ZKM: Sherlock Holmes

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
10:09
Stu
2019
21

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kazališta › ZKM: Sherlock Holmes

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
09
 
10.2016

ZKM: Sherlock Holmes

15. listopada 2016.
ZKM: Sherlock HolmesZkm sherlock
 

Svako odrastanje ima svoje junake. Ono moje, kao i mnoga druga prije njega, bila su više obilježena književnim i stripovskim uzorima nego neka današnja, digitalna djetinjstva. Većina tih junaka ispratili su me u svijet odraslih, ali nisu preživjeli u vremenu koje je uslijedilo. Ipak, jedan me uporno prati ne pitajući za godine, uvijek pronalazeći svoje mjesto u mojim dokolicama. Više od stotinu godina razbijaju se glave na slučajevima koje Holmes rješava s lakoćom, a promjene medijskih formata samo doprinose njegovoj bezvremenskoj slavi. Odgovor na pitanje o besmrtnosti Sherlocka Holmesa vjerojatno leži u njegovoj sasvim autentičnoj, paradoksalnoj osobnosti koja u sebi sadrži brojna proturječja, ali i jedan apsolut koji nije svojstven smrtnicima – logiku. Ne, Sherlock ne razmišlja kao kompjuter, on je ipak prvenstveno čovjek s mnogim slabostima, međutim asketizam i emotivna izolacija od njega su učinili savršen stroj za razmišljanje. U svijetu današnje fikcije preplavljene mutantima, od X-mena do izvanzemaljskih heroja, Holmes odskače upravo činjenicom da je samo čovjek koji snagom svoga uma, ponekim šaketanjem i jednim revolverom uspijeva riješiti najkompliciranije zagonetke. Njegova metoda temelji se na dedukciji i uživaljavanju u um zločinca, hodanju u njegovim cipelama, Holmes je uvijek istodobno sudionik i promatrač. Njegov književni otac, škotski okulist s manjkom pacijenata i viškom slobodnoga vremena, sir Arthur Conan Doyle, Holmesovu ljudskost utjelovljava u vjernom pomagaču i kroničaru, doktoru Watsonu. Tako su ta dvojica zapravo cjelina, mozak i trbuh, um i srce svake od njihovih pustolovina. Visoko funkcionalni sociopat sa simptomima iz autističnog spektra kakav je Sherlock uspijeva održati emocionalnu vezu samo s dobroćudnim liječnikom sklonim ovozemaljskim užicima i popularnoj književnosti. Navodno se Nikola Tesla nikada nije rukovao, osim s jednim čovjekom, svojim velikim prijateljem Markom Twainom. To mi se čini kao dobra usporedba, čak i ako nije istinita. Model junaka i njegovog pomoćnika, viteza i štitonoše, ponavljao se u mnogim kasnijim inačicama sličnih parova iz književnosti i popularne kulture, sjetimo se samo najpoznatijih – Frodo i Sam, Poirot i Hastings, Marty Misterija i Java, Mandrak i Lothar, Rip Kirby i Desmond, fra William od Baskervillea i Adso iz Melka, Dylan Dog i Groucho Marx... Kombinacija je, očito, dobitna.

Arthur Conan Doyle je od 1878. do 1903. napisao ukupno 56 pripovijedaka i 4 romana koristeći se tom osovinom, a u svijetu je prodano više od 60 milijuna primjeraka zbirke s pustolovinama Sherlocka Holmesa. Guinessova knjiga rekorda Holmesa drži na drugom mjestu prema broju adaptacija, tik iza Dracule, a Sherlocka je igralo preko 75 glumaca u više od 250 filmova i serija.

Kazališni život Sherlocka Holmesa nije nepoznanica, prvo se i sam Doyle uz pomoć Williama Gilettea poduhvatio dramatizacije koja je na samom kraju 19. stoljeća zaživjela prvo na newyorškim daskama gdje je odigrano 260 izvedbi. Nakon velike američke turneje Doyleova drama je u Londonu igrala preko 200 puta, a u njoj je glumio i tada 13 godišnji Charlie Chaplin. Gilleteova najveća intervencija u lik i djelo Sherlocka Holmesa bila je da ga oženi s Irene Adler. Uz Doyleov blagoslov, naravno. Na tu su se nadovezale i mnoge druge adaptacije, zatim apokrifni književni nastavci, stripovi, serije, filmovi, kompjuterske i društvene igre što je Holmesa učinilo kultnom ličnosti čak i u svijesti generacija koje ne čitaju. U suvremenom britanskom kazalištu Sherlock je danas itekako prisutan, od viktorijanskih rekonstrukcija do posve nekonvencionalnih predstva koje se temelje na improvizaciji i sudjelovanju publike.

Kod nas je situacija nešto drugačija. Doylea smo čitali u brojnim prijevodima, gledali smo serije i filmove, ali ova predstava je, koliko znam, prvo pojavljivanje Sherlocka Holmesa na hrvatskim kazališnim daskama. Zato je pisanje komada o Sherlocku Holmesu bio odgovoran zadatak, ali istodobno zabavan i slobodan od makar domaćih usporedbi. U početku smo mislili da će dovoljno biti dramatizirati neku od postojećih pripovijedaka ili romana, međutim priroda kazališta je arhetipska pa smo zato odustali od manjih zločina, pronevjera, pljački, miraza ili otuđenih nasljedstava. Sherlocka je bilo potrebno suočiti s problemom velikim kao svijet i neprijateljem koji mu je ravan. Trebalo ga je osvijetliti s više strana, okupiti najupečatljivija lica njegove biografije što kod Doylea nigdje nije bio slučaj, premda se i on u svojoj drami poslužio sličnim postupkom kombinirajući motive iz nekoliko pripovijedaka i romana. U ovoj dramatizaciji, adaptaciji i kreaciji korišteni su motivi i lica iz romana Studija u Grimizu i Znak Četvorice (prijevod Ružice i Aleksandra Vlaškalina), te pripovijedaka Sablazan u Češkoj, Bakrene bukve, Tumač za grčki, Dijadem s berilima, Udruženje riđokosih, Zagonetni slučaj u dolini Boscombe, Pet narančinih sjemenki, Priča o identitetu, Čovjek s iskrivljenom usnom i Poslijednja zagonetka (u prijevodu Gige Gračan), Bruce Partington Plans, The Adventure of the Empty House, a rečenica koja je kasnije kanonizirana – Elementarno, dragi moj Watsone – preuzeta je iz Doyleove drame. Svi ti predlošci fragmentarno su poslužili za izradu kolaža jednog slučaja u kojemu je Sherlock suočen s novim problemom, ali starim znancima. Premda danas postoje svijetli primjeri ekranizacije Sherlocka Holmesa kao našeg suvremenika, radnja je smještena u originalno vrijeme iz razloga što bi moderno vrijeme podrazumijevalo tehnologiju koja nije u prirodi kazališnog medija, ali donekle i umanjuje dosege čiste ljudske koncentracije. Jezik kojim govore lica je jučerašnji, čak prekjučerašnji, onakav kakvim je u svojim prijevodima Giga Gračan dočarala viktorijansku Englesku. Uzme li se prošlo vrijeme i suvremen problem dobije se svevremenost koja je posve u duhu Sherlocka Holmesa, ali govoriti dalje o priči bilo bi samo na štetu predstave. Oblikovanje krimića kao kazališnog žanra poseban je dramaturško redateljski zadatak, a Mišolovka Agathe Christie najbolji je primjer takve tradicije. Samo u Londonu Mišolovka je od 1952. do danas odigrala preko 26 000 puta, a publika je na kraju svake izvedbe obavezno zamoljena da ne odaje svršetak. Time se i ovaj tekst završava, ostavljajući još samo toliko prostora za nekoliko rečenica iz Holmesovog univerzuma.

Razmišljati svojom glavom. Ne nasjedati na maniplacije. Računati na odanost prijatelja. Razumjeti protivnika. Beskompromisno tražiti istinu. Igrati radi igre same.

Ana Tonković Dolenčić

 

SHERLOCK HOLMES

Ana Tonković Dolenčić (prema motivima i likovima pripovjetki i romana Arthura Conana Doylea)

Režija: Krešimir Dolenčić

Dramaturginja: Ana Tonković Dolenčić

Scenografkinja: Tanja Lacko

Kostimografkinja: Tea Bašić

Skladatelj: Stanko Juzbašić

Oblikovateljica scenskog pokreta: Blaženka Kovač Carić

Oblikovatelj rasvjete: Aleksandar Čavlek

Sherlock Holmes: Rakan Rushaidat

Dr. Watson: Filip Nola

Gospođa Hudson: Dora Polić Vitez

Gospođa Turner: Katarina Bistrović Darvaš

Gospodin Turner, Adolf Von Herder: Edvin Liverić

Pukovnik Moran: Kristijan Ugrina

Jonathan Small, Princ od Walesa: Danijel Ljuboja

Prodavač novina, Konjušar; George Burnwell; Butler, Mladić: Mateo Videk

Sluškinja; Mary Holder, nećakinja: Mia Biondić

Pastir; Butler u klubu Diogen: Robert Budak

Tajnik; Arthur Holder, njegov sin; Edward VII: Adrian Pezdirc

Alexandar Holder, bankar: Maro Martinović

Mycroft Holmes: Petar Leventić

Irene Adler: Dajana Čuljak

Prof. Moriarty: Dado Ćosić

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Zkm sherlock
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Kazališta › ZKM: Sherlock Holmes