Program HS AICA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvje┼żeno
14:07
Srp
2020
12

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Program HS AICA

Zagreb Knji┼żara Fraktura
Zagreb ─îitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski no┼żevi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sand├ę - Read All About It Emeli Sand├ę - Read…
Recepti
Rapska torta - kola─Ź gra─Ĺana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kola─Ź…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
┼áarena pita s ┼íunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info ┼áarena pita s ┼íunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Puca─Źina u gormiti stilu
─îovje─Źe ne ljuti se
Igrate protiv ra─Źunala…
Kako se rije┼íiti biv┼íeg ili biv┼íe? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se rije┼íiti biv┼íeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nje┼żno ili, uglavom,…
Povezani ─Źlanci
Zadnje vijesti
07
 
12.2019

Program HS AICA

što je suvremena umjetnost - predavanja u programu su javna, tzv. otvorena predavanja
Program HS AICAHs aica
 

Što je suvremena umjetnost, radionica HS AICA-e i ULUPUH-a Zagreb
Kako pisati o suvremenoj umjetnosti, radionica HS AICA-e

Predavanja u programu su javna, tzv. otvorena predavanja.

Galerija Permanenta/ULUPUH, Preradovi─çeva 44

12.12. 18,00 h Bojan Mr─Ĺenovi─ç, Grad kao mjesto susreta i sudara, o fotografiji kao mediju suvremene umjetnosti (EDU radionica ULUPUH-a)
12.12. 19,00 h Dragana Modri─ç, Kako je Bourriaudova relacijska estetika promijenila na─Źin razmi┼íljanja o anga┼żiranoj umjetnosti
12.12. 20,00 h Krešimir Purgar, O (be)smislu likovne kritike danas

13.12. 17 h Dragana Modri─ç, Kriti─Źko promi┼íljanje industrijske ba┼ítine na primjeru projekta Dalmatinka (predavanje i radionica)
13.12. 18,00 h Ivana Bago, Povijest umjetnosti kao povijest izlo┼żbi: konceptualna umjetnost i dematerijalizacija izlo┼żbe 1970-ih
13.12. 19,00 h Bo┼żena Kon─Źi─ç Badurina, Strojarska 17, predstavljanje billboarda nastalog u okviru projekta Ploha/povr┼íina

17.12. 12-15 h Muzej Mimara Simpozij Pisati o suvremenoj umjetnosti

21.12. 12 h MSU Zagreb posjet retrospektivnoj izlo┼żbi Zlatka Kopljara, razgovor s umjetnikom Zlatkom Kopljarom
21.12. 13 h MSU Zagreb Miona Mu┼ítra i Silva Kal─Źi─ç, razgovor s umjetnikom, radionica pisanja recenzije izlo┼żbe

Galerija Permanenta/ULUPUH, Preradovi─çeva 44

21.01. 17,00 h Suzana Marjani─ç, Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i anga┼żman ili krle┼żijanski iz Dijalekti─Źkog antibarbarusa ÔÇô "protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti"
21.01. 18,00 h Sandra Kri┼żi─ç Roban, Neopisivo ÔÇô fotografija kao dokument traganja i zaklju─Źaka, radionica pisanja o fotografiji
21.01. 19,00 h Jasna Galjer, Kritika kao dijalog (pisanje kriti─Źkog teksta o tekstu kriti─Źara)
21.01. 20,00 h Radionica

28.01. 18,00 h Igor Loinjak, O raznovrsnosti kriti─Źkih tekstova o umjetnosti
28.01. 19,00 h Vanja Ili─ç, Arhitektura izlo┼żbenih postava
28.01. 20,00 h Radionica

Program radionica u Splitu

Split, Sveu─Źili┼íte u Splitu, Studio Mediterraneo, Peristil 3/1

03.03. 17,00 h Suzana Marjani─ç Topoi umjetnosti performansa: osobne mitologije, tendencije i anga┼żman ili krle┼żijanski iz Dijalekti─Źkog antibarbarusa ÔÇô "protiv tendenciozne fraze, ali za tendenciju u umjetnosti"
03.03. 18,00 h Dragana Modri─ç, Kako je Bourriaudova relacijska estetika promijenila na─Źin razmi┼íljanja o anga┼żiranoj umjetnosti
03.03. 19,00 h Dario Vuger, Guy Debord i vrijeme slika (centralnost pojma vremena u filozofiji 20. stolje─ça, i njezina estetika)
03.03. 20,00 h Radionica

05.03. 17,00 h Galerija umjetnina, Getting Across, me─Ĺunarodna izlo┼żba o migracijama
Silva Kal─Źi─ç, radionica pisanja recenzije izlo┼żbe
Igor Loinjak, O raznorodnosti kriti─Źkih tekstova o umjetnosti

10.3. 17,00 h Dragana Modri─ç, Kriti─Źko promi┼íljanje industrijske ba┼ítine na primjeru projekta Dalmatinka
10.3. 18,00 h Boris ┼áitum, Umjetnost u javnom prostoru ÔÇô Boris ┼áitum i grupa Kvart
10.03. 19,00 h An─Ĺelko Mihanovi─ç, Instagram influenceri: mogu─çnosti likovne kritike na novim platformama
10.03. 20,00 h Radionica

Paralelni program u Zagrebu

Program "AICA: Dijalozi" proiza┼íao je iz potrebe temeljitijeg dokumentiranja djelovanja hrvatskih likovnih kriti─Źara i kriti─Źarki starije generacije te dubokih tragova koji su ostavili svojim kustoskim i kriti─Źarskim radom, ali i njihovih pogleda iz dana┼ínje vizure na razvoj moderne i suvremene umjetnosti ─Źiji su bili suvremenici, svjedoci, ali i sudionici. Razgovore vode medijatorski timovi i po jedan likovni kriti─Źar/kriti─Źarka mla─Ĺe generacije, ┼íto omogu─çava prisutnost vi┼íe rakursa i vi┼íe pogleda na teme u razgovoru. Osim ┼íto se ovim javnim doga─Ĺanjem ukazuje pa┼żnja doajenima struke i daje se prilika mla─Ĺim generacijama da ih upoznaju i razgovaraju s njima, ono je i podloga za dokumentiranje ("living memory" arhiv) i refleksiju o njihovom radu.

Program AICA: Dijalozi

9.12. 12 h, Muzej Mimara, razgovor s Matkom Me┼ítrovi─çem, razgovor vode Darko Fritz i Maroje Mrdulja┼í te Ru┼ża Martinis
20.12. 18 h Matica hrvatska, razgovor s Igorom Zidi─çem, razgovor vode Dragan Damjanovi─ç i Igor Loinjak
16.1.2020. 19 h KIC, razgovor s Jadrankom Vinterhalter, razgovor vode Leonida Kova─Ź i Darko ┼áimi─Źi─ç te Miona Mu┼ítra
Snimatelj: Bojan Mr─Ĺenovi─ç
Organizacija: Silva Kal─Źi─ç

Na sudjelovanje u radionicama, koje su za polaznike besplatne, pozvani su svi studenti preddiplomskog, diplomskog studija, kao i diplomirani studenti ÔÇ×vizualnihÔÇť i studija u kulturi, arhitekturi i dizajnu ÔÇô ali i svi ostali gra─Ĺani s nagnu─çem k teoriji i kritici, odnosno zainteresirani za razumijevanje i prakti─Źno bavljenje pisanjem o suvremenoj umjetnosti. U radionici u─Źimo o razlu─Źnoj definiciji suvremene spram tradicionalne umjetnosti, kao i kriterijima vrednovanja suvremene umjetnosti, pisanju teksta predgovora kataloga izlo┼żbe i likovne kritike, postavu izlo┼żbe te radu kustosa ÔÇô ┼íto ─çe polaznicima biti dragocjeno stru─Źno iskustvo i stru─Źna referenca u budu─çem radu. Radionica se sastoji od predavanja/posjeta izlo┼żbama, te individualnog i kolektivnog radioni─Źkog rada. Aktivnim sudjelovanjem u raspravama i terenskoj nastavi, analiti─Źkim pristupom temi te autorstvom kriti─Źkog temeljenog na analizi i usporedbi primjera danih u sklopu programa, polaznici radionica stje─Źu tzv. zavr┼íno uvjerenje.

Program u suradnji s Filozofskim fakultetom/Sveu─Źili┼ítem u Splitu. Program je financiran sredstvima Ministarstva kulture RH. Zahvaljujemo Muzeju Mimara i MSU Zagreb na ustupanju prostora za odr┼żavanje programa te Institutu za povijest umjetnosti na ustupanju fotografije Branka Bali─ça za vizualni identitet programa.

Program i organizacija: Silva Kal─Źi─ç
Stru─Źna suradnica: Sara Markovi─ç
Vizualni identitet: Boris Greiner
Fotografija: Gorgona gleda u nebo na fotografiji Branka Bali─ça, 1961.

Svaki voditelj naveden u programu odr┼żat ─çe predavanje i potom radionicu ÔÇô razgovor, pisanje teksta ili istra┼żivanje. Kao voditelji radionice, osim istaknutih likovnih kriti─Źara, teoreti─Źara, znanstvenika i kustosa te umjetnika, sudjeluju biv┼íi uspje┼íni polaznici radionice likovne kritike HS AICA, An─Ĺelko Mihanovi─ç i Miona Mu┼ítra.

Polaznici radionice dolaze do njezinog kraja pisanjem kratkih tekstova i sudjelovanjem u radioni─Źkim zadatcima i diskusijama.

Prijave, zaklju─Źno s prvim danom radionice molimo po┼íaljite na aica@hsaica.hr (ime i prezime, kontakti, zanimanje/zvanje, ev. fokus interesa i podru─Źje djelovanja).

U vremenu u kojem javni medijski prostor za likovnu kritiku rapidno nestaje, kontinuirano odr┼żavanje radionice svojevrsni je zagovor kriti─Źkog pisanja i kriti─Źke refleksije kao nu┼żnog i bitnog ─Źimbenika razvoja kvalitetne suvremene umjetni─Źke scene, odnosno hrvatske kulturne javnosti.
Cilj ovako zami┼íljene radionice jest obrazovni. Radionica nudi dodatnu teorijsku i prakti─Źnu edukaciju kao nadopunu sveu─Źili┼ínih programa studija u umjetnosti i kulturi. Vje┼żbaju─çi se u konkretnoj praksi ÔÇť─ŹitanjaÔÇŁ djela suvremene umjetnosti kao I pisanja likovnokriti─Źkih ┼żanrova, polaznici aktiviraju eventualno pasivno ranije ste─Źeno znanje o umjetnosti i njenoj dru┼ítvenoj ulozi. Stje─Źu─çi iskustvo verbalne artikulacije vlastitih stavova i sudova, polaznici u─Źe proizvesti jasnu i relevantnu informaciju o umjetni─Źkoj produkciji u funkciji njene javne komunikacije.

Organizatori i voditelji programa, kao dugogodi┼ínji ─Źlanovi Hrvatske sekcije AICA-e, svojim ─çe prakti─Źnim i teorijskim iskustvom pru┼żiti dodatnu mogu─çnost edukacije, odnosno radionica u Splitu spaja se s fakultetskom nastavom na srodnom kolegiju. Kroz predavanja i radioni─Źki rad, ciljani posjet izlo┼żbama, ─Źitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici radionice ─çe se suo─Źiti s temeljnim aspektima i na─Źelima suvremene umjetnosti, koju zbog njezina kodiranog jezika ─Źesto nazivaju ÔÇťelitisti─ŹkomÔÇŁ, kao i pisanja tekstova o suvremenoj umjetnosti te se prakti─Źno oku┼íati u discipline likovne kritike. Posebna je tema kriterija vrednovanja dru┼ítveno anga┼żirane umjetni─Źke prakse, kao i odnosa likovne kritike i mainstream kulture masovnih medija. Odnosno, na temu u─Źinka novih na─Źina distribucije i globalizacija slika unutar produkcijskih procesa novih umjetni─Źkih sadr┼żaja i njihovih novih vrsta veza s jezikom.
Relevantna i jasna prezentacija moderne i suvremene umjetni─Źke produkcije u javnim medijima, sastavni je aspekt umjetni─Źke kulture u cjelini. Njena zada─ça jest kriti─Źki vrednovati, ali i senzibilizirati i obrazovati publiku, ┼íire─çi horizont recepcije i uspostavljaju─çi kriti─Źku svijest. Nerijetko netransparentna, ili pak senzacionalisti─Źka informacija smanjuje raspolo┼żenje i stvara negativan stav javnosti o modernoj i suvremenoj umjetni─Źkoj produkciji, ote┼żavaju─çi tako uvjete za prihva─çanje umjetnosti kao op─çeg dobra i svima dostupnog kulturnog sadr┼żaja. Obrazovanje mladih ljudi za ulogu i posao kustosa, teoreti─Źara likovnih, vizualnih i intermedijskih umjetnosti, kao i likovnog kriti─Źara, te┼żi odgovornom obavljanju te javne djelatnosti, doprinose─çi razini kulturnog ┼żivota ali i ja─Źanju demokratske svijesti zajednice u cjelini. Radionica pridonosi razumijevanju, ali i mogu─çnosti kritike tzv. kulturnih politika, tako─Ĺer afirmiraju─çi grad u kojemu se odr┼żava kao kulturno i obrazovno sredi┼íte, afirmiraju─çi njegove kulturne ustanove i strukovne udruge kao prepoznatljiva mjesta znanja i umjetnosti.

Radionica se sastoji od predavanja, prakti─Źnog rada i razgovora te skupnih posjeta izlo┼żbama, gdje je predvi─Ĺena mogu─çnost razgovora s kustosima i autorima izlo┼żbe, kao i vodstva kroz izlo┼żbu i dobivanja popratnog materijala ÔÇô kataloga izlo┼żbe, fotografija i tekstova na temu i sl. U okviru radionice renomirani umjetnik/umjetnica odr┼żat ─çe izlaganje na temu vlastita rada i tekstova objavljenih o njemu, kriterija valorizacije/vrednovanja umjetni─Źkog rada, kao i specifi─Źnosti medija za koji je tekst pisan.
Iako ne postoji formula o pisanju o umjetnosti, kroz zajedni─Źki posjet ciljanim izlo┼żbama, ─Źitanje referentne literature te samostalno pisanje i rad na tekstu polaznici ove radionice suo─Źavaju se s temeljnim aspektima i na─Źelima pisanja likovne kritike. Navo─Ĺeni na deskriptivnu, eksplikacijsku i interpretativnu verbalizaciju svojih stavova, uz konzultiranje literature, polaznici radionica usavr┼íavaju: metodologiju i terminologiju pisanja likovne kritike, razlikovanje estetskih i vizualnih karakteristika pojedinih pojava i medija u suvremenoj umjetnosti, pro┼íireno poimanje/polje umjetnosti, razumijevanje povezanosti likovnih umjetnosti i dru┼ítvenih zbivanja, izobra┼żavanje vizualnog opa┼żaja, memoriranje vizualnog arhiva relevantnih djela; sve bitne elemente koji sa─Źinjavaju put ka gradnji 'pismenog' govora o suvremenoj umjetnosti. Novi mediji i nove tehnologije za produkciju i distribuciju slika definiraju novi diskurzivni sustav, i dovode do novih vrsta stvaranja, promatranja i obrazaca prosudbe umjetni─Źkog djela.

Ivana Bago nezavisna je istra┼żiva─Źica i spisateljica iz Zagreba. Nedavno je obranila doktorsku disertaciju Inhereting the Yugoslav Century: Art, History, and Generation na Sveu─Źili┼ítu Duke. Suosniva─Źica je, s Antonijom Maja─Źom, instituta Delve | Institute for Duration, Location and Variable, posve─çenog podru─Źju kontakta izme─Ĺu akademskih, umjetni─Źkih i kustoskih praksi. Objavila je velik broj tekstova o suvremenoj umjetnosti, konceptualnoj umjetnosti, povijesti izlaganja i kustostva, performansima, feminizmu, (post) jugoslavenskoj umjetnosti i umjetni─Źkoj historiografiji poslije 1989. godine. ─îlanica je uredni─Źkog odbora ─Źasopisa ARTMargins. Jasna Galjer je povjesni─Źarka umjetnosti, diplomirala, magistrirala i doktorirala s temama iz povijesti umjetni─Źke kritike u Hrvatskoj na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. U Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu bila je voditelj zbirke dizajna i arhitekture. Na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu redovita profesorica u trajnom zvanju i predstojnica Katedre za teoriju umjetnosti. Objavila je 9 autorskih knjiga, izme─Ĺu ostalih: Likovna kritika u Hrvatskoj od 1898 do 1961 (2000), 50-ak znanstvenih i 100-ak stru─Źnih tekstova. Trenutno je uklju─Źena u znanstveni projekt Mapping Architectural Criticism 20th ÔÇô 21st Century: A Cartography. Vanja Ili─ç diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je niza realizacija, natje─Źaja, izlo┼żbi i projekata iz podru─Źja arhitekture, interijera i javnog prostora. Njeni zna─Źajniji radovi uklju─Źuje Stalni postav Muzeja vu─Źedolske kulture, Prostornu tekstilnu instalaciju / Bijela soba Apoksiomena. Dobitnica je nagrada zagreba─Źkog salona arhitekture (1999., 2006., 2012.), nagrade Vladimir Nazor (2005., 2016.), priznanja Piranesi (2004. i 2016.), nagrade Bernardo Bernardi (2012.), nagrade East centric triennale award (2013., 2016.), glavne nagrade 50. zagreba─Źkog salona arhitekture, te nagrade Viktor Kova─Źi─ç. Izvanredna je profesorica na Fakultetu gra─Ĺevinarstva, arhitekture i geodezije u Splitu. Silva Kal─Źi─ç diplomirala je povijest umjetnosti na Sveu─Źili┼ítu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, a doktorirala arhitekturu i urbanizam na Arhitektonskom fakultetu. Poha─Ĺala je program za kustose i kriti─Źare Svet umetnosti SCCA Ljubljana. Bila je urednica ─Źasopisa Zarez, ─îovjek i prostor, Arhitektura, Oris i Up&Underground. Docentica je na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveu─Źili┼íta u Splitu; bila je zaposlena na Tekstilno-tehnolo┼íkom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu, a ranije u Udru┼żenju hrvatskih arhitekata. Bila je predsjednica, sada je dopredsjednica Studijske sekcije ULUPUH-a, kao i aktualna predsjednica HS AICA-e. Bo┼żena Kon─Źi─ç Badurina vizualna je umjetnica. Diplomirala je njema─Źki i ruski jezik i knji┼żevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1995.) te grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1996.). Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izlo┼żbama poput Art in General, New York; Umjetni─Źka galerija, Dubrovnik; Carre dÔÇÖArt, Nimes; Moderna galerija, Ljubljana; Galerija Nova, Zagreb; MSU, Zagreb; MMSU, Rijeka; Galerija Out of Sight, Antwerpen; Lothringer13 Halle, M├╝nchen; Kunstaspekte, D├╝sseldorf; Projektraum LS43, Berlin; 104 Centquatre, Paris. Dobitnica je nekoliko nagrada i boravila je na vi┼íe rezidencijalnih programa poput Art in General, New York, 2010., Kulturamt D├╝sseldorf, 2015., Museumsquartier, Be─Ź 2019. ┼Żivi i radi u Zagrebu. Sandra Kri┼żi─ç Roban doktorirala je u podru─Źju povijesti umjetnosti, a bavi se teorijom i kritikom, kustoskom praksom, nastavom i pisanjem. Zaposlena je na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu kao znanstvena savjetnica. Teme istra┼żivanja su joj suvremena umjetnost, povijest i teorija fotografije, poslijeratna arhitektura, problematika javnog prostora i evaluacija spomenika Domovinskog rata. Jedna je od osniva─Źica Ureda za fotografiju, neprofitne udruge za suvremenu fotografiju, gdje sura─Ĺuje u programu Galerije Spot. Objavila je knjige Na drugi pogled: pozicije suvremene hrvatske fotografije (UPI2M & IPU, 2010.), Hrvatsko slikarstvo od 1945. do danas: odgovornost slike u vrijeme nestrpljivog pogleda (Ljevak, 2013.), izme─Ĺu ostalog. Igor Loinjak diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu knji┼żevnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je trenutno apsolvent na doktorskom studiju povijesti umjetnosti. Radio je u Gradskim galerijama Osijek i Muzeju likovnih umjetnosti Osijek, a od prosinca 2015. zaposlen je na mjesto asistenta na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Bio je voditelj Galerije Kazamat. Organizirao je nekoliko autorskih izlo┼żbi te napisao ve─çi broj uvodnika i predgovora za umjetni─Źke kataloge. ─îlan je HS AICA-e. Suzana Marjani─ç diplomirala je kroatistiku i ju┼żnoslavenske filologije 1993. na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zagrebu. Doktorirala je 2002., a od 1996. zaposlena je u Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje ostvaruje interese za mitske teme u usmenoj knji┼żevnosti, kulturnu animalistiku, ekofeminizam te antropologiju kazali┼íta / performansa. Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas dobitnica je Godi┼ínje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Dr┼żavne nagrade za znanost. Trenutno je ─Źlanica uredni┼ítva Tre─çe: ─Źasopisa Centra za ┼żenske studije te suradnica Leksikografskog zavoda Miroslav Krle┼ża, Tre─çeg programa Hrvatskog radija i odnedavno Hrvatskog studija. Godine 2005. u Nakladi MD objavila je knjigu Glasovi 'Davnih dana' : transgresije svjetova u Krle┼żinim zapisima 1914-1921/22. An─Ĺelko Mihanovi─ç je povjesni─Źar umjetnosti, kustos i profesor engleskog jezika i knji┼żevnosti. Doktorand u programu Analysis and Management of Cultural Heritage pri IMT School for Advanced Studies Lucca, Italija, kao gostuju─çi istra┼żiva─Ź godinu dana proveo je na University College London. Kao stipendist zaklada Solomon R. Guggenheim Foundation i The Alice Stone Ilchman Fund stru─Źno se usavr┼íavao u Paviljonu SAD-a na Venecijanskom bijenalu 2017. i u Peggy Guggenheim Collection. Sura─Ĺivao je na izlo┼żbama organiziranim u Fondazione Ugo e Olga Levi (2019.), Ikona Photo Gallery (2019., 2018.) i Palazzo Zeno (2017.) u Veneciji. Dragana Modri─ç diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveu─Źili┼íta u Zadru. Od 2011. godine radi kao voditeljica Galerije Sikirica u Sinju. Osim povremenih izlo┼żbi iz fundusa, autorica je i koautorica brojnih izlo┼żbi, na primjer Sinj-pogled na stvaranje jednog grada, ┼áto je nama na┼ía Dalmatinka dala?, 17:16-Neli Ru┼żi─ç. Podru─Źje njenog interesa odnosi se na politi─Źki potencijal umjetnosti, kojega istra┼żuje bave─çi se temama poput emancipacije ┼żena u ruralnim krajevima i industrijskom ba┼ítinom (projekti ┼Żena u Dalmatinskoj zagori i Industrijska ba┼ítina i kultura sje─çanja na primjeru tvornice Dalmatinka). Trenutno zavr┼íava doktorski studij na Sveu─Źili┼ítu u Splitu, gdje se bavi temom politi─Źkog u umjetnosti. Bojan Mr─Ĺenovi─ç diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a na istom odsjeku trenutno radi kao umjetni─Źki suradnik. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izlo┼żbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodo┼íli, Budu─çnost, Uvozna pustinja, Toplice, Gr─Źki dnevnik, Magistrala, te je sudjelovao na nizu grupnih izlo┼żbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Gr─Źki dnevnik tako─Ĺer su objavljeni u obliku knjiga. Miona Mu┼ítra je povjesni─Źarka umjetnosti i anglistica iz Zagreba. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a od 2011. do 2015. godine na istom fakultetu poha─Ĺala doktorski studij Ranog novog vijeka. Studijski je boravila na CEU u Budimpe┼íti. Predaje na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu predmete Engleski jezik 1 i 2 te Art and Culture in Croatia. Pi┼íe i objavljuje likovne kritike te prevodi tekstove iz podru─Źja vizualne umjetnosti i kulturne ba┼ítine. ─îlanica je DPUH-a, prati umjetni─Źku scenu te sura─Ĺuje s portalom Kulturpunkt.hr, u sklopu ─Źije novinarske ┼íkole vodi radionice analize suvremene umjetni─Źke prakse. Zavr┼íila je 2018. godine radionicu Hrvatske sekcije AICA-e, Kako pisati o suvremenoj umjetnosti. Kre┼íimir Purgar diplomirao je povijest umjetnosti i talijanski jezik i knji┼żevnost 1991. te doktorirao iz podru─Źja humanisti─Źkih znanosti, polja i grane znanost o umjetnosti 2012. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je u zvanje znanstvenog suradnika 2013. i zatim vi┼íeg znanstvenog suradnika 2017. godine. Bavi se vizualnim studijima ÔÇô interdisciplinarnim podru─Źjem humanisti─Źkih znanosti usmjerenim prema prou─Źavanju umjetnosti, filma, vizualnih aspekata knji┼żevnosti i slikovnih medija op─çenito. Zaposlen je kao izvanredni profesor na Sveu─Źili┼ítu u Osijeku, Akademiji za umjetnost i kulturu. Dobitnik je Godi┼ínje nagrade HS AICA-e za 2010. godinu. Boris ┼áitum umjetnik je i likovni pedagog. Diplomirao je likovnu kulturu 1993. godine na Filozofskom fakultetu u Splitu. ─îlan je Hrvatske udruge likovnih umjetnika u Splitu i predsjednik Udruge za suvremenu umjetnost KVART. Autor je niza javnih skulptura i prostornih instalacija. Pokreta─Ź je projekta Kalendar u rodnom gradu Cisti Provo u sklopu kojeg je od 2011. do 2016. izlagalo preko 50 hrvatskih i inozemnih suvremenih umjetnika. Dobitnik je niza nagrada i priznanja za svoj rad uklju─Źuju─çi Veliku nagradu na 40. Splitskom salonu za skulpturu ÔÇ×Ko┼íulja od li┼í─çaÔÇť. U javnosti i stru─Źnim krugovima zapa┼żene su njegove akcije na polju izvedbene umjetnosti. Radovi su mu zastupljeni u fundusima hrvatskih institucija i privatnim zbirkama. Dario Vuger je filozof, fotograf, povjesni─Źar umjetnosti i muzeolog te osniva─Ź neformalne umjetni─Źko istraziva─Źke skupine Institut za propagandu i primijenjenu autonomiju u Zagrebu (2015. ÔÇô 2019.) Radove je objavio u ─Źasopisima Synthesis philosophica, Filozofska istra┼żivanja, Kontura, Tvr─Ĺa, Phainomena, te izdanjima Centra za Vizualne studije. Suradnik je Centra za vizualne studije od 2015. godine i ─Źlan Hrvatskog filozofskog dru┼ítva. Doktorand je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani tu su mu posebna podru─Źja znanstvenog, istra┼żiva─Źkog i prakti─Źkog interesa povijest, teorija i praksa Situacionisti─Źke Internacionale i filozofija Guya Deborda, suvremena estetika, filozofija tehnologije i povijest suvremene filozofije.

 

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Hs aica
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Program HS AICA