Smiljana Šunde

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Ruj
2019
19

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Smiljana Šunde

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
26
 
03.2019

Smiljana Šunde

predstavljanje knjige, Batili su ocean - četvrtak 28. ožujka 2019., u 13 sati u Hrvatskoj matici iseljenika
Smiljana ŠundeHrvati su medu prvima naselili sjeverni dio novog zelanda, zato je na ulazu u kaitaiu i hrvatski pozdrav dobro dosli
 

Smiljana Šunde: „BATILI SU OCEAN - U potrazi za izgubljenim Podgoranima“

Iseljeništvo je važna odrednica hrvatskoga naroda i tko god piše ili namjerava pisati o hrvatskoj povijesti, tu odrednicu ne bi smio zanemariti. Prema nekim podatcima, u iseljeništvu širom svijeta ima podjednako Hrvata koliko ih je i u Republici Hrvatskoj. Pojedina su hrvatska područja raseljenija od drugih, a pojedina mjesta unutar tih područja prednjače po broju iseljenih u odnosu na broj onih koji su ostali u zavičaju.

Podgora, mjesto  s prosječno 1500 stanovnika u 19. i 20. st. jedno je od najiseljenijih hrvatskih mjesta. U knjizi autorice Smiljane Šunde „Batili su ocean - U potrazi za izgubljenim Podgoranima“, minuciozno su obrađeni podatci o svim iseljenim Podgoranima i to u razdoblju od jednog stoljeća (počevši od 1870-ih godina). Autorica je podatke prikupljala nekoliko desetljeća, a najviše je arhivske građe, nikada ranije objavljivane. Posebno je obrađen Novi Zeland, kao zemlja u koju se iselilo najviše Podgorana, ali i kao zemlja u kojoj su Podgorani daleko najbrojniji u odnosu na sve druge hrvatske useljenike. U pojedinim su razdobljima početkom 20. st. Podgorani činili i do 15 % ondje ukupno useljenih Hrvata, dok je 85 % bilo iz svih ostalih hrvatskih, uglavnom dalmatinskh mjesta. Podatci o iseljenim Podgoranima mogu stoga biti dovoljno reprezentativan uzorak za cjelokupno naše iseljeništvo u toj od Europe najudaljenijoj zemlji.

Službeno danas u Novom Zelandu živi 2 i pol tisuće Hrvata (popis 2001.), no neslužbeno ih ima između 70 i 100 tisuća. Oni su potomci prvih iseljenika i to u 3. i 4. naraštaju. Pravi broj niti se zna niti će se ikada saznati, jer prvim useljenicima nije bilo dopušteno da se izjašnjavaju kao Hrvati, nego najprije kao Dalmatinci ili Austrijanci, a zatim kao Dalmatinci ili Jugoslaveni. Čak su i njihova hrvatska društva, klubovi, čitaonice i sl. ustanove potezima pera pretvarani u jugoslavenske.

Autorica stavlja podgorske iseljenike u odnos s iseljeništvom europskoga kontinenta, zatim u odnos s iseljenicima mediteranske Europe, suzujući polazište na hrvatske zemlje, posebno na Dalmaciju, a na kraju i u odnosu na uže, Makarsko primorje. U stotinjak godina iz Podgore se iselilo oko 1300 stanovnika, od toga ih se gotovo 900 iselilo u Novi Zeland. Obrađeno je svih 57 podgorskih rodova, sve obitelji i svi pojedinci i to prema anagrafima. Zanimljivo je da su podgorski iseljenici vrlo rijetko sklapali brakove s novozelandskim domorodcima Maorima (svega 6 brakova na 900 iseljenih), iako se danas iznose drugačije teorije. Nešto je više takvih sklopljenih brakova u kasnijim naraštajima, kada je već riječ o potomcima iz miješanih brakova Maorki i bijelih doseljenika. Dalmatinci, a među njima i Podgorani, najčešće su se ženili djevojkama iz svoga zavičaja i to tako što bi se zaručili preko pisma, a ponekad se i ženili preko punomoćnika. Tako je u podgorskom crkvenom Običajniku postojala posebna formula za vjenčanje preko prokure, tj. preko punomoćnika.

Treba napomenuti i da su Hrvati bili među pionirima u naseljavanju Novoga Zelanda. Većina je prvih desetljeća odlazila na sjever Sjevernog otoka i ondje u močvarnim područjima kopala fosilnu smolu ili gumu endemskih kauri-stabala, što je bio mukotrpan, ali vrlo unosan posao. Dvojica su Podgorana iz obitelji Dean pronašla najveći komad kauri-gume, težak 84 kg, koji se danas nalazi u Muzeju kauri-gume. Danas je svako kauri-stablo zakonom zaštićeno i ima svoje ime, a jedno se čak i zove po Podgoraninu Šimunu Devčiću (1885.-1971.) - Devcich kauri.

Ali ne samo to. Hrvati su u Novom Zelandu poslije Prvoga svjetskog rata utemeljili do tada nepoznato oceansko ribarstvo i ribarsku industriju (utemeljitelji su bili upravo Podgorani). Hrvati su (među njima i Podgorani) bili i utemeljitelji novozelandskoga vinogradarstva i isticali se u brojnim drugim područjima.

Nakon uvoda o hrvatskome iseljeništvu u Novi svijet i njegovim posljedicama, autorica građu knjige raspoređuje u više poglavlja koja su znakovito naslovljena: Podgorsko iseljeništvo; Iseljavanje po rodovima te Priče i sudbine. Obrađenoj građi je dodala pouzdan znanstveni aparat s kazalima imena i zemljopisnih naziva, popisima kazivača i literature te korištenih internetskih izvora. Tu su i popisi iseljeničkih donatora za mjesnu crkvu i slično. Knjiga je brižno ilustrirana dokumentarnim fotografijama, brojnim tabelarnim prikazima demografskih pokazatelja odljeva Podgorana u odnosu na ostalu populaciju Dalmacije i Hrvatske, ali i  opremljena s Rječnikom podgorskog i englesko-podgorskog govora, uključujući i naslovnu sintagmu knjige Batili su ocean - kojom su pečalbari iz Podgore označavali svoju mukotrpnu plovidbu, a onda i rad u prekooceanskim odredištima kao što su novozelandska polja kauri-smole.

Hrvatska matica iseljenika

ima čast pozvati Vas na svečano predstavljanje knjige

Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima 

autorice Smiljane Šunde 

u četvrtak 28. ožujka 2019. s početkom u 13 sati

u Hrvatskoj matici iseljenika,

Trg Stjepana Radića 3, Zagreb. 

Knjigu će predstaviti:

ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić;

dr. sc. Ivan Hrstić, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar;

doc. dr. sc. Nikola Anušić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te

autorica Smiljana Šunde. 

Voditeljica predstavljanja:

Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI.

Šunde, Smiljana: Batili su ocean: U potrazi za izgubljenim Podgoranima, Podgora – Zagreb, 2018, 831 str.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Hrvati su medu prvima naselili sjeverni dio novog zelanda, zato je na ulazu u kaitaiu i hrvatski pozdrav dobro dosli
  • Zagreb Autorica smiljana sunde
  • Zagreb Novi zeland  putokaz prema stablu devcich kauri
  • Zagreb Novi zeland najveci komad kauri gume, 84 kg, muzej dargaville
  • Zagreb Novi zeland  spomenik dalmatinskom kopacu kaurigume u dargavilleu
  • Zagreb Novi zeland - skolska djeca 1940. u oratiji kraj aucklanda vesinom su to djeca iseljenih hrvata i to podgorana
  • Zagreb Smi large
  • Zagreb Podgora pocetkom 1920ih
  • Zagreb Novi zeland

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › Smiljana Šunde