Prva europska konferencija o planinarskim domovima održana u Hrvatskoj

mojzagreb.info News Portal

Zagreb - mojzagreb.info, Gospodarstvo - Prva europska konferencija o planinarskim domovima održana u Hrvatskoj

istaknut je dobar primjer financiranja održavanja, uređenja i opremanja planinarskih objekata ali i upozoreno na brojne probleme koji otežavaju njihov normalan rad zbog čega ih dosta propada

 

Krajem listopada u Samoboru je organizaciji Europske unije planinarskih saveza (EUMA) i Hrvatskog planinarskog saveza (HPS) održana Prva europska konferencija o planinarskim domovima. Na konferenciji su sudjelovali dužnosnici EUMA-e, predstavnici nacionalnih planinarskih saveza brojnih europskih zemalja te istaknuti europski stručnjaci raznih struka. Započela je video porukom iz kabineta predsjednice Europske komisije Ursule von der Layen i obraćanjima potpredsjednice EUMA-e Tatjane Ivanović, predsjednika HPS-a Darka Berljaka i glavne tajnice Ministarstva turizma i sporta  Petre Anđelović. 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Samobor - Prva europska konferencija o planinarskim domovima

Govorilo se o različitim aspektima izgradnje, upravljanja, održavanja i poslovanja planinarskih domova te o njihovom utjecaju na okoliš i utjecaju klimatskih promjena na planinarsku infrastrukturu. Hrvatska postignuća i iskustva s planinarskim objektima predstavili su: načelnica Sektora za razvoj javne turističke infrastrukture u Upravi za održivi razvoj i javnu turističku infrastrukturu Ministarstva turizma i sporta Nikolina Jakopić, pročelnik Komisije za planinarske objekte HPS-a i arhitekt Robert Jonathan Loher, pročelnik Komisije za alpinizam i arhitekt dr. sc. Rene Lisac, nagrađivani arhitekt i graditelj planinarskih objekata Ivan Juretić te opskrbnica planinarskog doma Bijele stijene u Tuku Nikolina Horjak-Vilić.

Hrvatska je po broju planinarskih objekata pri europskom vrhu. Danas su u Hrvatskoj u funkciji 164 planinarska objekta, od toga 44 planinarska doma, 76 planinarskih kuća i 44 planinarska skloništa. HPS svake godine izdvaja namjenska bespovratna sredstva za izgradnju, obnovu, uređenje planinarskih objekata prema iskazima potreba planinarskih udruga članica HPS-a, a od 2022. godine ulaganja u planinarske objekte su dodatno povećana i intenzivirana kroz projekt „Sigurna i održiva planinarska infrastruktura“ (SOPI). 

Zato je u zaključcima konferencije utvrđeno da hrvatski model skrbi za planinarske objekte koji provodi HPS namjenski izdvajajući dio sredstava prikupljenih od članarine i sredstva pribavljena od Ministarstva turizma i sporta za održavanje, uređenje i opremanje planinarskih objekata, predstavlja primjer dobre prakse na europskoj razini. Čelnici EUMA-e taj će model predstaviti i preporučiti u institucijama EU u Bruxellesu, a članice EUMA-e nacionalnim javnim institucijama u svojim zemljama

/slike/vijesti/Predsjednik-HPS-a-Darko-Berljak.jpg

 Darko Berljak - predsjednika HPS-a

„Također je posebno istaknuto da je primarna svrha planinarskih domova, kuće i skloništa pružanje sigurnosti planinarima i svim drugim posjetiteljima planina, suprotno učestaloj površnoj slici i nerealističnim očekivanjima mnogih posjetitelja da je ponuda ugostiteljskih usluga hrane i pića glavna svrha i smisao postojanja planinarskih objekata. Najvećim izazovima ocijenjena su pitanja utjecaja klimatskih promjena na planinarske objekte u visokim planinama, ograničenja koja proizlaze iz europskih i nacionalnih legislativnih okvira, manjak osoblja zainteresiranog za život i rad u planinarskim domovima i drugo“, rekao nam je Alan Čaplar, glavni tajnik HPS-a.

Osim o primjerima dobre prakse u upravljanju i održavanju planinarskih objekata govorilo se i o brojnim objektima po hrvatskim planinama, u čiju je gradnju uloženo jako puno, a već su godinama zbog raznih razloga prepušteni propadanju. Normalan rad takvih prije svega planinarskih objekata,  često ometa činjenica da je jako teško osigurati dovoljno zaposlenika spremnih na život i rad u vrlo specifičnim uvjetima u planinama. Naime, oni ne obavljaju samo ugostiteljski dio posla, nego brinu i o opskrbi i održavanju takvih objekata, računovodstvu i drugim poslovima, zimi o čišćenju snijega, a kada treba postaju i spašavatelji izletnika. Ponekad tijekom tjedna, posebno ako je loše vrijeme, nemaju puno posla ali zato vikendom nerijetko rade i po 16 sati na dan. Zato nije ni čudo da je predstavnik Slovenskog planinarskog saveza na konferenciji izjavio da takve osobe moraju biti svojevrsni 'Supermeni'. 

/slike/vijesti/za-AEM-10_2026-11-09-064324_eppi.jpg

Prva europska konferencija o planinarskim domovima

Zato je istaknuto da bi takve i druge vrlo specifične okolnosti trebalo imati u vidu kod reguliranja takvog posla ali i regulacije minimalno tehničkih uvjeta koje takvih objekti trebaju zadovoljiti. Jer od planinarskih objekata se ne može očekivati da budu klasični ugostiteljski objekti poput hotela i sličnih. A naši propisi određuju da planinarski dom npr. mora imati četiri prostorna metra zraka po svakom krevetu, da mora imati tuš i koješta drugo. Kod donošenja takvih propisa se očito nije dovoljno razmišljalo kako npr. u nekom planinarskom objektu na krškom području, daleko od naselja, osigurati dovoljno vode za tuševe. 

Postoji i građevinski propis da se protupožarna vrata moraju otvarati prema van, a ne prema unutra, što je uvjet za dobivanje nekog certifikata. To sve lijepo funkcionira u nizinama. Međutim, ni autori tog propisa vjerojatno nisu znali da se često zimi ulazna vrata planinarskih domova u višim planinama npr. na Zavižanu na Velebitu na 1.600 metara nadmorske visine, zbog ponekad i par metara dubokog snijega nikako ne bi mogla otvarati prema van. Zato nisu rijetki slučajevi da planinari u takve domove ulaze ili iz njega izlaze kroz prozore na prvom katu. 

Unatoč takvih i raznih drugih problema koji znatno otežavaju normalno funkcioniranje takvih objekata po planinama, Hrvatska ipak uglavnom spada među dobre primjere u Europi. Prije svega zato što o većini takvih objekata volonterski, požrtvovno i snalažljivo brinu planinarska društva dok su lošiji primjeri kada to rade javne ustanove jer one nerijetko nemaju takav pristup i potreban senzibilitet za održivo vođenje takvih planinarskih objekata u vrlo specifičnim uvjetima.  

Prema Čaplarovim riječima, veliki problem objektima u planinama udaljenim od javnih vodovoda i sustava odvodnje, ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu, predstavlja i opskrba vodom te zbrinjavanje otpadnih voda što ponekad nije odgovarajuće riješeno nego se ispuštaju u podzemlje. Naime, zbog stalnog porasta broja posjetitelja treba osigurati sve veće količine vode, što je prilično zahtjevno, a sve više je i otpadnih voda.         

Dodatne probleme takvim planinskim objektima stvaraju i velika očekivanja dijela posjetitelja koji ne razmišljaju gdje i u kakvim prilično teškim i specifičnim uvjetima takvi objekti trebaju funkcionirati nego se ponekad ponašaju skoro kao da su došli u neki hotel na Jadranu ili u nekom gradu. Zbog toga je npr. prije više godina počelo propadanje nekada vrlo popularnih planinarskih domova na Snježniku i Risnjaku u Gorskom kotaru jer više nije bilo ljudi koji su bili spremni raditi u takvim otežanim uvjetima, upozorava Čaplar. 

 Kada se dom zbog takvih ili drugih razloga jednom zatvori, pa onda dođe nekoliko hladnih zima i nevremena koji poprilično oštete zgradu, a nekada, kao na Snježniku, i jaka bura digne krov, onda se takav nekada lijepi i popularan dom brzo pretvori u ruinu prepuštenu propadanju.

Dosta planinarskih i drugih objekata po planinama propada i zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa i nesređenog vlasništva. Na konferenciji je navedeno da takvih problema nema u alpskim državama i Zapadnoj Europi ali tamo nisu svi domovi otvoreni za javnost kao u Hrvatskoj, nego samo za članove društava koja brinu o njima. Tako npr. u Velikoj Britaniji postoje planinarski domovi čije se lokacije ne objavljuju javno i služe samo članovima određenog društva. Dok je hrvatski koncept upravo obratan, pa su planinarski objekti prije svega tu zbog sigurnosti svih izletnika tako da su otvoreni svima, a ne samo planinarima.

S druge strane u jugoistočnoj Europi puno je problema s neuređenim vlasništvom i imovinsko pravnim odnosima kod planinarskih objekata. Hrvatska je tu, po njegovim riječima, na pola puta, a takvih je problema još puno više u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj, Rumunjskoj i ostalim državama u toj regiji. Zato je na konferenciji predstavljeno kako je to riješeno Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske donesenim prije par godina. 

Zakonsko rješenje je, dodaje, kod nas uglavnom dobro ali izazov je što se, pogotovo kod nekih javnih ustanova, prilično slabo primjenjuje. Tako samo oko 25 posto planinarskih objekata zasad, tri godine nakon donošenja tog zakona, ima sklopljene ugovore. Najviše zapinje na nespremnosti javnih ustanova, nacionalnih i parkova prirode, da kao vlasnik i upravljač proaktivno surađuju s planinarskim društvima koja često već desetljećima brinu o tim planinarskim objektima. Ponekad je uopće teško doći do ravnatelja takvih ustanova koje, dojam je među planinarima, kao da nekad izbjegavaju izvršavati svoje obaveze. Npr. njihova je zakonska obveza investicijsko održavanje ali u HPS-u kažu da u nijednom domu, osim sada pri konačnoj obnovi doma na Risnjaku u Gorskom kotaru, to ne rade iako je zakon usvojen prije tri godine. 

Kada nema takvih nužnih ulaganja o redovno održavanje i obnovu domova koji su često izloženi lošem vremenu to neminovno vodi prema njihovom postupnom propadanju, a onda ponekad i zatvaranju. Tako sada i domarka u popularnom planinarskom domu u Paklenici na Velebitu sve više zbog teških uvjeta razmišlja hoće li i dalje ostati raditi u domu pa planinari i ostali izletnici očekuju da joj pomogne Nacionalni park Paklenica. 

Ima i apsurdnih slučajeva. Tako je npr. bivši predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević svoju vikendicu u Gorskom kotaru zbog poreznih pogodnosti registrirao kao planinarski dom, a taj status ne može već godinama dobiti popularan i dobro posjećen dom na Zavižanu jer nema tuš za posjetitelje i slične formalne uvjete koje je na takvoj lokaciji gotovo nemoguće ostvariti.                  

Ulaganje u planinarske objekte bi trebalo biti prepoznato kao ulaganje u važnu javnu i posjetiteljsku infrastrukturu nacionalnih i parkova prirode koju su, unatoč brojnih problema, planinari uglavnom svojim radom i ulaganjima stvorili i održali kroz desetljeća pa bi im trebalo više pomoći kako bi ju unaprijedili jer HPS ima više od 42.500 registriranih članova, a broj ljudi koji posjećuje planine je puno veći, kaže Čaplar. Pritom podsjeća da su brojni planinarski objekti imali vrlo važnu ulogu i u Domovinskom ratu. 

/slike/vijesti/Sudionici-su-posjetili-planinarske-domove-Ivica-Sudnik-na-Velikom-dolu-i-%C5%BDeljezni%C4%8Dar-na-O%C5%A1trcu.jpg

Sudionici su posjetili  planinarske domove Ivica Sudnik na Velikom dolu i Željezničar na Oštrcu

HPS već četiri godine ima podršku Ministarstva turizma i sporta za održavanje, uređenje i opremanje planinarskih objekata što je kao dobar primjer ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi svima, istaknuto i na nedavnoj Prvoj europskoj konferenciji o planinarskim domovima. Taj novac nije dovoljan za sve prilično velike potrebe ali do 2022. takvo stabilno financiranje nije postojalo pa su i predstavnici planinarskih saveza iz razvijenijih država istaknuli da bi se trebali po hrvatskom modelu izboriti za takvu vrstu stabilnog financiranja važne infrastrukture. 

Kako je rečeno na konferenciji, ne treba jako puno ulagati u gradnju novih objekata po planinama nego je korisnije što bolje održavati postojeće i spašavati ih od propadanja. Ali za to često nije bilo razumijevanja i nužne podrške. Tako je jedno od najvećih zagrebačkih planinarskih društava svojedobno od tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića zatražilo da dobiju jednu od tada još dosta očuvanih zgrada na Brestovcu na Medvednici, gdje je nekada bila davno zatvorena plućna bolnica, koju bi svojim ulaganjima, radom i donacijama preuredili u planinarski dom. Ali njihova inicijativa, na žalost, nije prihvaćena pa je Brestovac napuštena i propala sablasna ruševina obrasla šumom kakvih, na žalost, ima puno po hrvatskim planinama.

napisao: Željko Bukša

*Tekst je napisan uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti

/slike/vijesti/aem_2026-09-21-075433_rocp_2026-09-28-074844_ysvq_2026-10-09-050813_lkxq_2026-11-09-064511_ilsm.jpg

foto: HPS i Željko Bukša

mojzagreb.info
 

Vijesti - Gradske

Vijesti - Hrvatska

Vijesti - Svijet

Galerija - mojzagreb.info

Galerija - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Online izdanje - i do 80% popusta

Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info