sc. Jasminka Lažnjak i dr. sc. Ivan Burić uz moderaturu sociologa i urednika Gorana Batine.

Jasminka Lažnjak u uvodu je sažela teorijski okvir koji je Rodik koristila u knjizi kako bi interpretirala podatke prikupljene istraživanjem zaduženih u švicarskim francima. Rodik je kao jedno od polazišta koristila teoriju inačica kapitalizma kako bi ukazala na nejednakosti unutar Europske unije – konkretno, na činjenicu da se dužnička kriza dogodila upravo u perifernim članicama EU. Te države autorica naziva “oazama profitabilnosti” zbog njihovog nerazvijenog institucionalnog okvira koji je pogodovao bankama, odnosno omogućio im da takve loše kredite uopće plasiraju na tržište.

Nakon pojašnjavanja makroekonomskih procesa koji su doveli do fenomena prezaduženosti, Rodik je u knjizi predstavila učinke tih procesa na klijente banaka, odnosno njihova kućanstva – krajnje žrtve transfera rizika na europsku periferiju. Kako su istaknuli Lažnjak i Burić, za vrijeme izbijanja krize izazvane podizanjem kamatnih stopa mediji su prikazivali (pre)zadužene kao pohlepne i neuke pojedince koji “žive iznad vlastitih mogućnosti”. Međutim, istraživanje pokazuje da je ta pretpostavka pogrešna, jer se uglavnom radi o pripadnicima srednje klase, odnosno osobama višeg obrazovanja i nešto viših prihoda od prosjeka. Kako bi pokazala da prezaduženost nije stvar osobnih karakteristika poput iracionalnosti ili pohlepe, Rodik uvodi ideju duga kao relacije, kojom pokazuje da ne postoji strukturna razlika između zaduženih i prezaduženih. Naprotiv, radi se o relativno homogenoj grupi u pogledu socio-demografskog profila, a ono što neke dovede u stanje prezaduženosti jest niz nagomilanih okolnosti. Kako bi ilustrirala te okolnosti, Rodik je u drugom dijelu knjige zastupila iskaze samih dužnika i na tim primjerima kvalitativnom analizom prikazala nekoliko obrazaca ulaska u stanje prezaduženosti, odnosno situaciju u kojoj prihodi više nisu dovoljni za otplatu naraslih rata kredita.

Burić je prepričao crticu iz knjige u kojoj je Ivan Jakovčić, zastupnik IDS-a u Europskom parlamentu, izjavio da je glavna bankarska prijevara to što su ključne stavke ugovora o kreditima u švicarskim francima pisane malim slovima. Ovaj primjer Rodik koristi u knjizi kako bi naglasila da problem nije bio u fontu ni u dioptriji klijenata, već u asimetriji informacija između banaka i klijenata posredovanoj ulogom osobnih bankara koji su se ponašali kao prodajni predstavnici.

Burić je knjigu prozvao primjerom žanra sociološkog horora zbog bespomoćnog sentimenta koji opisane situacije prezaduženih izazivaju, kao i njezinog otvorenog kraja u kojemu se umjesto raspleta naziru nove krize. Petra Rodik zaključila je da unatoč nekim manjim pomacima ključni problemi na koje je upozorila u knjizi nisu riješeni, što je trenutno moguće vidjeti i na primjeru subvencioniranih stambenih kredita. Hrvatska i dalje nema adekvatnu stambenu politiku, a u odnosu klijenata i banaka i dalje postoji ista asimetrija u informacijama i moći, što će sigurno proizvoditi nove krize.

napisala: Dora Levačić

izvor i foto: 

https://www.bilten.org/

 

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Petra rodik foto bilten org

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › (Pre)zaduženi