Časopis Nova Akropola - novi broj
mojzagreb.info News Portal 16.11.2026.

poštovani čitatelji, izišao je novi broj Online časopisa Nova Akropola za studeni 2026. godine
Riječ uredništva
Mogu li filozofija i znanost djelovati udruženim snagama u razmatranju skrivenih tajni prirode i čovjeka? Mogu li drugačijim pristupima i različitim jezikom govoriti o istom? Da bismo mogli povezati filozofiju i znanost, trebamo uzeti u obzir činjenicu da one nisu uvijek bile odvojene discipline. Danas su nam iz grčke tradicije poznati Tales i Pitagora kao filozofi koji se pitaju o počelu svega, ali i kao znanstvenici čija smo jasna matematička pravila usvojili još u školi. Nakon formalnog odvajanja obje su se discipline često susretale na zajedničkim dijelovima puta i svoja promišljanja iz različitih perspektiva okretale u istom smjeru. Jedan od takvih primjera je predodžba Sunčeva sustava i veličine svemira.
Ideje o položaju Zemlje u svemiru i njezinu odnosu prema Suncu i ostalim nebeskim tijelima imale su mukotrpni put razvoja, a jednom uspostavljeni modeli teško su se mijenjali. Iako je već Aristarh sa Samosa u 3. st. pr. Kr. tvrdio da Zemlja kruži oko Sunca, nametnuo se geocentrični model Aristotela i Ptolemeja koji će biti važeći stoljećima, sve do pojave renesanse. Pravi iskorak na ovom području napravili su znanstvenik Nikola Kopernik i filozof Giordano Bruno. Kopernik hrabro istupa s heliocentričnim modelom, za koji pruža matematičke dokaze i proračune, zadržavajući se ipak na granicama Sunčeva sustava. Kopernikove ideje inspirirat će Giordana Bruna i potaknuti ga da njegovim smjerom ustraje dalje prema beskonačnosti svemira i mnoštvu svjetova. Time je naš sustav stavljen u ravnopravan položaj sa svime što postoji u svemiru, kao i sva bića.
Ipak, bez Kopernikova predanog proučavanja i primjene matematike, velika bi ideja ostala u sjeni, a bez Brunova dubokog filozofskog uvida zastali bismo na novoj granici. Zato je ovo primjer zajedničkog koraka naprijed znanosti i filozofije prema istoj tajni kojoj idemo pomičući granice zamislivog i spoznatljivog…
Sve stvari su u svemiru, a svemir je u svim stvarima: mi smo u njemu, a on je u nama;
na taj način sve se slaže u savršenom jedinstvu.
Giordano Bruno
Tema broja: Filozofija i znanost
Sadržaj
Znanost je povijesno proizašla iz filozofije prirode te, iako su danas odvojene, međusobno se nadopunjuju u širenju granica ljudske spoznaje. Primjer koji to sjajno ilustrira jest razvoj pogleda na svemir: Nikola Kopernik je matematički utemeljio heliocentrizam, dok Giordano Bruno, nadahnut tim otkrićem, filozofskim promišljanjem prirode i božanske beskonačnosti dolazi do spoznaje o beskonačnosti svemira. Prožimanje filozofije i znanosti ostaje bitan pokretač napretka.
Filozofija prirode ili prirodna filozofija
Priroda je u kasnom srednjem vijeku i renesansi shvaćana kao božansko djelo koje čovjek treba istraživati i upoznavati. Filozofija prirode nastoji proniknuti u zakone koji upravljaju prirodom, ali i u dublje značenje stvari, pojava i njihovih odnosa. Budući da se usredotočuje na njihovu skrivenu, unutarnju bit, naziva se i ezoterijskom filozofijom. Njezin je cilj stjecanje spoznaje koja se potvrđuje življenjem u skladu sa spoznatim istinama te povratak vlastitim duhovnim izvorima.
Aleksandar Makedonski bio je jedan od najvećih vojskovođa svih vremena, a njegov učitelj Aristotel, jedan od najutjecajnijih filozofa, u Aleksandru je pronašao dostojnog učenika. S Aristotelom je helenska misao dosegla puni procvat, dok ju je Aleksandar pronio u sve krajeve koje je osvojio. Aristotel pripada kulturi stare Helade, a svojim znanstvenim umom novom vremenu čiji je stjegonoša Aleksandar Veliki.
O mudrosti – Kralj koji je želio upoznati istinski smisao života
Neuroznanost i Platonova krilata kola
Modernu generaciju obilježavaju brzina obrade informacija i automatizam mišljenja, uz slabljenje sposobnosti rasuđivanja, pamćenja i vladanja sobom. U istraživanju ljudskoga uma i mentalnih procesa neuroznanost razlikuje tri kognitivna sustava: intuitivni, racionalni te onaj koji posreduje između njih. Ta se podjela može usporediti s Platonovom slikom kola duše u kojoj kočijaš-razum obuzdava nagone i usmjerava volju prema uzvišenom cilju. Uloga je filozofije upravo u podvrgavanju strasti razumu kako bi se duša oslobodila prolaznoga i okrenula vječnome.

Nova Akropola za studeni 2026. godine
Uredništvo
Nova Akropola (Online)
Glavni urednik: Andrija Jončić
Izvršna urednica: Nataša Žaja
Urednici rubrika: Dijana Kotarac, Ana Jončić, Jerko Grgić, Nataša Žaja, Branislav Vukajlović, Damir Krivdić
Lektura: Branka Žaja
Tehničko uredništvo: Svjetlana Pokrajac, Matija Prević
Novi broj online časopisa Nova Akropola pogledajte na poveznici:
https://nova-akropola.com/izdanja/11-2026/
*a ovdje možete pogledajte sva dosadašnja
časopisa Nova Akropola

časopis Nova Akropola
Sadržaj časopisa NOVA AKROPOLA usmjerava misao vodilja – za boljeg čovjeka i bolji svijet.
Zbog toga su teme vezane uz isticanje kulturnih i humanih vrijednosti koje usklađuju i pokreću čovjeka i svijet u smjeru onog što je pravednije, istinitije i ljepše.
Članci se planiraju prateći aktualna događanja i otkrića. Mogu biti potpuno autorski, esejistički ili stručni, a obrađuju različite teme iz područja filozofije, znanosti i kulture.
Mogu biti tematski izvadci odabranih misli i poruka velikana svih vremena, prilozi vezani uz aspekte umjetnosti i znanosti, otkrića i novi pogledi, intervjui, obljetnice, crtice iz prirode, britke i poučne priče i sl.
Autori članaka su članovi Udruge, stručni suradnici i zainteresirani čitatelji čiji se članci uklapaju u koncepciju časopisa.
Put do umjetnosti ne vodi kroz udobne aleje, bez briga i snova. On je, štoviše, često trnovit i nevjerojatno mukotrpan, ali mene ipak privlači neodoljivom snagom.
Wolfgang Amadeus Mozart
ilustracija: Nova Akropola







