Fantom slobode 3/2023.
mojzagreb.info News Portal 03.01.2024.

objavljen je zimski broj časopisa Fantoma slobode 3/2023.
Iz uvodnika urednice Petre Gverić:
Na štandu na Interliberu već mi dvije godine prilaze djevojčice od petnaestak godina i znatiželjno pitaju: oprostite, a gdje bismo mogle pronaći Coleen Hoover? Isprva nemam pojma o čemu govore, a onda se raspitujem i doznajem da je riječ o američkoj spisateljici čija djela u originalu objavljuje jedan veliki hrvatski izdavač. Pomislit ćemo: ah, mladost čita na engleskome, jeziku koji ih tjeramo učiti odmalena. (Dvije su stvari koje vas, prema riječima moga kolege, čine disfunkcionalnima u današnjemu svijetu: ako ne znate engleski, i ako ne umijete voziti automobil.) Uistinu, možda bismo trebali biti ponosni na te mlade ljude. A ipak, mrzovoljnici srednje generacije reći će da smo debelo i široko zaglavili u anglofonu kulturu, koju nam svakodnevno i nametljivo serviraju mediji — od glazbe i filma do knjige.
Jesmo li doista toliko zaglibili? Podaci izdavačkih kuća, koje doznajemo što neposredno, što iz kuloara, govore u prilog starim gunđalima. Naime, prodaja knjiga što dolaze iz drugih podneblja (uz rijetke iznimke) — a osobito iz slavenskih književnosti — nije nešto od čega bi izdavači mogli preživjeti, a kamoli profitirati. Da, odgovor je jasan, slavenska je literatura podzastupljena, a regionalni autori još su u slabijem optjecaju.
No, što danas u Hrvatskoj možemo pročitati iz suvremene slovenske, makedonske, srpske književnosti? (Ova je posljednja u nas posebno marginalizirana, čak stigmatizirana, naime — nije to prijevodna književnost, pa su potpore izdavanju praktički nedostupne u fondovima Europske unije. Nije ni hrvatska, pa rijetko prolazi na domaćim natječajima. Na srpskom je tržištu, pak, zainteresiranost za hrvatske autore poprilična — brojem autora, izdanja i promocija.)
Ove godine slavimo stogodišnjicu rođenja poljske nobelovke Wisławe Szymborske. Prije četiri godine njezina je sunarodnakinja Olga Tokarczuk okrunjena istim Nobelovim lovorikama. Bugarski književnik Georgi Gospodinov ove je godine dobio međunarodnog »Bookera«. Među onima koje smo nekoć s guštom čitali sjajni je, nedavno preminuli, češki književnik Milan Kundera. Unatoč svemu spomenutom, ni suvremena književnost sa slavenskih prostora, kao ni njihovi nagrađeni klasici, prosječnoga hrvatskoga čitatelja očito odviše ne uzbuđuju i prolaze nezamijećeno (uz rijetke iznimke koje valja ponajviše zahvaliti agilnim prevoditeljima). Razloge možda valja tražiti ne samo u tiranskoj dominaciji američke kulture, nego i u zasićenosti našega čitatelja temama vezanim uz tranziciju, u sličnosti kultura, u potrebi za egzotičnijim krajolicima, ukratko, u eskapizmu od sve surovije geopolitičke stvarnosti, koju je obilježio i novi rat dvaju slavenskih naroda. Susjedi nas — usprkos uvriježenu običaju balkanskog virenja u komšijin tanjur — baš i ne zanimaju. Osim dnevnopolitički.
U nastojanju da donekle ispravimo ono što se ispraviti ne da, donosimo broj posvećen upravo »rođacima« — bližima i daljima. U prvome tematu, pod naslovom ukradenim iz priče Zvonka Karanovića (Sve to nisu ljudi) predstavljamo izbor iz novije srpske književnosti, uglavnom veoma mladih, ali već afirmiranih autora. U drugome tematu donosimo tekstove domaćih autorica i autora različitih generacija, pod zajedničkim nazivom Nomatkinje, a treći dio posljednjeg ovogodišnjeg »Fantoma« na površinu redom izvlači recepciju češke, hrvatske, makedonske i poljske književnosti u esejima Matije Ivačića, Nevena Vulića, Ane Fazekaš i uredničine malenkosti.
Coleen Hoover možda je strašno cool, ali mnogo je zanimljivije — i korisnije — pogledati što se kuha u susjedinu loncu.

Fantom slobode 3/2023.
Autori u ovom broju:
Zvonko Karanović (1959., Niš), počeo je pisati poeziju pod utjecajem beat književnosti, filma i pop–kulture. U svojim kasnijim knjigama eksperimentirao je s nadrealizmom i pjesmama u prozi. Dobitnik je nekoliko srpskih nagrada za poeziju (»Laza Kostić«, »Biljana Jovanović«, »Dušan Vasiljev«, »Kočićevo pero«, »Ramonda Serbica«), kao i nekoliko međunarodnih književnih stipendija, između ostalih i one koju dodjeljuje fondacija »Heinrich Böll« (2011.). Objavljivao je u svim najvažnijim književnim časopisima »stare« i »nove« zemlje, uvršten je u više domaćih i stranih pjesničkih antologija, najznačajnije u »New European Poets« (SAD, Minnesota, 2008.). Pjesme su mu prevedene na više od dvadeset jezika. Dosad je objavio deset zbirki poezije, tri romana i dvanaest knjiga poezije u inozemstvu (SAD, Francuska, Mađarska, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Ukrajina, Palestina, Makedonija). Član je Srpskog književnog društva i Srpskog PEN centra. Osnivač je i glavni urednik izdavačke kuće »PPM Enklava«. Živi i radi u Beogradu.
Vladan Krečković (1988., Beograd) — diplomirao novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Objavio je roman Aleksa ili kroz snegove i sirene (2018.). Krajem 2020. objavio je prvu zbirku pjesama Pariz, Teksas (PPM Enklava, Beograd), za koju je 2021. godine osvojio europsku međunarodnu nagradu za debitantsku zbirku pjesama »Mostovi Struge«, u sklopu festivala Struške večeri poezije. Ove je godine objavio drugi roman, Večeras padaš sam.
Maja Solar (1980., Zagreb) doktorirala je filozofiju. Piše poeziju i prozu, a bavi se i društvenom teorijom. Članica je kolektiva »Gerusija«, dio je uredništva medijskog portala »Slobodni Filozofski«. Objavila je tri zbirke poezije: Makulalalalatura (2008., »Brankova nagrada«), Jellemzõ, hogy nem természetes (Naravno da nije prirodno, 2015.), Bez začina (2017.) i A htela sam (2022., nagrada »Risto Ratković«). U prvome desetljeću 2000–ih djelovala je kao članica Centra za novu književnost Neolit, poetsko–političkog teatra Poetske rupe, te kao autorica i sudionica performersko–poetskog programa LILITiranje (izvođenje poezije pjesnikinja). Od 2007. do 2014. godine bila je dio redakcije časopisa za književnost i teoriju Polja. Od 2019. godine, zajedno sa Žakom Lučićem, uređuje i vodi poetski podcast Puna usta poezije.
Lazar Prendović (2000., Beograd) završio je srednju Ekonomsku školu u Zemunu i trenutno studira novinarstvo i komunikologiju na Fakultetu političkih nauka. Poeziju je objavljivao na nekoliko blogova i portala. U prosincu 2021. godine objavio je zbirku poezije Smeh iz tame u izdanju izdavačke kuće PPM Enklava, za koju je dobio Brankovu nagradu za 2022. godinu. Amaterski se bavi elektronskom muzikom.
Lazar Pavlović rođen je 1993. godine u Beogradu. Objavljivao je priče u književnoj periodici (»Koraci«, »Dometi«, »Gradina«). Dobitnik je druge nagrade za studentsku priču na natječaju Službenog Glasnika 2020. godine. Za zbirku Priče o Adamu (Enklava, 2021.) osvojio je nagradu »Dušan Vasiljev« za najbolje djelo objavljeno u Srbiji u 2021. godini.
Kristina Milosavljević (1997., Smederevo) završila je Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju u Beogradu. Objavljivala je pjesme u pančevačkim »Rukopisima 41«, kao i na mnogobrojnim regionalnim portalima i blogovima. Osvojila je nagradu »Smederevski Orfej« za 2018. u Smederevu. Jedna je od organizatorica poetskih večeri »Mladi i Zeleni«. Za prvu zbirku pjesama Piši kad stigneš (2019.) dobila je »Brankovu nagradu«, najvažniju pjesničku nagradu u Srbiji za autore do 27 godina.
Katarina Mitrović (1991., Beograd). Studirala srpsku književnost i jezik na Filološkom fakultetu, a potom diplomirala na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu na katedri za dramaturgiju. Objavila je dvije knjige poezije: Utroba (Matica srpska, 2017.) i Dok čekam da prođe (Gradska biblioteka Karlo Bijelicki, 2018.), kao i roman u stihu Nemaju sve kuće dvorište (PPM Enklava, 2020.). Radila kao scenaristica na serijama: Grupa (RTS 2019., nagrada za najbolji scenarij na Fedis festivalu 2020), Mama i tata se igraju rata (RTS, 2020., nagrada za najbolji scenarij na Fedis festivalu 2021.), kao i adaptaciju dviju epizoda scenarija za seriju Nečista krv (emitovana na RTS–u na jesen 2021.). Scenaristica je serije Deca zla koja je trenutno dostupna na HBOMaxu. Koscenaristica je kratkometražnog igranog filma Onaj koji donosi kišu, u režiji Isidore Veselinović. Adaptirala je u scenarij dramu Paviljoni Milene Marković (RTS 2018.) Njezina drama Kidanje adaptirana je u TV film 2021. Trenutno piše dugometražni film, igranu TV seriju i roman.
Maja Marchig rođena je 1973. godine u Rijeci. Živi u Zagrebu gdje radi kao računovođa. Učila je pisati poeziju i kratke priče na radionicama Bookse i CEKAPEa, objavljivala u tiskanim književnim časopisima (»Fantom slobode«, »Tema«, »Poezija«), na internetskim portalima (»Kritična masa«, »Strane«) i na svojoj Facebook stranici, Na kornjačinim leđima, s kojom je triput ušla u uži izbor za godišnju književnu nagradu »Post scriptum« za književnost na društvenim mrežama. Njezine kratke priče nekoliko puta su ušle u finale regionalnih natječaja, a 2020. godine osvojila je drugu nagradu na natječaju KROMOmetaFORA Knjižnice Vladimira Nazora u Zagrebu za priču Terapija. Objavila je zbirku poezije Spavajte u čarapama (Hrvatsko društva pisaca, 2022.), a trenutno radi na zbirci pjesama radnog naslova Enciklopedija očiglednog za koju je dobila potporu za književno stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Marina Arnaut Stefanović rođena je u Kninu, živi i radi u Novom Sadu kao projektni menadžer. Sudjelovala je na nekoliko radionica kreativnog pisanja — pri Katedri za srpsku književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i kod Zorana Ferića u organizaciji Bulevar Books. Piše kratke priče i poeziju.
Maja Ručević rođena je 1983. u Zagrebu, gdje je završila Filozofski fakultet. Magistra je edukacije hrvatskog jezika i književnosti i francuskog jezika i književnosti. Radi kao prevoditeljica s francuskog i engleskog od 2006. godine. Piše prozu i poeziju, autorica je romana Je suis Jednoruki (Algoritam, 2016.) te dobitnica nekoliko nagrada za poeziju. 2022. objavljena joj je zbirka pjesama Sutra ćemo praviti anđele u padu (Biblioteka Poezija, Hrvatsko društvo pisaca).
Ivana Grbeša (1988.) živi i radi u Zagrebu. Po zanimanju je edukacijski rehabilitator. Piše poeziju, kratke priče i prozne crtice. Svojom je prozom četiri puta ušla u finale nagrade »Sedmica&Kritična masa«. Na natječaju za jednominutnu priču Gradske knjižnice Ogulin njezina se priča našla među petnaest najboljih nagrađenih priča. Objavila je radove na portalima kultipraktik.org, booksa.hr, ne–ma.net, knjizevnost.hr. Članica je književne grupe ZLO koja okuplja pisce različitih književnih afiniteta i usmjerenja, koji zajednički promiču književno stvaralaštvo, sudjeluju na književnim natječajima, festivalima, te organiziraju književne susrete i čitanja. Autorica je bloga »Soba za ovdje«. (http://www.sobazaovdje.com.hr/)
Goran Paladin rođen je 1979. godine u Zagrebu. Tijekom školovanja stekao zvanje dipl.ing. brodogradnje. Radi u struci. Piše kratke priče. Bio je polaznik Booksine radionice pisanja proze pod mentorstvom Zorana Ferića. Počinje objavljivati 2017. godine.
Tomica Šćavina (1975.) diplomirala je psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezin prvi roman Brod za Lajku ušao je u finale za VBZ–ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman, a za drugi roman Povratak genija osvojila je nagrade Sfera i Artefakt. Njezin treći roman, Soba na dnu mora, pod radnim naslovom Ljekoviti rječnik, ušao je u finale V.B.Z.–ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman. Autorica je i zbirke poezije Ornamenti pada i dvije priče za djecu — Krotitelj oblaka i Legenda o ljubavi. Predaje psihologiju kreativnosti na Sveučilištu Vern, a u Centru za kreativno pisanje vodi psihološko–kreativnu radionicu S one strane pisanja. Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva slobodnih umjetnika.
Igor Marić rođen je 1994. u Travniku. Živi i radi u Zagrebu. Piše kratke, srednje i dugačke priče na jeziku koji smatra svojim. Čita manje nego što bi se od jednoga pisca očekivalo. Mnogo čeka, redovito kasni i vjeruje da su sve zvijezde barem malo crvene.
Małgorzata Vražić (Kielce, Poljska) diplomirala je polonistiku na Sveučilištu u Varšavi. 2009. g. obranila je doktorski rad pod naslovom Stanisław Witkiewicz i Witkacy. Dwa paradygmaty sztuki, dwie koncepcje kultury. Autorica je mnogih znanstvenih tekstova i popularnoznanstvenih članaka. Od 2015. g. glavna je urednica časopisa »Witkacy!« u Poljskoj. Članica je Instituta Witkacija u Varšavi. 2017. preselila se u Hrvatsku i živi u Zagrebu. Od 2018. g. glavna je urednica časopisa »Kopernik« u Zagrebu. Radi kao lektorica poljskoga jezika na Katedri za poljski jezik i književnost Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Piše priče i eseje. Književne tekstove objavljivala je u časopisima »Twórczość« i »Literacje«.
Danijela Lugarić Vukas izvanredna je profesorica na Katedri za rusku književnost Odsjeka za istočnoslavenske jezike i književnosti. Objavila je niz prijevoda znanstvenih radova s engleskog i ruskog jezika. Priredila je petnaestak znanstvenih monografija u okviru treće serije Biblioteke L književno–znanstvenih studija (suuredništvo Hrvatske sveučilišne naklade i Zavoda za znanost o književnosti). Bila je dugogodišnja suradnica na projektima Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« (Leksikon književno–kulturnog nazivlja, Hrvatska književna enciklopedija, Hrvatska enciklopedija) te je sudjelovala u izradi Leksikona hrvatske književnosti. Bavi se ruskom književnošću, posebice druge polovice 20. stoljeća, stvaralaštvom ženskih autorica, popularnom kulturom, komparativnim dodirima i dr.
Matija Ivačić rođen je 1984. u Koprivnici, gdje je završio gimnazijsko školovanje. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 2008. godine komparativnu književnost te češki jezik i književnost, a na istom je fakultetu i doktorirao 2014. Zaposlen je kao docent na Katedri za češki jezik i književnost pri Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti. Sustavno kritički prati češku književnost objavljenu u Hrvatskoj. Književne kritike objavljuje u različitim književnim časopisima i na internetu, a neke od njih sabrao je u knjizi Mapiranje dobitaka. Bohemistički književni prikazi (Artikulacije, Koprivnica 2020.). Na hrvatski je jezik preveo niz djela češke književnosti. Autor je pjesničke zbirke Krhotine (2016.) za koju je dobio nagradu »Ivan vitez Trnski«. Član je Društva hrvatskih književnika i Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Neven Vulić (1983. Zagreb) diplomirao je francusku književnost i opću lingvistiku. Zastupljen je u Zborniku eventualizma (Celeber, 2006.), prvijenac Povijest bolesti objavljuje 2010. u izdanju Sysprinta, a priča mu je uvrštena u antologiju tekstova najmlađih hrvatskih književnih autora Bez vrata, bez kucanja (Sandorf, 2012.). Osvrte iz suvremene literature piše od 2012., surađivao je s raznim televizijskim i radijskim kulturnim emisijama HRT–a (Bibliovizor, Subotnja matineja, Jutro na Trećem, Noćna kavana, Samo kulturno, molim!, Stand–UP…), objavljivao je u novinama i časopisima – Jutarnjem listu, Globusu, Multimedijalnom institutu, Modernim vremenima, Booksi, 15 dana, Književnoj republici, Playboyu, JetSetu, Lupigi… Sudjelovao je u izradi Leksikona Antuna Gustava Matoša (LZMK, 2016.). Surađivao je s Subversive Festivalom (direktor Sajma angažirane književnosti, izvršni urednik svih publikacija, autor, organizator i voditelj tribina). Volontirao u Ženskoj sobi, Centru za žrtve seksualnog nasilja. Sudjelovao je u nekoliko radionica Ministarstva kulture za edukaciju o europskim projektima (od 2015. do 2018. godine). Godine 2020. objavljen mu je roman Nježna stvorenje (Fraktura).
Ana Fazekaš (Zagreb, 1990.) kritičarka, urednica i esejistica na područjima izvedbenih umjetnosti, književnosti i pop–kulture. Diplomirala je komparativnu književnost i rusistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje nastavlja poslijediplomski studij s fokusom na rodne teorije i psihoanalizu.
Petra Gverić rođena je u Zagrebu, gdje je diplomirala hrvatski i poljski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu. Niz godina radila je kao profesorica u školama, redaktorica, lektorica u medijima, a sedam je godina provela radeći kao lektorica hrvatskoga jezika na inozemnim sveučilištima. Napisala je petnaestak znanstvenih radova o recepciji hrvatske književnosti u Poljskoj. Piše književne prikaze za Treći program Hrvatskog radija, radi kao urednica u izdavačkoj kući, amaterski se bavi pisanjem kratkih i dugih priča, i vozi se biciklom.
Broj su uredile Petra Gverić i Ivana Rogar
posjetite na
Cijena: 7,50 € Šifra: 1334332723003
Ovaj broj časopisa objavljen je uz potporu
Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske
i
Grada Zagreba




