SKRIVENI KRIVAC ZA SKUP ŽIVOT - piše Ivan Lovrinović

mojzagreb.info News Portal

Zagreb - mojzagreb.info, Politika - SKRIVENI KRIVAC ZA SKUP ŽIVOT - piše Ivan Lovrinović

kako je HNB dopustio bankama da nam napušu kvadrate i cijene!

 

Mnogi građani pod utjecajem režimskih medija, a posebno dvorski ekonomisti, krive rat u Ukrajini, skupe energente i pohlepne trgovce za divljanje cijena.

Ali Vlada i mediji uporno prešućuju najvećeg suučesnika u ovom inflacijskom ludilu – Hrvatsku narodnu banku (HNB).

Dok je inflacija harala zemljom i topila naše plaće, HNB je radio upravo suprotno od onoga što je trebao: umjesto da pritisne kočnicu, HNB je bankama dao u ruke kanister benzina i dopustio im da ga izliju na inflatornu vatru.Makroekonomski modeli danas razotkrivaju brutalnu istinu: Čak oko 40% ukupnog rasta inflacije u Hrvatskoj izravna je posljedica ove divlje kreditne ekspanzije!

A kad gledamo samo stanove i usluge, krivnja HNB-a i banaka penje se na preko 60%!

Evo činjenica koje nitko javno ne izgovara:

1. Monetarni trik koji je pokrenuo stampedo. Ulaskom u eurozonu 2023. godine, HNB donosi odluku koja je promijenila sve: smanjuje obveznu rezervu banaka s 9% na samo 1%. Tim potezom HNB preko noći oslobađa bankama preko 5 milijardi eura "živog" novca. Banke su taj golemi višak morale hitno plasirati da bi zarađivale. Rezultat? Kreditiranje je ubacilo u 3,5 puta veću brzinu nego u razdoblju prije 2021. godine!

2. Svjesno odgađanje kočnica i nekretninski balon. Masa stambenih kredita od 2021. do danas skočila je za nevjerojatnih 63%. Regresijska analiza, odnosno koeficijenti pokazuju zastrašujuću vezu: Svaki put kad bi se stopa stambenih kredita ubrzala za samo 1%, cijene kvadrata bi automatski skočile za 0,85%!!!

HNB je sve to gledao i nije činio ništa. Znali su da bankarski novac izravno napuhuje balon, ali su mjesece i godine proveli odgađajući uvođenje strožih uvjeta zaduživanja. Zašto? Da bi bankama ostavili otvoren prozor za sklapanje što više ugovora.

Pogledajte ceh tog HNB-ovog čekanja: Nekad (2017.–2019.): Kvadrat u Zagrebu bio je oko 1.800 €. Stan od 60 kvadrata kupovao se za oko 110.000 €, uz ratu kredita od oko 430 €. Danas (2026.): Isti prosječan kvadrat prešao je 3.000 €! Isti stan sada košta preko 180.000 €, a zbog skoka kamata mjesečna rata iznosi više od 910 €!

Rata kredita za isti stan se DOSLOVNO UDVOSTRUČILA, a HNB je stvorio taj mehanizam.

3. Podgrijavanje inflacije kroz brze gotovinske kredite. Kada su globalne cijene energenata i plina počele padati, inflacija je u Hrvatskoj trebala naglo splasnuti. Ali nije. Zašto? Jer je HNB dopustio bankama da tržište preplave brzim gotovinskim kreditima (koji su rasli i do 15% lani). Umjesto da se količina novca u optjecaju smanjuje kako bi se cijene smirile, stotine tisuća građana ušlo je u trgovine naoružano milijardama eura iz svježih kredita. Trgovci, suočeni s navalom kupaca koji imaju novac iz kredita, nisu imali niti jedan razlog za spuštanje cijena – naprotiv, dodatno su ih podizali. HNB-ovo dopuštanje kreditnog buma izravno je zacementiralo visoke cijene hrane i usluga.

Tko je ubrao profit, a tko drži "vrući krumpir"?

BANKARI: Ostvarili su povijesnu, nikad viđenu čistu neto dobit od 6,29 milijardi eura u proteklih pet godina! Njihovi strani vlasnici (iz Italije, Austrije, Mađarske) već su kroz dividende izvukli preko 3,8 milijardi eura iz Hrvatske u inozemstvo.

HNB: Odradio je vrhunski posao za banke. Prvo im je oslobodio pričuve, zatim im je prolongiranjem mjera omogućio povijesnu zaradu, a na kraju je te iste oslobođene pričuve iskoristio da pred Europom statistički "uljepša" sliku loših kredita (NPL-ova) i prikaže naš sustav savršenim.

GRAĐANI (MI): Kupili smo skupe kvadrate, preuzeli doživotne dugove i ostali zarobljeni s cijenama u trgovinama koje se više nikada neće vratiti na staro. Zakon ponude i potražnje je jasan – cijene ne divljaju same od sebe. Vanjski šokovi su zapalili iskru, ali je domaća kreditna ekspanzija pod dirigentskom palicom HNB-a bila ta koja je održala požar inflacije i Hrvatsku učinila šampionom unutar eurozone.

Pitanja:

zašto nitko u Saboru ne otvara ovo pitanje?

Zašto Plenković o ovome ni da zucne?

Zašto HNB i alje funkcionira kao država u državi odnosno sluškinja stranih banaka?

napisao: Ivan Lovrinović u rujnu 2026. godine

izvor: https://www.facebook.com/Prof....

Ivan Lovrinović (Guča Gora, 7. ožujka 1960.) hrvatski je političar, bivši saborski zastupnik i aktualni potpredsjednik stranke Pravo i pravda.

Nositelj je i izvođač predavanja na kolegijima “Monetarna politika” i „Međunarodni financijski menadžment“ i na više poslijediplomskih specijalističkih i sveučilišnih (doktorskih) studija.

Politička karijera

Od 14. listopada 2016. zastupnik je u Hrvatskom saboru, kao jedini predstavnik stranke Promijenimo Hrvatsku. Izabran je u drugoj izbornoj jedinici na listi koalicije „Jedina opcija“.

Dužnosti u Hrvatskom saboru:

  • Član Odbora za gospodarstvo (od 11. 11. 2016.)
  • Član Odbora za financije i državni proračun (od 17. 10. 2016.)

Prvi mandat saborskog zastupnika obnaša u 8. sazivu Hrvatskoga sabora od 28. 12. 2015. do 14. 10. 2016. Tada je bio izabran na izbornoj listi Mosta nezavisnih lista ispred Udruge „Promijenimo Hrvatsku“, kao nezavisni dio Mosta.

Promjene tijekom zastupničkog mandata:

  • 10. lipnja 2016. prestao biti članom Mosta nezavisnih lista te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao nezavisni zastupnik
  • 7. srpnja 2016. prestao biti nezavisnim zastupnikom te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao član stranke Promijenimo Hrvatsku

Kao oporbeni političar bio je angažiran u prijedlogu novog Zakona o šumama, Ovršnom zakonu i zakonu o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu. Posebno je aktivan u promociji suverene monetarne politike.

Znanstveni i stručni rad

Do sada je objavio samostalno ili u koautorstvu desetke znanstvenih i stručnih radova te pet znanstvenih knjiga. Za koautorstvo knjige „Monetarna politika“ nagrađen je posebnom nagradom „Mijo Mirković“ za najbolji objavljeni rad u 2001. godini od strane Ekonomskog fakulteta – Zagreb. Aktivno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. U srpnju 2005. godine boravio je na znanstveno-stručnom usavršavanju na Harvard Business School u Bostonu. Također je boravio na usavršavanju u okviru Salzburg seminara tijekom 2001. godine. Bio je glavni urednik časopisa "Zagreb International Review of Economics and Business".

Akademske i stručne dužnosti

Obnašao je funkciju dekana Ekonomskog fakulteta – Zagreb u razdoblju od 2002. do 2006. godine. U tom razdoblju bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: Petar Kolovrat

mojzagreb.info
 

Vijesti - Gradske

Vijesti - Hrvatska

Vijesti - Svijet

Galerija - mojzagreb.info

Galerija - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Online izdanje - i do 80% popusta

Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info