PJESMA DANA - Hrvoje Hegedušić

mojzagreb.info News Portal

Zagreb - mojzagreb.info, Pjesma dana - PJESMA DANA - Hrvoje Hegedušić

Vukovar (Stoji grad) - (1991.)

 

Stoji grad

Pod kišom čelika, ognja i smrti

Jer paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad

Stoji grad

Vječan ko narod ponosno stoji

U posljedne dane dušmanu broji

Vukovar, Vukovar

Iz majčinog krika sloboda se rađa

I uskoro bijela zaplovit će lađa

Do sunca

Iz krvi i bola nikut će cvijeće

I nikada narod zaboravit neće

Vukovar

Stoji grad

Stoji grad

Pod kišom čelika, ognja i smrti

Jer paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad

Stoji grad

Vječan ko narod ponosno stoji

U posljedne dane dušmanu broji

Vukovar, Vukovar

Iz majčinog krika sloboda se rađa

I uskoro bijela zaplovit će lađa

Do sunca

Iz krvi i bola nikut će cvijeće

I nikada narod zaboravit neće

Vukovar

Stoji grad

Stoji grad

Hrvoje Hegedušić (Zagreb, 13. studenog 1935.), hrvatski je glazbenik, skladatelj, producent i ton-majstor.

Od ljeta 2009. godine čelnik je Hrvatskog društva skladatelja, koje je glavni organizator Muzičkog biennala u Zagrebu. Jedan je od začetnika hrvatske šansonijerske scene na kojoj je sudjelovao kao autor i izvođač. Zajedno s Arsenom Dedićem i Zvonkom Špišićem imao je veliki utjecaj na podizanje kvalitete pjesama na estradi u bivšoj Jugoslaviji.

Prvi je skladatelj koji je uglazbio pjesme hrvatskih antologijskih pjesnika poput Dobriše Cesarića i Antuna Gustava Matoša te također kao skladatelj i tekstopisac surađuje s brojnim izvođačima zabavne glazbe, kao što su Gabi Novak, Vice Vukov, sarajevski Indexi, Milo Hrnić i Kićo Slabinac.

Višestruki je dobitnik diskografske nagrade Porin, kao i mnogih drugih glazbenih nagrada. Bio umjetnički direktor Chansonfesta i direktor Zagrebačkog festivala. Danas je u mirovini. Radi kao ton majstor i voditelj poslova u Digitalnom studiju "Lisinski".

Životopis

Hrvoje Hegedušić rođen je 13. studenog 1935. godine u Zagrebu. Srednju školu završio je 1954. godine u II muškoj Gimnaziji s velikom maturom, nakon čega je upisao Elektrotehnički fakultet, ali ga nije završio. Godine 1951. završava nižu glazbenu školu, smjer glasovir.

Osnovao je 1957. godine "Vokalni kvintet Hrvoja Hegedušića" koji je bio u sastavu Hrvoje Hegedušić, Ivan Bauer, Ivica Bobinec, Boris Pavlenić i Krešimir Lastrić, a od 1958. godine i Mladen Kovačić, koji 1960. godine odlazi te sastav nakon toga djeluje kao kvartet "Vokal 4". U to vrijeme kao ton majstor dramskog programa počinje raditi na postaji radio Zagreba te kao ton-majstor sve do 1984. godine.

Zajedno s Arsenom Dedićem, Anđelkom Kovačićem i Ivicom Bobincem, 1963. godine osniva "Zagrebački vokalni kvartet". Sljedeće godine počinje samostalno djelovati kao interpret šansona te s grupom autora osniva "Studio 64" s kojom se posvećuje gajenju pjesničke riječi u skladbama. Uglazbio je mnoge stihove poznatih pjesnika poput Branka Čopića, Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Željka Sabola, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Majera, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Drage Britvića i drugih. Uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića postao je jedan od glavnih predstavnika autorske glazbe.

Godine 1965. ostvaruje suradnju s tekstopiscem Majom Perfiljevom, koja rezultira prvim mjestom na "Melodijama Jadrana" u Splitu 1966. godine, sa skladbom "Bokeljska noć". Piše šansone od kojih su brojne uspješnice, a neke od njih su "Utjeha kose", "Kao prije", "Nedjelje u predgrađima", "Slavonska balada", "Ponekad mislim...", "Mala kavana", "Momci iz kafića", "Nigdar ni tak bilo", "Svaki me frtal na nekaj podseća", "Tvoja mati je legla da spava", "Da sam ja netko", "Miruj, miruj srce", "Sanjam", "Suze, suze", "Elegija", "Povedi me večeras", "Jedno toplo ljeto", "Plovi mala barka", "Kuca srce moje", "Nek se toči staro vino", "Otišli su naši dečki". Uz sudjelovanje glumaca zagrebačkih kazališta (režija Matija Koletić), 1974. godine objavljuje vrlo uspješan album za djecu Ježeva kućica.

Za vrijeme Domovinskog rata, 1991. godine, objavljuje skladbu "Vukovar" koja se ubraja u najveće uspješnice nastale za vrijeme agresije na Hrvatsku. Skladba je uvrštena u zbirke "Hrvatsko Ratno Pismo" (1992.) i "Hrvatska lađa" (1994.).

Novije doba

Hrvoje Hegedušić umirovljen je 1995. godine i još uvijek je aktivan kao ton-majstor, aranžer, producent te je voditelj poslova u Digitalnom studiju "Lisinski". Godine 1998. zajedno sa Zvonkom Špišićem, Zvonkom Zidarićem i Daliborom Paulikom osniva Internacionalni festival šansone "Chansonfest". Bio je direktor "Zagrebfesta" 2000., a 2002. i 2003. bio je član savjeta HRT-a.

U bivšem braku s estradnom umjetnicom i nastavnicom glazbe Ksenijom Erker, ima dvije kćeri, Hanu (1976.) i Martinu (1979.). Sada je u braku s magistrom glazbene teorije Ljerkom Hegedušić. Žive u Selcu.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: Petar Kolovrat

mojzagreb.info
 

Vijesti - Gradske

Vijesti - Hrvatska

Vijesti - Svijet

Galerija - mojzagreb.info

Galerija - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Online izdanje - i do 80% popusta

Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info