Dan državnost - piše Elia Pekica Pagon

mojzagreb.info News Portal

Zagreb - mojzagreb.info, Politika - Dan državnost - piše Elia Pekica Pagon

loša politika i manipulativni mediji dali su svoj veliki doprinos razaranju društva i države. Dok su se ljudi međusobno prepucavali i svađali, komadić po komadić države se rasprodavao…

 

Sretan vam svima Dan državnosti i svaki novi dan, a još više sreće želim ovom razjedinjenom narodu koji zaslužuje bolji i kvalitetniji život, jer Država su ljudi, a ne simboli, a ako u toj državi nisu svi ljudi jednako ili bar približno jednako sretni, onda taj dan niti ne može biti sretan, ako je sretan samo izabranima (onima kojima je država plijen, a ne domovina, op.a.), dok je ostalima pun briga pa ne znaju niti koji je datum niti im je do bilo kakvog slavlja, jer su puni gorčine i razočarenja u sustav.

Ogorčen i nesretan čovjek ne zna više ni kada mu je rođendan, a kamoli da zna kada su neke važne obljetnice ili državni praznici. Gorčina života ubija u ljudima želju za slavljenjem sustava koji ih doslovno uništava i gazi. Sustav koji radi sam protiv sebe, odnosno protiv vlastitog naroda i vlastite suverenosti nije nimalo dobar, već poguban za sve nas.

Sretna društva se formiraju bez privilegiranih pojedinaca i bez jaza između bogatih i siromašnih. Naše društvo zasigurno nije jedno od takvih sretnih društava u kolektivnom smislu. Nažalost. Malo je osmijeha za vidjeti naokolo… Sve manje i manje. Sve je više zabrinutih lica ljudi kojima nije ni do čega, jer su svjesni da su prevareni i pokradeni, jer su shvatili da su jednoj skupini ljudi sva vrata otvorena, dok se drugima sva vrata zatvaraju pred nosom.

U kolektivno sretnim društvima ljudi svi zajedno proslavljaju važne obljetnice, datume i zajedno štuju tradiciju, njegujući običaje svoga kraja, dok se u razjedinjenim društvima obljetnice službeno i medijski odrađuju, dok je među građanima kaotična atmosfera pa im neki važni datumi dobro dođu samo kao neradni dani u kojima se odmaraju od posla, ako su sretni da uopće imaju posao i ništa više od toga.

Kod nas postoje selektivna okupljanja koja su ideološki obojena, jedni slave jedno, drugi nešto drugo i tako iz godine u godinu, stalno neke suprotstavljene strane. Ta povijesno selektivna okupljanja djeluju kao neka prepucavanja i već postaju dosadna i naporna. Žalosno. Otužno. Jadno. Ljudima životi prolaze u virtualnim rovovima. Pitanje svih pitanja je – kada li će Drugi svjetski rat u ovim prostorima završiti i hoće li ikada završiti? Skupo su nas koštale te bitke koje su se nastavile i nakon tog odvratnog rata, a svakim će nas novim danom koštati sve skuplje.

U ovim je prostorima izgleda nemoguće doživjeti buđenje kolektivne svijesti o važnosti zajedništva i međusobnog razumijevanja. Loša politika i manipulativni mediji dali su svoj veliki doprinos razaranju društva i države.  Dok su se ljudi međusobno prepucavali i svađali, komadić po komadić države se rasprodavao…

To nije model kreiranja zdravog društva, već naprotiv – kronično bolesnog, ideološki opterećenog, otuđenog, osiromašenog i kao takvog – lišenog bilo kakve suverenosti i bilo kakvog istinskog zajedništva, osim u iznimnim i rijetkim situacijama nakon kojih je opet sve po starom.

A, što se tiče same državnosti, svi znamo da nažalost više skoro ništa nije naše, već je apsolutno sve u stranim rukama pa se s pravom možemo pitati – što nam je od države kao našeg vlasništva uopće ostalo osim simbola, himne i zastave?

Šteta je to za sve nas, jer u toj smo prljavoj igri svi mi izgubili svoj dio domovine… Lopovi su nas izigrali. Danas kada sve to znamo gorko zvuče one riječi: „Imamo Hrvatsku!“ Pitajmo se tko ju zapravo ima? Ali zato svatko od nas ima svoj mali krug bliskih ljudi s kojima vida rane i dotiče sreću i ono malo radosti života što još možemo ukrasti od ove okrutne stvarnosti što nam ju je otela…

napisala: Elia Pekica Pagon za news portal Epoha

suvremeni news portal Epoha za kulturu komuniciranja pratite na njihovom web sjedištu https://epoha.com.hr/

te FB profilu https://www.facebook.com/epoha..

Elia Patricia Pekica Pagon (Zagreb, 16. rujna 1971.), hrvatska pjesnikinja, publicistica, marketinška stručnjakinja i umjetnička fotografkinja. Kći je hrvatskog međunarodno poznatog komunikologa Marka Pekice.

Elia Pekica Pagon, Mag. educ. philol. angl. i Mag. educ. philol. ital., publicistkinja, pjesnikinja, marketinška stručnjakinja, umjetnička fotografkinja, (Zagreb, 16. IX. 1971.) u rodnom je gradu završila osnovno (OŠ Jabukovac), srednje (Centar za odgoj i obrazovanje u kulturi; popularno zvan Kultura – stručni suradnik za televiziju, film i kazalište) i fakultetsko obrazovanje (magistra edukacije engleskog i talijanskog jezika i književnosti) te poslijediplomski studij amerikanistike (Filozofski fakultet, Zagreb). Usavršavala se u Italiji (Firenze, Perugia, Rimini) i Velikoj Britaniji (Brighton, Cambridge, London, Rickmansworth, Weybridge). Osim engleskog i talijanskog jezika koje je studirala, je učila je španjolski, francuski, njemački i kineski jezik. U svojim brojnim putovanjima imala je priliku izbliza se upoznati s poviješću, tradicijom i kulturom raznih zemalja, što je uvelike utjecalo na njezino poimanje svijeta. Novinarskim radom bavi se od rane mladosti kada je svoje radove na temu glazbe objavljivala u hrvatskom dvotjedniku za mladež Pop Extra koji se bavio estradom, izlazio je od 1992. do 1995. godine te u časopisu za mlade Rocky Express koji se ponajviše bavio glazbom, a također je izlazio devedesetih godina.

Po završetku studija na Filozofskom fakultetu, usporedo s poslijediplomskim studijem amerikanistike, radila je za multinacionalne kompanije British Airways, Marks & Spencer, Baxter i Hill & Knowlton, gdje je obnašala dužnost direktorice marketinga i prodaje te vodila odnose s javnošću, a engleski jezik je predavala na Visokoj školi tržišnih komunikacija Agora po akreditaciji WERBE AKADEMIE am WIFI Wien.

Nakon stečenih iskustava u stranim multinacionalnim kompanijama na području tržišnog komuniciranja i odnosa s javnošću te uvidjevši da Hrvatska nema svoj časopis za tržišne komunikacije, Elia je zajedno s ocem Markom, međunarodno priznatim komunikologom, godine 2001. pokrenula strukovno glasilo, mjesečnik Zvono – časopis za marketing u praksi. Časopis Zvono izlazio je od 2001. do 2004. godine kada nastavlja izlaziti također kao mjesečnik pod imenom Epoha – časopis za kulturu komuniciranja, a redovno je izlazio sve do siječnja 2009. godine praćen sloganom – Gradimo mostove među ljudima, vremenima i prostorima. U spomenutim časopisima Elia je kao glavna urednica istih, kroz dugi niz godina objavljivala društveno angažirane eseje, kritičke osvrte i recenzije te intervjue s istaknutim stručnjacima iz raznih polja ljudskih djelatnosti. U siječnju i listopadu 2006. godine objavljena su dva posebna izdanja časopisa Epoha broj 58 i 67 posvećena Elijinim razgovorima s njoj vrlo dragim sugovornikom, prof. Slavkom Kulićem pod naslovima Razgovor o globalizaciji i Razgovor o globalizaciji i privatizaciji.

Uz sve ostale Elijine interese, poetsko stvaralaštvo je nešto čemu se uvijek rado vraća i u čemu posebno uživa. Svoje prve pjesničke uradke Elia je, na prijedlog profesora Stipe Grgasa objavila u zadarskom Glasju – časopisu za književnost i umjetnost koji je izlazio od 1994. do 2004. godine. Iza toga uslijedile se objave Elijinih pjesama u tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo. Do sada je objavila tri zbirke pjesama: Sama (Ceres, Zagreb, 1998.), U podnožju neba (Ceres, Zagreb, 1999.) i Ljubavne pjesme (Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1999.). Recenzenti Elijinih zbirki poezije bili su poznati hrvatski akademici Ivan Slamnig i Ante Stamać izrazivši se vrlo afirmativno o njezinu poetskom stvaralaštvu, o kojem su se u više navrata vrlo pohvalno izrazili i Ranko Marinković, Dragutin Tadijanović, Zlatko Tomičić te brojni drugi autoriteti hrvatske književnosti. U pripremi je i četvrta Elijina zbirka pjesama pod radnim naslovom Ime jeseni. Godine 2016. Elia je s velikom ljubavlju uredila i bila nakladnik zbirke poezije na čakavskom narječju svoga oca Marka – Ivana Pekice pod naslovom Istro mila moja, lipa mati moja.

Godine 2008. Elia je objavila svoju knjigu eseja pod naslovom Globalno usijanje u izdanju nakladničke kuće Elpeluba d.o.o., dok je svoje najopsežnije djelo, svojevrsni leksikon na temu globalizacije pod naslovom Na Diogenovu putu, objavila 2010. godine u izdanju Sono grupe d.o.o. iz Poreča, Unex grupe d.o.o. iz Zagreba te nakladničke kuće Znanje d.o.o. iz Zagreba. Knjiga sadrži Elijine razgovore s istaknutim hrvatskim i svjetskim autorima i znanstvenicima (od Miltona Glasera do Noama Chomskog) s raznih područja (sociologija, likovna umjetnost, jezikoslovlje, povijest, komunikologija, gospodarstvo, arhitektura, glazba, dizajn, fotografija,..).

Od 2008. do 2012. godine bila je stalna kolumnistica tjednika za kulturu Hrvatsko slovo. U listopadu 2010. godine Elijin osvrt na lik i djelo legendarnog hrvatskog karikaturista Ota Reisingera pod nazivom Susreti sjećanja i sreće objavljen je u knjizi Susreti s velikim Otom Reisingerom, hrvatskog književnika i karikaturista Janka Bučara čiji je nakladnik Hrvatsko društvo karikaturista.

U prosincu 2010. godine na poziv Centra za poslovnu etiku Konrad Adenauer Stiftung i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu Pekica sudjeluje na međunarodnom simpoziju pod nazivom Siromaštvo i etika u sklopu kojeg je njezino izlaganje u obliku eseja pod naslovom Globalno etičko povjerenstvo objavljeno u istoimenoj knjizi Siromaštvo i etika koja je izašla 2011. godine u izdanju Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove u Zagrebu, a koju je uredio Prof. dr. sc. Ivan Koprek.

Od 2012. godine surađuje s regionalnim mjesečnikom za marketing i odnose s javnošću Media Marketing iz Sarajeva koji donosi vijesti iz oglašivačke industrije iz regije i svijeta.

Od 2014. godine Elia je stalna kolumnistica i suradnica regionalnog Web portala za marketing i odnose s javnošću Media Marketing (www.media-marketing.com). U prosincu 2014. godine Elijine kolumne objavljene su u knjizi kolumni raznih autora Media Marketinga pod naslovom I ja sam bio, čiji je glavni urednik bio Ekrem Dupanović, a izdavač NO LIMIT, Sarajevo. Stručne tekstove objavljuje i u inozemnim časopisima Magazine World (Velika Britanija) i Kreativ (Mađarska).

Osim na hrvatskom Pekica piše i na engleskom jeziku. U SAD-u je objavila svoju poeziju u nekoliko antologija: The Enchantment of Memory (2001.), A Grasp at Eternity (2001.), The Best Poems & Poets of 2001 (2002.), On Gossamer Wings (2002.), The Road That Never Ends (2003.).

Fotografija je također jedna od Elijinih ljubavi. Do sada je svoje fotografije izlagala na skupnim izložbama fotografija u Zagrebu (Fotoklub Zagreb) te u Houstonu (SAD) gdje je 2007. godine s ocem Markom sudjelovala sa svoje 42 fotografije na velikoj međunarodnoj izložbi pod nazivom Never Been to Houston. Uz fotografiju, Elijin hobi je i figurativno slikarstvo, ali svoje radove do sada nije izlagala.

Godine 2015. izašla je Elijina knjiga pod naslovom Manifest humanosti (prvo izdanje), zbirka autoričinih eseja nastalih u razdoblju od 2008. do 2014. godine. Knjiga eseja pod nazivom Oči našeg vremena (prvo izdanje) objavljena je 2016. godine donoseći autoričine eseje nastale u razdoblju od 2008. do 2016. godine, a kako su prva izdanja obiju spomenutih knjiga eseja bila rasprodana, godine 2016. tiskana su druga neizmijenjena izdanja obje knjige. U mjesecu studenom 2018. godine, Elia je objavila svoju knjigu eseja na engleskom jeziku pod naslovom The Wisdom of Aramis u Hrvatskoj, a u mjesecu prosincu Elijina knjiga The Wisdom of Aramis izdana je i u SAD-u, u izdanju nakladničke kuće Balboa Press, A Division of Hay House te tako postala dostupna međunarodnom tržištu. Trenutno radi na svojoj novoj knjizi.

izvor biografije: https://hr.wikipedia.org/wiki/...

foto/ilustracija: osobni album  Elia Pekica Pagon

mojzagreb.info
 

Vijesti - Gradske

Vijesti - Hrvatska

Vijesti - Svijet

Galerija - mojzagreb.info

Galerija - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Online izdanje - i do 80% popusta

Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info