ANTINARODNI INFLACIJSKI PROGRAM - piše Ivan Lovrinović

mojzagreb.info News Portal

Zagreb - mojzagreb.info, Gospodarstvo - ANTINARODNI INFLACIJSKI PROGRAM - piše Ivan Lovrinović

politika deindustrijaliazcije, poticanja uvoza i zamjene stanovništva dovest će nas u tešku situaciju spašavanja svega

 

Ono što je Vlada službeno plasirala kao antiinflacijski program, još jedan u nizu spinova kojim se želi ljudima zamazati oči.

Taj "program" je kompilacija svega i svačega u stilu: uzmi nešto bogatijima pa kanaliziraj prema sirotinji. To je također prozirni propagandni pokušaj obračuna s profiterima, a to su: poduzetnici, mali iznajmljivači i obrtnici. Porez na ekstra profit je parola koja se stavlja u prvi plan. Odmah ću reći: nije ovo antinflacijski program za narod, već antinarodni inflacijski program.

Zadržimo se malo na tom porezu na ekstraprofit. Vlada je imala nekoliko prilika da ga uvede i time pokaže da uistinu želi praevedniju raspodjelu bogatstva. Koje su to kompanije koje bi se zahvatile tim porezom? To su prije svega banke, telekom operateri, trgovački lanci... Uzmimo primjer banaka. One su u 2023, 2024 i 2025.g. ostvarile neto profit prosječno oko 1,4 milijarde eura godišnje. U svakoj od tih godina HNB je bankama na račune doznačio oko 500 milijuna eura a da nisu "niti prstom maknule". HNB im je isplačivao debele kamate kao nagradu za držanje depozita kod njega u svrhu zauzdavanja inflacije, odnosno da ne bi odobravale previše kredita. Kao što vidimo rezultat je porazan jer je Hrvatska šampion inflacije u EU. Od one 1,4 milijarde prosječne godišnje neto dobiti banaka, banke su svojim vlasnicima u inozemstvo godišnje u obliku dividendi tramsferirale oko jednu milijardu eura. Tako je stvoren okvir za kontinuirano isisavanje teško stečene akumulacije kojom se bogate ionako bogati.

Ili drugi primjer: teleoperateri. Zašto su im uopće dopustili da automatizmom dižu cijene za postotak inflacije u protekolj godini. To nitko drugi u zemlji ne može. Zašto nisu umirovljenicima uveli indeksnu klauzulu pa im povećavali mirovine sva tri mjeseca?

Dakle, tih 500 milijuna eura poklona od HNB-a bankama je predstavljalo idealan primjer ekstra profita kakav nitko drugi nije mogao ostvariti. Zašto se nisu snažno oporezovale banke, recimo 50% ili 80% na taj dobiveni iznos od HNB-a i tako u proračun vratili 250 ili 400 milijuna eura? E, to je pravo pitanje. Ali, Vlada neće dirati banke i telekom operatere, jer oni su u pozadini pravi nositelji moći. Nisu ih niti sada spomenuli. Ali su zato ponovo udarili na slabije, male poduzetnike, male iznajmljivače i obrtnike. S druge strane obećavaju svim umirovljenicima ukinuti poreze na mirovine, što bi smanjilo proračun za oko 180 milijuna eura. Dakle, da su oporezovali samo banke mogli su to ležerno namiriti i još u proračunu zadržati 70 ili 220 milijuna eura.

Ono što nazivaju antiinflatornim programom predstavlja vređanje ekonomske struke. To je hrpa populističkih obećanje, i poteza bez realnog uporišta i predstavlja novo nasilje nad slabijima koji su ionako oporezovani do krajnjih granica. I još se očekuje da poslije budu konkurentni! Ludilo.

I ne samo to. Nedavno sam ovdje pisao da su banke prošle godine trebale snažnije smanjiti odobravanje kredita. No, HNB im je produžio rok za tri mjeseca u kojima su one odobrile više kredita nego u ostatku godine i time gasili požar benzinom. No, sve to nije važno, jer smo vidjeli da je Sabor razriješio funkcije dosadašnjeg guvernera (šampiona inflacije) bez ikakve odgovornosti i postupka. I to jednoglasno! Gdje je tu "oporba"? Bože čuvaj Hrvatsku!

Svaka inflacija dolazi sa strane ponude i potražnje uz razne druge dodatne uzroke. O strani ponude oni nisu niti slova napisali. Kako povećati proizvodnju hrane s 50% na 100% iz domaćih izvora? I još iz niza drugih sektora.

Iza svega ovoga krije se u stvari akcijski plan spašavanja državnog proračuna koji će ubrzo doći u krizu. Prije parlamentarnih izbora oni su svjesno ciljali deficit za 2025.g. u iznosu od 4 milijarde eura (30 milijardi kuna). To je ogroman deficit s ciljem dobivanja izbora (rast plaća, mirovina....). E, sada to treba sanirati, a situacija je sve teža i u svijetu i u nas.

Dotok EU fondova će drastično pasti naredne dvije godine, izvoznici će zbog više inflacije u Hrvatskoj u odnosu na konkurente sve manje zarađivati, deficit vanjske trgovine je dostigao povijesni rekord od 20 miljardi eura i on izravno vodi rastu vanjskog duga i problemima njegove otplate.

Politika deindustrijaliazcije, poticanja uvoza i zamjene stanovništva dovest će nas u tešku situaciju spašavanja svega.

Dakle, ova Vlada je sve pripremila za veliki potres koji nas čeka. Dok se moglo vladati na dug uz demagogiju i snažnu propagandu, mahanje kreditnim rejtingom... sve je išlo kao podmazano.

Ne zaboravite: oni koji su nas uvalili u najvišu inflaciju, sigurno je ne znaju i ne mogu riješiti.

Oni su najvažniji uzrok inflacije kojeg se moramo riješiti!

napisao: Ivan Lovrinović u svibnju 2026. godine

izvor: https://www.facebook.com/Prof....

Ivan Lovrinović (Guča Gora, 7. ožujka 1960.) hrvatski je političar, bivši saborski zastupnik i aktualni potpredsjednik stranke Pravo i pravda.

Nositelj je i izvođač predavanja na kolegijima “Monetarna politika” i „Međunarodni financijski menadžment“ i na više poslijediplomskih specijalističkih i sveučilišnih (doktorskih) studija.

Politička karijera

Od 14. listopada 2016. zastupnik je u Hrvatskom saboru, kao jedini predstavnik stranke Promijenimo Hrvatsku. Izabran je u drugoj izbornoj jedinici na listi koalicije „Jedina opcija“.

Dužnosti u Hrvatskom saboru:

  • Član Odbora za gospodarstvo (od 11. 11. 2016.)
  • Član Odbora za financije i državni proračun (od 17. 10. 2016.)

Prvi mandat saborskog zastupnika obnaša u 8. sazivu Hrvatskoga sabora od 28. 12. 2015. do 14. 10. 2016. Tada je bio izabran na izbornoj listi Mosta nezavisnih lista ispred Udruge „Promijenimo Hrvatsku“, kao nezavisni dio Mosta.

Promjene tijekom zastupničkog mandata:

  • 10. lipnja 2016. prestao biti članom Mosta nezavisnih lista te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao nezavisni zastupnik
  • 7. srpnja 2016. prestao biti nezavisnim zastupnikom te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao član stranke Promijenimo Hrvatsku

Kao oporbeni političar bio je angažiran u prijedlogu novog Zakona o šumama, Ovršnom zakonu i zakonu o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu. Posebno je aktivan u promociji suverene monetarne politike.

Znanstveni i stručni rad

Do sada je objavio samostalno ili u koautorstvu desetke znanstvenih i stručnih radova te pet znanstvenih knjiga. Za koautorstvo knjige „Monetarna politika“ nagrađen je posebnom nagradom „Mijo Mirković“ za najbolji objavljeni rad u 2001. godini od strane Ekonomskog fakulteta – Zagreb. Aktivno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. U srpnju 2005. godine boravio je na znanstveno-stručnom usavršavanju na Harvard Business School u Bostonu. Također je boravio na usavršavanju u okviru Salzburg seminara tijekom 2001. godine. Bio je glavni urednik časopisa "Zagreb International Review of Economics and Business".

Akademske i stručne dužnosti

Obnašao je funkciju dekana Ekonomskog fakulteta – Zagreb u razdoblju od 2002. do 2006. godine. U tom razdoblju bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto: Petar Kolovrat

mojzagreb.info
 

Vijesti - Gradske

Vijesti - Hrvatska

Vijesti - Svijet

Galerija - mojzagreb.info

Galerija - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Online izdanje - i do 80% popusta

Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info