Dani Kule 2018.
mojzagreb.info News Portal 29.07.2018.

29.07.2018. - 03.08.2018., Kula Stojana Jankovića, Islam Grčki
Ovogodišnji ‘Dani Kule’ održat će se od 30. srpnja do 3. kolovoza 2018. u Kuli Jankovića u Islamu Grčkom.
Prvog dana, u nedjelju 29. srpnja, program je posvećen zavičajnim vrijednostima Ravnih Kotara i Bukovice. On uključuje otvorenje izložbe fotografija BUKOVICA, autora Miljenka Domijana, pretpremijeru predstave JELENA pl. KNEGINJA POSEDARSKA dramske skupine ČELINKA iz Posedarja te nastup KUD KAMEN BUKOVICA, a sve će biti začinjeno kušanjem prisnaca/presnaca – tradicionalnog kotarsko-bukovičkog specijaliteta.
Zadnjeg dana manifestacije, u petak 3. kolovoza, Kula će ugostiti humorističku hit predstavu: PLASTIKA –KOMEDIJSKA DRAMA ZA DVE ŽENE U NAJBOLJIM GODINAMA, u izvedbi glumica Suzane Petričević i Nele Mihailović, iz Beograda.
A sve dane između – od 30. srpnja do 3. kolovoza – Kula Jankovića će biti otvorena za posjetitelje koji će moći razgledati prirodne i kulturne vrijednosti ovog iz mnogo razloga zanimljivog objekta kulturne baštine zadarskog zaleđa.
O izložbi fotografija BUKOVAČKA PRIČA Miljenka Domijana
Miljenko Domijan, povjesničar umjetnosti i konzervator, dobitnik niza najuglednijih nagrada - među kojima ističemo Nagradu grada Zadra za životno djelo, Nagradu Vicko Andrić za životno djelo i Orden Svetog Save drugog stepena - ujedno je renomirani autor niza vrijednih izložbi. Domijan je proveo veliki dio svog radnog vijeka kao direktor konzervatorskog zavoda u Zadru (a kasnije kao Glavni konzervator RH) te je svoja izuzetna stručna znanja i senzibilitet za vrijednosti kulturne baštine i prirodne ljepote ovog kraja ugradio i u ovu izložbu. Stoga ovu izložbu postavljamo s uvjerenjem da će biti izuzetno zanimljiva i inspirativna te da će pozitivno utjecati na bolje prepoznavanje vlastitih specifičnih kulturno-prirodnih vrijednosti kao i na uvjerenje da se budućnost može puno uspješnije graditi oslanjajući se na specifične vrijednosti svoje regije. Pogotovo veliku vrijednost imat će za lokalno stanovništvo, koje često nije dovoljno svjesno izuzetne arhitektonske, građevne i estetske vrijednosti kamena kao temeljnog građevnog materijala, zamjenjujući ga, često inferiornim, modernim materijalima.
Prema riječima Dubravke Kisić, motiv ove izložbe je prostor zapadne Bukovice između Benkovca i Obrovca. Taj motiv za autora nije apstraktan prostor već mjesto življenja, kulturni krajolik - ekskluzivan primjer neotuđivog suživota okoliša i čovjeka. Stoga se fokus njegovog kadra čvrsto drži za supstanciju toga krajolika - kamen. Autor pred nas stavlja prizore kamenitog pejzaža i kamene arhitekture zaustavljene kamerom 1974. godine. Niz crno bijelih fotografija ritmički je oblikovan u tematske module od panorama podvelebitskog krajolika do detalja skulpturalnih geoloških oblika, od sklopova kamenih kuća i okućnica do ognjišta, od prizora napornog rada do trenutaka odmora i uljepšavanja. Fotografije prate kratki tekstovi - iskazi autorova razumijevanja tragova života i pokušaj rekonstrukcije iskonskog samorazumijevanja po kojem se taj život odvijao. Bio je to trenutak u kojem je još bilo vidljivo stoljećima nataloženo vrijeme. Vrijeme je nastavilo teći, a tehnološka modernizacija i ratovi razorili su tu krhku vremensku kapsulu. Ostaju tek zapisi koji su dobili neočekivanu misiju i naknadno pronađenu namjeru: čuvanje slika jednog nestalog života.
PROGRAM
29. srpnja (nedjelja)
Otvorenje DANA KULE 2018. s temom: BUKOVICA I RAVNI KOTARI
18:00 Otvorenje izložbe Miljenka Domijana: BUKOVAČKA PRIČA fotozapis iz 1974.
Motiv ove izložbe za autora nije apstraktan prostor već mjesto življenja, kulturni krajolik –
ekskluzivan primjer neotuđivog suživota okoliša i čovjeka.
19:00 Druženje uz prisnac/presnac – tradicionalni kotarsko-bukovički specijalitet
19:30 Nastup dramske skupine ČELINKA iz Posedarja
Riječ je o najavi predstave JELENA pl. KNEGINJA POSEDARSKA koja će premijeru imati u
Posedarju
20:00 Nastup KUD KAMEN BUKOVICA
Ovo kulturno-umjetničko društvo izvodit će tradicionalne pjesme ovog kraja
3. kolovoza (petak)
20:00 Kazališna predstava: PLASTIKA u produkciji FaVi teatra iz Beograda
Autor teksta Stevan Koprivica, režija Suzana Petričević. Glume Nela Mihajlović i Suzana Petričević,
glumice Narodnog pozorišta Beograd.
30. srpnja – 3. kolovoza
Razgledavanje Kule Stojana Jankovića
Slobodne i vođene ture razgledanja kompleksa Kule Jankovića: crkvice Sv. Đurđa, parka s
ribnjakom i izvorom vode, kule izvidnice, tamnice, novoobnovljene stare kuće te stalnog postava
etnografske zbirke kao i skraćenih verzija izložbi iz prethodnih godina (Ususret obnovljenoj Kuli,
Desničini susreti).
Ulaz je slobodan.
Radujemo se vašem dolasku!
Kula Jankovića izuzetan je i rijedak primjer kombinacije stambenog i fortifikacijskog objekta na nekadašnjoj granici Otomanskog carstva.
Centralni dio kompleksa je pravokutnog oblika, približno 80 m x 60 m, zatvoren djelomično zgradama (stambene, gospodarske, spremišta, staje itd.) a djelomično visokim zidom. Središnja stambena zgrada i kula dijele unutrašnjost kompleksa na dva dijela s većim, prednjim i manjim, stražnjim dvorištem (“avlijom”). Kompleksu pripada srednjevjekovna, romanička crkva, smještena u neposrednoj blizini, izvan zidina. Ispod kule nalazi se prostrana kuhinja polukružnog (bačvastog) svoda, a ispod nje tamnica te ‘tajna’ prostorija sa skrivenim ulazom. Kompleks je smješten na padini brijega, okružen parkom s biranom florom i stoljetnim stablima (arboretum). Tu je i jak izvor vrlo kvalitetne pitke vode (‘Klokotuša’) i ribnjak/akumulacija vode (‘Peškijera’). Objekt je od 1948. g. zaštićeni spomenik kulture prve kategorije, (te kao ‘kulturno dobro’ upisano u Registar kulturnih dobara RH Z-2805, rješenjem od 01. 06. 2006 g.). U objektu se nalazilo, sakupljeno kroz stoljeća, više dragocjenih zbirki, posebno ikona (16-18 st.), starog oružja, velika biblioteka, arheološka zbirka (iskopine od neolita nadalje), zbirke rimskog novca, rimskog stakla, bogata etnografska zbirka, velika knjižnica, lijepi primjerci namještaja, slika, starih katastarskih i geografskih karata itd. U središnjem dijelu kompleksa veličine 0.5 ha, bilo je oko 1500 m2 prostora pod krovom, dok arboretum, te područje s izvorom vode i romaničkom srednjevjekovnom crkvicom sa šumom, zaprema površinu od cca 4 ha. Ukupna veličina posjeda, nakon višestrukih značajnih redukcija u agrarnim reformama i nacionalizacijama, sada iznosi oko 10 ha.
Kula Jankovića, pored ambijentalnih, arhitektonskih i kulturno-umjetničkih vrijednosti, također je spomenik kulture bogat i povijesnim ličnostima: od Stojana Jankovića (koji se kao “uskok” proslavio u borbama protiv Turaka u 17. st. i postao legendarni junak opjevan u više epskih narodnih pjesama) do pisca Vladana Desnice (koji je u Kuli Jankovića napisao svoj najpoznatiji roman “Proljeća Ivana Galeba”, te je tamo i sahranjen u crkvi-obiteljskoj grobnici 1967 g.).
Kompleks je u kontinuiranom vlasništvu obitelji Janković-Desnica blizu tri i pol stoljeća. Već je Vladan Desnica želio da vrijednosti i ljepote Kule budu dostupne svima. Tako je 1950-tih i 19660-ih godina otvorio za javnost najstariji dio dvorca, uredivši, znalački i s puno ukusa, nekoliko ambijentalno najvrjednijih prostorija Kule i pretvorio ga u izložbeni prostor za dio zbirki. To se prvenstveno odnosi na “staru kuhinju”, s pretežno etnografskim materijalom, “salu” – reprezentativnu prostoriju s lijepim namještajem, slikama, umjetničkim predmetima., zatim prostor “ispred sale”, sa zbirkama starih predmeta, staklenih i metalnih iskopina, nekoliko ikona, primjeraka oružja itd., te “tamnicu”. Ispred tamnice je bio uredio lapidarij s izlošcima iskopina iz neolita, rimskog doba i srednjeg vijeka. Nasljednici Vladana Desnice, današnji vlasnici, teže istim ciljevima te nastavljaju tu zamisao, s namjerom da se veći dio objekta uredi i otvori za javnost te podupiru, potiču i pomažu svaku inicijativu koja vodi obnovi i revitalizaciji Kule Jankovića. Vlasnici žele da ova vrijedna kulturna baština posluži za opće dobro te pomogne dobrobiti kraja i njegovom održivom razvoju. U tom cilju, vlasnici su voljni omogućiti javno korištenje velikog dijela Kule Jankovića, posebno za kulturne, edukativne, istraživačke i razvojne projekte.
1988. g. bili su započeli opsežni radovi na obnovi i rekonstrukciji kompleksa Kule Jankovića u organizaciji i pod stručnim vodstvom Zavoda za zaštitu spomenika, Zadar (tadašnji direktor g. Miljenko Domijan). U tri uzastopne godine napravljena je kvalitetna detaljna projektna stručna dokumentacija, konzervirani su i učvršceni glavna obrambena kula, stara kuhinja, tamnica, crkva te jedna od zgrada. Radovi su prekinuti 1991 g. izbijanjem rata. Kao ironijom sudbine, objekt se, ponovno kao u Otomansko doba, našao na samoj liniji sukoba, kako fizički (nalazeći se na prvoj liniji bojišnice) tako i simbolički.
VLADAN DESNICA
Vladan Desnica (17.rujan 1905.-4.ožujak 1967.) studirao je pravo u Zagrebu i Parizu. Nakon diplome odvjetnički je pripravnik u kancelariji svog oca, a nakon toga se zaposlio u Državnom pravobranilaštvu u Splitu. Od 1945. do 1950. radi u Zagrebu kao načelnik pravnog odjeljenja Ministarstva financija.
Smisao za ljepotu i umjetnost Vladan nasljeđuje od svojih roditelja. U kući Desničinih umjetnosti se posvećivala velika pažnja, bila je to plodna i stimulativna atmosfera koja je utjecala na sklonosti, ukus i stil budućeg pisca. U kući Desničinih su se sastajali najistaknutiji zadarski intelektualci.
Vladan je bio erudit. Znao je pet jezika, bio je dobro upućen u filozofiju i povijest umjetnosti. Prevodio je s talijanskog, francuskog i ruskog. Godinama se bavio glazbom, školovao je svoj glas i komponirao. U književnosti se povremeno javlja od tridesetih godina 20. st., no od 1950. djeluje kao slobodan pisac i u idućem desetljeću objavljuje najveći dio svog obujmom nevelikog, ali značajnog književnog opusa.
Oženio je Kseniju Carić iz Jelse s otoka Hvara s kojom je imao četvoro djece.
Književni opus Vladana Desnice
Objavio je dva romana: Zimsko ljetovanje(1950.), Proljeća Ivana Galeba (1957). Treći, Pronalazak Athantika ostao je nedovršen. Napisao je 32 novele objavljene u četiri zbirke:Olupine na suncu (1952.), Proljeće u Badrovcu(1955.), Tu, odmah pored nas (1956.) i Fratar sa zelenom bradom (1959.). Objavio je zbirku pjesamaSlijepac na žalu (1956.) i dramu Ljestve Jakovljeve(1961.). Uspješno je pisao eseje, književne i kazališne kritike i druge kratke forme, a zapažen i njegov filmski scenarij Koncert (1954.) prema kojem je Branko Belan snimio istoimeni film. (Popis filmova po scenarijima Vladana Desnice ili njegovim novelama – The Internet Movie Database).
Izniman stilist, Desnica veliku pažnju posvećuje i najsitnijem detalju, i rečeničnom ritmu, i kompoziciji. Po vokaciji je prije svega pisac kratke forme, pa je tako i struktura njegovog romanaProljeća Ivana Galeba sasvim osobena, sastavljena od fragmenata, manjih novelističkih proznih cjelina. Tematski se Desničin opus dijeli na dva djela. Svjedočenje o građanskom društvu i rustikalnim epizodama na području urbane Dalmacije i njenog zaostalog seljačkog zaleđa, u kojem uočava bitne karakteristike građanskog i seljačkog mentaliteta obilježava jedan dio njegovog stvaralaštva. U Proljećima Ivana Galebatežište interesa se prebacuje s vanjskih na unutarnja zbivanja, na introspekciju, intelektualnu analizu i sintezu, pronicanje u dubinu ljudske psihe i temeljna pitanja života i smrti. Takva težnja prirodno pronalazi svoj stil koji karakterizira nelinearnost, vremenska skokovitost, esejizam, fragmentarnost, retrospekcije, elemente koje labavo integrira lik violinista prikovanog za bolnički krevet u promišljanju koje odustaje od obične ljudske nade, ali i uobičajenog ljudskog očaja, naslućujući jedan dublji smisao.
“U stvarima je jedna luda zbrka i jedna mudra harmonija; jedan pijani besporedak i jedan dublji smisao. Kome je dano da to spozna, dobro je proživio svoj vijek. Taj je obišao čitav svoj krug.
Sklapam ponovo oči, i gle, kao da to nije roj mladih mušica što oko moje glave igra tjeran u kovitlac daškom vjetra koji po tek prosušenoj zemlji šara male virove prašine, već da to oko mene šume moja minula proljeća. Žmirim na mladom proljetnom suncu i osjećam da sad već na životu ne treba tražiti drugog cilja ni dubljeg smisla. Vedar sunčan dan, i kora ljeba, i krpa neba sa šakom zvijezda nad glavom – i ja ne mogu da zamislim veće ni stvarnije sreće: sve želje šute i čula dremlju, a misli imaju prazničko ruho i bijele skrštene ruke.
Na koncu sviju staza stoji šutnja i mir sa svime: široki mir sa bolom, s ljudima, sa životom – sa samim sobom. U meni tišina, nada mnom podne bez ruba, uokolo prizori zemlje u dobroj poplavi sunca.
Zar se na tako malo sav život sveo? Je li to starost, preživjelost, umor? Ili posljednja, vrhovna mudrost: krajnja odreka svega?
Ne znam. Osjećam samo da nema stvarnijeg dobra od toga: mir sa radošću, s bolom – i preplavljenost – suncem.”
(završni odlomci iz Proljeća Ivana Galeba)
snimka radijskog interviewa s Vladanom Desnicom
Desničini susreti
stogodišnjica rođenja Vladana Desnice
izvor i foto: https://www.kulajankovica.hr/
DANI KULE 2018. se i ove godine održavaju uz sponzorstvo SNV-a Zagreb, Grada Benkovca, Zadarske županije te VSNM-a grada Zadra, a organizator manifestacije je Društvo za obnovu i revitalizaciju Kule Stojana Jankovića – Mostovi.




