Časopis Nova Akropola - novi broj
mojzagreb.info News Portal 15.06.2026.

poštovani čitatelji, izišao je novi broj Online časopisa Nova Akropola za lipanj 2026. godin
Riječ uredništva
Uronjeni smo u čitav univerzum zvukova, a izvan granica čovjekove čujnosti prostire se nečujni, raznoliki svijet vibracija koji, unatoč ograničenjima osjetila, katkad možemo naslutiti i doživjeti i u najdubljoj tišini. No, i unutar samog čujnog raspona veliko je bogatstvo zvukova i glasova različitih boja prožetih treperenjima tonova i odjeka. Ova živa i složena interakcija neprekidno se stvara povezivanjem izvora i putanje zvuka s onim koji u određenom stanju svijesti taj zvuk prima.
U svojim životnim traganjima i lutanjima čovjek stalno teži redu, nastoji iz šumova izdvojiti poruke, a u različitim tonovima pronaći sklad suzvučja i pridružiti mu se. Tisućama godina čovjek osluškuje razigrane zvuke prirode, iz vlastitih dubina doziva nedokučive visine, oblikujući svojim poimanjem harmonične muzičke kanone. Tako udahnjuje ljepotu u bezvremena glazbena djela koja ne moraju nužno pripadati samo velikanima. Ona mogu izvirati i iz duše svakog naroda ili iz srca neznanih putnika koji su pjesmom povezivali krajeve i ljude, čuvajući sjećanja na velike snove i djela…
Suština ljepote je
jedinstvo raznolikosti
Felix Mendelssohn
Tema broja: Sonosfera – Svijet zvukova
Sadrža
Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Harmonija i ljepota u znanosti
Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.
Vrijednosti suvremenog svijeta
Studije pokazuju da pojave zapuštenosti i vandalizma u nekoj sredini odašilju poruku kako ne postoji briga za red i zakon, što pogoduje širenju nereda i nasilja. Vraćanje higijene i estetskih elemenata ima pozitivan učinak jer pridonosi uspostavi ljudskog dostojanstva, vrijednosti i vrlina. Izostanak humanih vrijednosti vodi moralnom nazadovanju, duhovnom osiromašenju i kaosu. Moderni razvoj nije dovoljan za novu renesansu, on mora biti praćen njegovanjem ljudskosti i osjećaja zajedništva.
Ludwig van Beethoven, jedan od najznamenitijih skladatelja zapadnoeuropske glazbe, bio je glazbeno čudo od djeteta. Zbog gubitka sluha morao se odreći pijanističkih nastupa pa je svu svoju kreativnost usmjerio na skladanje. Bio je poznat po žestokom temperamentu i neuglađenosti, no usprkos tome, glazbeni je genij herojskim naporima izrazio ono najbolje što je nosio u sebi. Njegova uzvišena glazba dio je kulturne baštine čovječanstva
Mendelssohnov San Ivanjske noći
Shakespeareova komedija San Ivanjske noći toliko je nadahnula sedamnaestogodišnjeg Mendelssohna da je skladao istoimenu koncertnu uvertiru koja je proglašena “najvećim čudom rane zrelosti”. Mendelssohn je naknadno skladao glazbu za cijelu komediju, a prema njegovoj glazbi nastao je i istoimeni balet. U Shakespeareovo doba Ivanjska noć, koja je povezana s ljetnim solsticijem, bila je noć slavlja uz glazbu, ples i paljenje vatri, što je nasljeđe drevnog kulta Sunca.
Opera Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta, za koju je libreto napisao Milan Begović, najizvođenija je hrvatska glazbena komedija. Okosnica je priča o mladiću iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore koji se lažno predstavlja ne bi li pronašao istinsku ljubav. Gotovac i Begović unijeli su u operu motive iz cijelog južnoslavenskog prostora i stvorili univerzalnu priču o ljubavi. Opera završava katarzičnim kolom koje rješava nesporazume te postaje sinonim za zajedničko slavlje života.

Nova Akropola za lipanj 2026. godine
Uredništvo
Nova Akropola (Online)
Glavni urednik: Andrija Jončić
Izvršna urednica: Nataša Žaja
Urednici rubrika: Dijana Kotarac, Ana Jončić, Jerko Grgić, Nataša Žaja, Branislav Vukajlović, Damir Krivdić
Lektura: Branka Žaja
Tehničko uredništvo: Svjetlana Pokrajac, Matija Prević
Novi broj online časopisa Nova Akropola pogledajte na poveznici:
https://nova-akropola.com/izdanja/06-2026/
*a ovdje možete pogledajte sva dosadašnja
časopisa Nova Akropola

časopis Nova Akropola
Sadržaj časopisa NOVA AKROPOLA usmjerava misao vodilja – za boljeg čovjeka i bolji svijet.
Zbog toga su teme vezane uz isticanje kulturnih i humanih vrijednosti koje usklađuju i pokreću čovjeka i svijet u smjeru onog što je pravednije, istinitije i ljepše.
Članci se planiraju prateći aktualna događanja i otkrića. Mogu biti potpuno autorski, esejistički ili stručni, a obrađuju različite teme iz područja filozofije, znanosti i kulture.
Mogu biti tematski izvadci odabranih misli i poruka velikana svih vremena, prilozi vezani uz aspekte umjetnosti i znanosti, otkrića i novi pogledi, intervjui, obljetnice, crtice iz prirode, britke i poučne priče i sl.
Autori članaka su članovi Udruge, stručni suradnici i zainteresirani čitatelji čiji se članci uklapaju u koncepciju časopisa.
Put do umjetnosti ne vodi kroz udobne aleje, bez briga i snova. On je, štoviše, često trnovit i nevjerojatno mukotrpan, ali mene ipak privlači neodoljivom snagom.
Wolfgang Amadeus Mozart
ilustracija: Nova Akropola







