ZAŠTITA: Kino Europa postalo kulturno dobro Republike Hrvatske

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
09:03
Pro
2019
15

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › ZAŠTITA: Kino Europa postalo kulturno dobro Republike Hrvatske

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
09
 
04.2013

ZAŠTITA: Kino Europa postalo kulturno dobro Republike Hrvatske

Zgrada kina „Europa“ sagrađena je 1924./1925. godine prema osnovi arhitekta Srećka Florshutza
ZAŠTITA: Kino Europa postalo kulturno dobro Republike HrvatskeKino Europa interijer
 

Iz kina Europa su danas izvjestili da je to zagrebačko kino postalo zaštićeno kulturno dobro te zakonski definirano nacionalno blago Republike Hrvatske.

"Zbog naglašenih kulturno-povijesnih i graditeljskih obilježja, kao jedno od najstarijih gradskih kino-kazališta s neprekinutim kontinuitetom izvorne kinematografske i scensko-izvedbene namjene, predmetna je zgrada jedinstveni i bitan tvorbeni čimbenik kulturno-povijesnog identiteta i urbanog tkiva središnjega gradskog prostora te ima presudan utjecaj na sliku grada u cijelosti.S obzirom na kulturno-povijesnu, graditeljsko-tipološku, arhitektonsku i urbanističku kvalitetu te visok stupanj očuvanosti istaknutih i vrijednih graditeljskih i oblikovnih obilježja unutarnjeg uređenja s bogatim štukaturama i kiparskim radovima, napose u održanoj namjeni, zgrada kina „Europa“ u Zagrebu ima svojstva kulturnoga dobra", ističe se u rješenju Ministarstva kulture koje prenose iz kina Europa.

Zgrada kina „Europa“ sagrađena je 1924./1925. godine prema osnovi arhitekta Srećka Florshutza, atelijer S. Florshutz i braća Hintermeier, kao integralni dio većeg urbanog ansambla – ulične trgovačko-stambene četverokatnice u Masarykovoj 10, gradskog pasaža s trgovačko-stambenom galerijskom četverokatnicom u Miškecovom prolazu 1-3 i nasuprot njoj postiranom zgradom kino-kazališta te trgovačko-stambene četverokatnice u Varšavskoj 3-5. Zgradu kino-kazališta podigli su reprezentativno „Kino Balkan-Palače“ braća Alfred i Leo Muller, nasljednici najveće gradske ciglane „Muller“ u Kustošiji i utemeljitelji uglednog „Industrijalnog voćarstva Milerov brijeg“. Filmofil Leo Muller (Zagreb, 1894. – Jasenovac  1941.), okušavši se i kao glumac u prvim hrvatskim filmovima, nakon gradnje kina „Helios“ 1916./'17. g. u Frankopanskoj 10/1 (danas Dramsko kazalište Gavella), 1924./'25. podiže elitnu kinodvoranu u Varšavskoj, na mjestu gdje je od druge polovine 19. stoljeća stajala poznata restauracija Lobe-Krizmanić s pivnicom i plesnom dvoranom, čiji su podrumski dijelovi (ledvenica – rashladne komore) očuvani u podrumskome sjevernom dijelu zgrade kino-kazališta, a koja je bila adaptirana 1919. godine za prvu zgradu kina „Balkan“ braće Muller, prema osnovi arhitekta Ferde Šege.

Prva hrvatska namjenska kinodvorana izgrađena na željeznoj konstrukciji dugačka je 56 m, široka 15 i pol metara. Pročelja građevine su jednostavna i bez ukrasa, na bočnim stranama s istaknutim potpornjima nosive konstrukcije. Podijeljena je na dva dijela; u prvome, sjevernom, ulaznom dijelu nalaze se blagajne i dvije čekaonice, jedna u prizemlju, druga na katu, te podrum, a u drugome, južnom dijelu, nalazi se gledalište s pozornicom. U luksuznoj čekaonici u prizemlju „za prva i ostala mjesta“ bio je smješten buffet i pletene stolice, a nasred čekaonice nalazio se vodoskok kipara Sunka, izrađen od umjetnog kamena. Kiparski ukrasi djelo su kipara Sunka i Pitzgera. Iz ove čekaonice vode dvostruke stube, koje su ukrašene skulpturama kipara Vihre, đaka praške akademije, u čekaonicu za lože i balkon. Gledalište je dugačko 40 m, široko 14 m i visoko 11 i pol m. Projekcijska ploča na pozornici uokvirena je širokim zlatnim okvirom urešenim akantovim lišćem kipara Pitzgera, a s lijeve i desne strane nalaze se stupovi od crvenog mramora s bogato urešenim kompozitnim glavicama na kojima stoje po dva Vihrina fauna koji drže teret ostale konstrukcije nad pozornicom. U podnožju pozornice bio je namješten orkestar od 16 ljudi. Zidovi su ukrašeni bogatim štukaturama. Iza reprezentativnih zidnih svijećnjaka nalaze se rešetke ventilacije, kao i na stropu ukrašenom trima vijencima. Zgrada ima centralno grijanje i klimatizaciju putem mreže kanala u zidovima i stropu koje vode iz strojarnice u podrumu te zasebnu regulaciju temperature za svaku prostoriju. U dvorani je bilo 1100 sjedalica (lože, mezanin, prvo i drugo mjesto) i sva su sjedala bila numerirana. Prema navodima u dnevnim novinama bila je to sala, jedina takve vrste „na Balkanu“, s dvoranom koja je svojom akustikom bila pogodna i za filharmonijske i ine koncerte te ostala kulturna predavanja. Interijer dvorane izvorno je očuvan, osim što su postojeće sjedalice zamijenjene novima te se danas u kinodvorani nalazi 505 sjedala i pozornica veličine 15 x 2 metra s kinoplatnom.

Ranih 50-tih godina prošlog stoljeća, gradnjom poslovne zgrade „Poljoopskrba-Astra“ prema projektu arhitekta Božidara Tušeka u Varšavskoj 3-5, izvedena je djelomična rekonstrukcija i dogradnja ulaznog prostora zgrade kina, čime je definiran današnji ulazni vestibul zgrade.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Kino Europa interijer

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kultura › ZAŠTITA: Kino Europa postalo kulturno dobro Republike Hrvatske