Putovanje s dušom u BiH

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
21:59
Srp
2020
07

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Putovanje s dušom u BiH

Zagreb Knjižara Fraktura
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
25
 
02.2019

Putovanje s dušom u BiH

fotoreportaža Karoline Bartulović
Putovanje s dušom u BiHMarija zvijezda misno ruho
 

Mak Dizdar: ... „Bosna jedna zemlja imade

I posna i bosa da prostiš

I hladna i gladna

I k tomu još

Da prostiš

Prkosna

Od

Sna“

Ovako o Bosni piše pjesnik Mak Dizdar, jedan od njenih najpoznatijih pjesnika, on koji ju je odlično poznavao i koji će dati nemjerljiv doprinos književnosti bosanskohercegovačkih naroda. I mi smo se uputili upoznati naše najbliže susjede i dobiti odgovor kako pjesnik kaže  .. „Gdje li je ta. Odakle je. Kuda je, ta, Bosna rekti“ . 

Obišli smo različite regije BiH, gradove Banja Luku i Jajce, Lašvansku Dolinu u Središnjoj Bosni i Posavinu. Diveći se ljepoti krajolika, učeći o povijesti i kulturi, posjetili smo najznačajnije sakralne objekte za razvitak Bosne i Hercegovine i pismenosti na tom području. 

Prve spoznaje o osnutku i gradnji trapističkog samostana Marija Zvijezda u Banja Luci dobili smo od oca Franje koji nije krio zadovoljstvo da nas može upoznati s poviješću reda i samostana. Upoznao nas je s godinama samozatajnog rada u vrijeme osmanske vladavine, sve do njegovih zlatnih godina u vrijeme  Austrougarske. Nekada je to bio jedan od najvećih trapističkih samostana na svijetu, danas je najmanji trapistički samostan sa samo dva svećenika (dvojice braće Topića). 

Kad su stigli u Banja Luku 1872., trapisti su prvo otkupljivali zemlju uz dozvolu osmanskih vlasti te su ubrzo izgradili crkvu, zatim samostansku zgradu, a paralelno s tim izgradili su brojne industrijske pogone. Nitko nije mogao slutiti da će osnivač samostana Austrijanac otac Franz Pfanner i trapisti, izgraditi uz samostan pilanu, suknaru, tvornicu ljepila, tvornicu bezalkoholnih pića, pivovaru, prvi betonirani most u BiH koji je spojio obale Vrbasa, a 1899. godine izgradili su nedaleko od samostana na rijeci Vrbas prvu hidrocentralu. Zahvaljujući tome u samostanskoj crkvi Marije Zvijezde zazvučale su prve električne orgulje na Balkanu. Svi ti pogoni bili su tada nezamislivi za Bosnu i Hercegovinu. U izgradnji prvih industrijskih postrojenja redovnicima je pomagalo lokalno stanovništvo, a trapisti su im vraćali intenzivno radeći na školovanju stanovništva. Otac Pfanner zavolio je otvoreno i prostodušno srce naroda u Bosni ali u to vrijeme jako neuko i neobazovano. Stoga je otvorio osnovnu školu u okviru samostana,  koja je postojala sve do 1945., u srednjoj obrtničkoj  školi izučavalo se 27 obrta, djelovala je i gimnazija i visoko teološko učilište. Njima treba zahvaliti za razvitak grada Banja Luke i cijelog tog kraja.  Od tadašnjih trapista do danas ostala je sačuvana tajna recepture za poznati fini polutvrdi sir trapist, koji se i danas proizvodi na Caritasovoj farmi u blizini Banja Luke a može se kupiti u samostanskoj suvenirnici. Kušali smo i banjalučko pivo u obližnjoj Banjalučkoj pivovari, koju su trapisti osnovali a sad je to moderna pivovara u kojoj se čuva uspomena na osnivača pivovare i prve korake u proizvodnji piva.

Posebno interesantno  bilo je poznanstvo s kraljevskim gradom Jajcem, gdje smo vidjeli mnoge rane i srednjevjekovne tragove kršćanstva.  Grad je sagradio ban Hrvoje Vukčić Hrvatinić između 1391.–1404. U Jajcu se nalazi podzemni hram boga Mitre (iz 4. st.n.e.), srednjovjekovna utvrda, crkva Svete Marije iz 1426. koja danas izgleda kao ruševina, srećom s očuvanim romaničkim zvonikom sv. Luke. Bili smo u katakombama - podzemnoj crkvi isklesanoj u živoj stijeni, koju je dao izgraditi oko 1410. g. ban Hrvatinić za sebe i obitelj kao mjesto posljednjeg prebivališta velikaške obitelji ali tu nikad nitko nije pokopan. Spomenik je to jedinstvene vrijednosti i značaja, koji je 2003. proglašen nacionalnim spomenikom. Trijem nad Katakombama novog je datuma, građen je početkom 20. stoljeća, po uzoru na rimske katakombe.

Jedan od značajnijih sakralnih objekata u Jajcu je očuvani franjevački samostan, izgrađen 1885., zidan kamenom sedrom. U samostanu se nalazi muzej gdje je smještena arheološka i etnografska zbirka. U prizemlju muzeja u staklenom sarkofagu čuvaju se kosti posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Pogubljen je od Osmanlija u dobi od 25 godina. Vidjeli smo i prelijepu, džamiju Esme sultanije, jedinstven primjerak džamije nazvane po ženi u Bosni i Hercegovini. U Jajce treba ponovo doći i uživati u bogatstvu kulturne baštine jer podaci kažu da se ovdje nalazi čak 29 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. A tu je i Muzej AVNOJA, slapovi Plive, u blizini su i Plivska jezera.

Put smo nastavili u Kreševo, gradić poznat po odličnim kovačima i kovačkim obrtima, bilo smo iznenađeni primjercima potkovanih jaja te po rijetkom kristalu citrinu. Među sakupljačima poznat je kao „kristal dobrog raspoloženja“. Kreševski kraj je jedan od rijetkih u Europi u kojem se citrin može naći.

Ponad Kreševa je značajan franjevački samostan utemeljen koncem XIV. stoljeća, 60 godina nakon okupacije Bosne pod Osmanlije. Crkvu su Osmanlije rušile 1521. i poslije, pa je često obnavljana. Pročelje crkve prepoznatljivo je po vanjskom mozaicima koje je izradio akademski slikar Ivo Dulčić a sama crkva ukrašena je slikama venecijanskih i hrvatskih autora iz prošlih stoljeća. U sklopu samostana djeluje novoizgrađeni muzej bogate baštine. Raritet muzeja su izložene Tate u koje se udara (zvoni) željeznim batom a služile su kao zamjena za crkvena zvona, koje katoličke crkve nisu smjele imati u Osmansko vrijeme.

U Kraljevoj Sutjesci u blizini Kaknja nalazi se jedan od najznačajnih franjevačkih samostana za  Bosnu i Hercegovinu. Samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja uz manja i veća stradanja, aktivno djeluju već gotovo šest i pol stoljeća. Danas imaju bogatu knjižnicu, muzej i galeriju.

Kraljeva Sutjeska zajedno sa tvrđavom Bobovac bila je sjedište bosansih kraljeva, među kojima  Tomaša i Tvrtka iz dinastije Kotromanića. Tu je stolovala bosanska kraljica Katarina Kosača rođena 1424. u Blagaju kod Mostara. Bila je kći Stjepana Vukčića Kosače. Udajom za kralja Stjepana Tomaša postala je bosanskom kraljicom. Vjenčanje hercegovačke princeze i bosanskog princa obavljeno je 26. svibnja 1448. u kraljevskom ljetnikovcu u Milodražu. Na  tom povijesnom mjestu  15 godina kasnije sultan Mehmed II. (zvan el-Fatih: Osvajač) darovao je fra Anđelu Zvizdoviću Ahdnamu (povelju) kojom omogućava franjevcima slobodno propovijedanje katoličke vjere sve dok su mu pokorni.

Nakon pada Bobovca, a time i cijele Bosne, u ruke Osmanlija, kraljica Katarina uspijeva pobjeći u Dubrovnik. Ali njezina djeca, Sigismund (Šimun) i Katarina, odvedena su u osmansko ropstvo, islamizirani su i tu im se zauvijek gubi trag. Iz Dubrovnika je, kao jedina zakonita prijestolonasljednica i prognanica, Katarina otišla u Rim gdje je živjela pod zaštitom pape Siksta V. Provodila je život u samostanu, u molitvi i tuzi za svojom djecom, prognanim narodom i zemljom Bosnom. U Rimu je uživala opće poštovanje i proglašena blaženom. Umrla je 1478., pokopana je u Rimu. Koliko je bila omiljena govori da žene u okolici Kraljeve Sutjeske nose crne rupce u znak žalosti za svojom posljednjom kraljicom.

Crkva sv. Marka evanđelista Plehan smještena je na istoimenom brežuljku udaljenom desetak kilometara od Dervente u Bosanskoj Posavini. Utemeljena je 1875. godine. Crkva kao i kasnije izgrađeni samostan imali su veliki značaj u kulturnom životu Posavljaka. Interesantno je  da su bili ukrašeni djelima poznatijih likovnih umjetnika, imali su i bogatu galeriju slika. U ratu 1992. godine sve je ovo do temelja porušeno. Obnova crkve ide sporo, traje već šesnaest godina, a još se u njoj ne mogu održavati misna slavlja.

Uz puno viđenog i doživljenog veselimo se novom putovanju po interesantnoj Bosni i Hercegovini.

fotografije i tekst: Karolina Bartulović

pogledajte galeriju fotografija s putovanja:

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Banjalucka pivovara povijest
  • Zagreb Banjalucka-pivovara
  • Zagreb Jajce kralj tomasevic
  • Zagreb Kresevo crkva dva neraspadnuta tijela
  • Zagreb Kresevo crkva
  • Zagreb Kresevo muzej kalezi
  • Zagreb Kresevo muzej liturgijsko ruho
  • Zagreb Banjalucka pivovara proizvodnja
  • Zagreb Jajce bosanska kuca
  • Zagreb Kraljeva sutjeska stjepan tomas i katarina kosaca
  • Zagreb Kresevo crkva i zvonik (2)
  • Zagreb Kresevo muzej biblija
  • Zagreb Kresevo muzej liturgijsko ruho (2)
  • Zagreb Jajce-crkva
  • Zagreb Jajce-katakombe
  • Zagreb Jajce-katakombe-kriz
  • Zagreb Jajce-zenska dzamija
  • Zagreb Kresevo muzej
  • Zagreb Kresevo udruga
  • Zagreb Kresevo
  • Zagreb Marija zvijezda brat franjo
  • Zagreb Marija zvijezda misno ruho
  • Zagreb Marija zvijezda obrti
  • Zagreb Marija zvijezda oltar
  • Zagreb Marija zvijezda orgulje
  • Zagreb Marija zvijezda zastita od nametnika
  • Zagreb Marija zvijezda
  • Zagreb Plehan crkva
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Zanimljivosti › Putovanje s dušom u BiH