Reshape Intensive Zagreb

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
09:59
Tra
2020
10

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Reshape Intensive Zagreb

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
05
 
03.2020

Reshape Intensive Zagreb

sastanak umjetnika i radnika u kulturi - 09.-13.03.2020.
Reshape Intensive ZagrebReshape intensive zagreb
 

Reshape Intensive Zagreb

09.-13.03.2020.

organizator: Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade u sklopu projekta Reshape

Reshape Intensive Zagreb je sastanak umjetnika i radnika u kulturi koji, okupljeni oko projekta Reshape, aktivno promišljaju o modelima organizacije u kulturno-umjetničkom sektoru. Intensive će se održati na različitim lokacijama u Zagrebu od 9. do 13. ožujka 2020. Zagrebačka partnerska organizacija i domaćin sastanka je Pogon — Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade.

Reshape je projekt usmjeren na istraživanje i razvoj koji okuplja umjetnike i radnike u kulturi iz Europe i južnoga Mediterana koji u svojoj praksi propituju postojeće modele organizacije, stvaranja i pristupa radnim procesima u umjetnosti i samim umjetničkim djelima. Reshapere pokreće i okuplja ideja o kolektivnoj inteligenciji i kreativnosti kulturnih radnika kao glavnom pogonu suvremenog umjetničkog stvaralaštva.

Zagrebački Intensive događa se u ključnom trenutku, kada pet radnih grupa već detaljno radi na odabiru, izvedbi i usklađivanju svojih ideja za unapređenje kulturnoga sektora. Teme kojima su posvetili pažnju tiču se umjetnosti i solidarnosti, modela upravljanja, društvene funkcije umjetnosti, veza umjetnosti i aktivnoga građanstva te izazova s kojima se umjetnici susreću kada se odluče za transnacionalne i međunarodne suradnje. Tim će se temama tijekom Intensiva pristupiti iz različitih perspektiva — povijesne, društvene, ekološke, filozofske te ekonomske — a čitavu će se problematiku promatrati s obzirom na specifičan kontekst zagrebačke i hrvatske nezavisne scene.

U okviru Reshape Intensivea održat će se i četiri predavanja, besplatna i otvorena za javnost, pa pozivamo sve ljubitelje, poznavatelje i promatrače kulturne scene i suvremenih kulturno-umjetničkih praksi da nam se pridruže na ovim događanjima.

O PREDAVANJIMA 

Renata Salecl: Veliki podaci, umjetnost i preoblikovanje subjektiviteta (engl. Big Data, Art and the Reshaping of Subjectivity)

9. 3. 2020. u 18 h, Pogon Jedinstvo, velika dvorana, Trnjanska struga 34

Predavanje slovenske filozofkinje, sociologinje i teoretičarke prava Renate Saleci usmjereno je prema istraživanju slijepih točaka digitalne sadašnjosti. U svijetu takozvanih velikih podataka susrećemo se sa svakodnevnim računalnim krahovima i netransparentnosti, a podaci koje nerijetko i u neznanju plasiramo „cure“ u slijepe točke. Tko ih sakuplja, a tko interpretira? Tko ima pristup njima i kako se njima može manipulirati? Suvremena umjetnost nudi jedan od pogleda, opčinjena pukotinama koje razvoj znanosti za sobom ostavlja.

Vincent Liegey: Kako bismo se uspješno preoblikovali, moramo od-rasti (engl. To Reshape Well, Let's Degrowth)

10. 3. 2020. u 18 h, MaMa, Preradovićeva 18

„Odrast” je jedan od „udarnih termina“ u javnimraspravama posljednjih 15-ak godina, a karakterizira ga potreba da se onemogući beskrajan rast u svijetu ograničenih resursa. Prema tome, rast nikako nije glavni i jedini alat koji nam naša kapitalistička svakodnevnica nudi kao recept za uspješan život. Interdisciplinarni istraživač i inženjer Vincent Liegey, glasnogovornik Francuskoga pokreta odrasta, na predavanju predstavit će neke nove modele — društveno pravedne i ekološki prihvatljive.

Juilette Hennequin: R-Urban — Mreža civilne otpornosti utemeljena na zajedničkim dobrima (engl. A Commons-Based Network of Civic Resilience)

10. 3. 2020. u 18 h, Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3, 1. kat

Juliette Hennequin je mlada francuska arhitektica koja će zagrebačkoj publici predstaviti projekt R-Urban, civilni hub u kojem stanovnici pariškoga predgrađa uče razvijati različite prakse upravljanja vlastitim stambenim prostorom. S jedne strane, to za arhitekte koji su poput Hennequin uključeni u proces znači otpor kapitalističkoj privatizaciji te korak prema održivosti takve vrste stanovanja. S druge ih strane, međutim, suočava s krutim institucionalnim razmišljanjima, pojedinačnim interesima te pravnim i ekonomskim ograničenjima. Kako arhitekt/ica može obraniti pravo na stanovanje kao osnovno ljudsko pravo?

Pascal Gielen: Komonizam — Organiziranje umjetničkoga svijeta onkraj politika kreativnih industrija

 (engl. Commonism — Organizing Artistic Life Beyond Creative Industry Policies)

11. 3. 2020. u 18.30 h, Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Jelačića 3, 1. kat

Od početka financijske krize 2007. godine, mnoge su vlade srezale proračune za kulturu i umjetnost. Takve kulture politike H. Marcuse definirao je kao represivni neoliberalizam, koji promiče slobode umjetnika i potiče kulturno poduzetništvo, ali istovremeno snažno ograničava umjetničku slobodu i stvaralaštvo. Pascal Gielen, profesor sociologije i političkih znanosti, analizira vezu umjetnosti, politike i javnoga prostora iz perspektive ideologije zajedničkoga dobra.

Reshape je sufinanciran kroz program Kreativna Europa Europske unije. Reshape Intensive Zagreb organizira Pogon uz potporu Ministarstva kulture i Turističke zajednice Grada Zagreba te u suradnji s Društvom arhitekata Zagreb.

Detaljni opisi predavanja

Reshape Intensive Zagreb

Renata Salecl: Veliki podaci, umjetnosti i preoblikovanje subjektiviteta (engl. Big Data, Art and the Reshaping of Subjectivity)

U svijetu velikih podataka ne moramo se nositi samo s potencijalnim računalnim krahovima, nego i visokim stupnjem netransparentnosti kojim je obavijeno sakupljanje i interpretacija podataka, tko im može pristupiti i kako se njima može manipulirati.

Suočavamo se i s pogreškama pri uzorkovanju, kao i sa sve većom željom da u tim podacima vidimo ono što u osnovi želimo vidjeti. Također, način na koji kompanije koriste algoritme za analizu podataka najčešće je obavijen velom tajne.

Prema tome, nije iznenađujuće da veliki podaci otvaraju prostor za nove slijepe pjege. Paradoksalno, kod prikupljanja velike količine podataka, ljudi odjednom počinju vidjeti uzorke u slučajnim podacima. Istraživači velikih podataka tako ističu kako možemo očekivati apofeniju: prepoznavanje uzoraka tamo gdje oni ustvari ne postoje, jednostavno zato što enormne količine podataka mogu tvoriti veze koje se šire u svim pravcima.

Sa slijepim se točkama često možemo suočavati tako da ih pokušavamo vizualizirati. Međuprostori i pukotine u znanju su na poseban način vezani za fantazije koje oko njih gradimo. Umjetnost nudi jedan od pogleda na te pukotine. Suvremena je umjetnost fascinirana novim razvojima u znanosti. Stoga možemo naći brojne umjetnike koji u svojoj umjetnosti koriste snimke mozga, genetske kodove i znanje iz područja astrofizike i fizike općenito. Predavanje će pobliže sagledati načine na koje možemo konceptualizirati društvene promjene i promjene u našoj percepciji subjektivnosti koje se događaju kao rezultat velikih podataka te kako nam umjetnost može pomoći u razumijevanju tih promjena.

Renata Salecl je slovenska filozofkinja, sociologinja i teoretičarka prava. Viša je istraživačica na Institutu za kriminologiju pri Pravnom fakultetu u Ljubljani i profesorica na fakultetu Birkbeck Sveučilišta u Londonu. Bila je gostujuća profesorica na London School of Economics gdje je predavala o temama emocija i prava. Svake godine predaje na Southern Cross University u Australiji o psihijatriji, psihoanalizi i pravu. 2017. godine je izabrana za članicu Slovenske akademije znanosti. Njezina posljednja knjiga "Tiranija izbora" prevedena je na petnaest jezika. Knjigu "Strast za neznanjem" objavit će joj 2020. godine Princeton University Press.

Vincent Liegey: Kako bismo uspješno preoblikovali, moramo od-rasti (engl. To Reshape Well, Let's Degrowth)

Kroz posljednjih 15 godina otkako se "odrast" pojavio, ovu "udarnu riječ" koristilo se kako bi se otvorile opširne rasprave o tome može li beskrajni rast u ograničenom svijetu biti moguć ili uopće poželjan.

Odrast prije svega dekonstruira mit da je rast glavno rješenje za ćorsokak u koji nas je dovelo kapitalističko, produktivističko i konzumerističko društvo. Ovaj pokret nastoji razumjeti konvergencije kriza koje doživljavamo i argumentirati da su energetske i razne okolišne, političke i egzistencijalne, ekonomske i društvene krize itekako povezane. Stremljenje našega društva ka sve većem i većem povećanju proizvodnje i potrošnje nisu održivi, a posljedica toga je da se trenutačno suočavamo s globalnim zatopljenjem, gubitkom bioraznolikosti kao i krajem jeftine i jednostavne eksploatacije i proizvodnje sirovih materijala poput fosilnih goriva i metala, posebno onih koje se koristi u "obnovljivim" energijama. Ovakav model razvoja nije bio u stanju odgovoriti na rastuće nejednakosti i nezaposlenost. Rast BDP-a ili jednostavni kvantitativni kriteriji daleko su od uspostave smislenog i emancipiranog života za sve.

Odrast i drugi povezani pokreti predlažu demokratsku tranziciju prema novom, društveno pravednom i ekološki održivom sustavu. Prvenstveno se pitaju koji društveni, ekonomski, institucionalni i kulturni alati mogu pomoći u takvoj transformaciji. Eksperimentiraju s novim lokalnim, održivim i ekonomski pravednim proizvodnim sustavima poput zajedničkih vrtova, malih radiona (primjerice, za popravke bicikala ili sitnih kućanskih pomagala), agrikulturnih inicijativa koje rade za dobrobit zajednice i alternativnih lokalnih valuta i sustava razmjene koji promoviraju održive lokalne proizvodne prakse.

Odrast upozorava na potencijal krize civilizacije i odgovara na njega istražujući alternativna i koherentna rješenja na mnogim razinama. S višedimenzionalnim razumijevanjem međusobno povezanih izazova s kojima se susrećemo, odrast istražuje kako možemo implementirati demokratsku i mirnu tranziciju prema novom re-lokaliziranom, ali umreženom modelu društva koji se temelji na društvenoj i okolišnoj pravdi.

Vincent Liegey je ko-autor knjige “A Degrowth Project” (Éditions Utopia, 2013) glasnogovornik Francuskoga pokreta odrasta, inženjer i interdisciplinarni istraživač. Koordinator je zadruge Cargomania inspirirane odrastom koja djeluje u Budimpešti kao centar za održiva logistička rješenja i lokalnu distribuciju hrane na kargo-biciklima. Jedan je od koordinatora grupe podrške za međunarodnu konferenciju o odrastu.

Juilette Hennequin: R-Urban — Mreža civilne otpornosti utemeljena na zajedničkim dobrima (engl. A Commons-Based Network of Civic Resilience)

Projekt R-urban inicirali su u pariškim predgrađima Atelier d’Architecture Autogérée kao mrežu civilne otpornosti utemeljenu na zajedničkim dobrima. Mreža se sastoji od civilnih centara smještenih u zgradama socijalnoga stanovanja kojima zajednički upravljaju njezini stanovnici.

Oni građanima pružaju mogućnosti (prostor, infrastrukturu, znanje...) da razvijaju kolektivne prakse otpornosti. To je samo jedan od mogućih načina na koji se arhitekti mogu uključiti u proces transformacije zajedničkih dobara. No veliki je izazov uspostaviti i održati tu tranziciju u kapitalističkom društvu koje je utemeljeno na principima privatizacije i neograničene eksploatacije resursa planeta. Izazov je također boriti se protiv institucionalnih ograničenja, individualističkih mentaliteta, pravnih i ekonomskih ograničenja. Uloga arhitekata, prema tome, nije da projektiraju, nego da održe i aktivno obrane postojeća zajednička dobra, kao i ona u nastajanju, zajedno sa svima koji ih koriste. U ovom predstavljanju, Juliette Hennequin će izložiti detalje funkcioniranja mreže, kao i specifične aspekte povezane s njima.

Juliette Hennequin je mlada francuska arhitektica, članica AAA tima od 2018. godine, specijalizirana za participativne procese u fazama projektiranja i gradnje. Uglavnom radi s neprofesionalnim graditeljima i ranjivim skupinama pokušavajući definirati inkluzivniji i otvoreniji način izgradnje naših gradova. Zainteresirana je i senzibilizirana za ekološki otisak zgrada i njihovu trajnost, nastoji raditi s materijalima koji se mogu ponovno koristiti, recikliranim i drugim materijalima iz bio izvora, kao i s tradicionalnim i dostupnim tehnikama gradnje.

Pascal Gilen: Komonizam — kako organizirati život umjetnika onkraj industrije i politike (engl. Commonism – Organizing Artistic Life Beyond Creative Industry Policies)

Od početka financijske krize 2007. godine, mnoge su vlade srezale proračune za kulturu i umjetnost. Inspirirane kritičkim društvenim teorijama Herberta Marcusea (1964.), te je političke odluke unutar ideološkog okvira moguće razumjeti kao "represivni neoliberalizam". On predstavlja (kulturne) politike koje s jedne strane promoviraju individualne slobode, potiču kulturno poduzetništvo i prigrljuju kreativni grad, no s druge strane razvijaju golemi decentralizirani mehanizam za kontrolu koji snažno ograničava pojedince i umjetničke slobode. U okviru takve kulturne politike, sâm kreativni rad se također može "instrumentalizirati" kao represivni alat. U svom izlaganju, Pascal Gielen analizira vezu između umjetnosti, politike i javnoga prostora u kreativnom gradu. Inspiriran onime što definira kao ideologiju zajedničkih dobra, ispitat će kako aktivisti i kreativni radnici odgovaraju na te politike kroz alternativnu samoorganizaciju. Njihova ideologija ima vlastitu estetiku kroz koju (re)prezentira "stvarnost", ona predstavlja umjetnički način konstruiranja nove metaideologije onkraj neoliberalizma s njegovom neo-menadžerskom retorikom realizma.

Pascal Gielen (1970.) je profesor sociologije i političkih znanosti na Institutu za istraživanja u umjetnosti u Antwerpenu gdje vodi Culture Commons Quest Office. Uredio je međunarodnu seriju knjiga Antennae — Arts in Society (Valiz). 2016. godine postao je laureat Odysseus stipendije za izvrsno međunarodno znanstveno istraživanje Fonda za znanstvena istraživanja u Belgiji. Gielen je objavio mnoge knjige koje su prevedene na kineski, engleski, poljski, portugalski, ruski, španjolski, turski i ukrajinski jezik. Njegova se istraživanja fokusiraju na kreativni rad, zajednička dobra, urbane i kulturne politike. Živi i radi u Antwerpenu.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Reshape intensive zagreb

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Reshape Intensive Zagreb