Sve o Anne Frank - pozivnica na tribinu

u utorak, 1. 2. 2022. u 18h.

Naklada Ljevak poziva vas na tribinu Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust povodom Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta .
te nedavno objavljene knjige Sve o Anne Frank.

Na on line tribini pridružite nam se u utorak, 1. 2. 2022. u 18h.
Svi koji žele sudjelovati preko Zoom aplikacije mogu se prijaviti putem linka:

https://us06web.zoom.us/webinar/register/WN_OphCegnJTBqUfl6m72PcmA

Rasprava i pitanja će se moći postavljati putem chata.

Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust, ove će godine Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta 27. siječnja, obilježiti online tribinom i razgovorom o različitim načinima čuvanja sjećanja na žrtve holokausta, ali i razgovorom o hrvatskim i europskim praksama negiranja i zatiranja sjećanja na holokaust koje potiče rastući antisemitizam.

Povod za on line razgovor je predstavljanje nedavno prevedene i u Hrvatskoj objavljene knjige "SVE O ANNE FRANK" u izdanju Naklade Ljevak, 2021. godine. Životna priča od Annina rođenja u Frankfurtu 1929. godine do smrti u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen početkom 1945. godine, osmišljena je u "Zakladi Anna Frank" u Amsterdamu.

Knjiga stavlja Anninu priču u širi društveni i povijesni kontekst i daje odgovore na niz pitanja, od ukazivanja na uzroke holokausta do toga tko je izdao Anne Frank. Upravo zato ovu knjigu stavljamo u širi razgovorni okvir i povijesni kontekst.

Utoliko je knjiga "Sve o Anne Frank" povod on line razgovoru i o tome kako se sjećamo žrtava holokausta i jesu li naše komemoracije ubijenih i nestalih u razdoblju postojanja nacističke Njemačke i kvislinških režima, stotina koncentracijskih logora i NDH, prihvaćene kao istinski i humani oblik komemoriranja i sjećanja na pojedinačne identitete milijunskih žrtava? Ili su Stolpersteine, kameni spoticanja za deportirane i ubijene Židove, Sinte, Rome i dr. civilne žrtve, te brojni spomenici postavljeni diljem Europe (Zagreb još čeka svoj spomenik žrtvama holokausta), tek nelagodna smetnja koju bi neki rado uklonili, a povijest revidirali? Ovim razgovorom želimo raspraviti pitanje sjećanja na žrtve holokausta kroz nekoliko razina i tematskih cjelina.

Treba li "Dnevnik Anne Frank" biti samo alternativna školska lektira u kurikulumu 8. razreda hrvatskog jezika i književnosti i nezaobilazno svjedočanstvo o užasima nacističkih progona Židova u nastavi povijesti?

"Dnevnik Anne Frank" jest svjedočanstvo i autentičan dokument vremena. Ali, uz njega se valja sjetiti i sličnog primjera iz naše sredine. Želimo li se prisjetiti „čuda od djeteta” iz Zagreba, Lee Deutsch, koja se i po godinama i po jednakoj sudbini koja ju je zadesila, često uspoređuje s Annom?

Lea je bila talentirana, popularna prijeratna, glumica, pjevačica i plesačica u brojnim predstavama HNK u Zagrebu. Lea je bila Židovka koju ništa nije spasilo od deportacije u Auschwitz 1943. godine. U spomen na Leu, Centar je 2020.godine u Gundulićevoj ulici 29, pred kućom u kojoj je živjela, postavio i prvi kamen spoticanja u Zagrebu.

Usporedba Annine i Leine sudbine kao povijesni okvir, otvara pitanje kako se danas odnosimo prema progonu i stradanju Židova i svih žrtava NDH? Kako se i koliko suočavamo sa vlastitom prošlošću i počinjenim ustaškim zločinima nad pripadnicima židovske, romske, srpske, hrvatske nacionalnosti i političkim neistomišljenicima? Smijemo li ih zaboraviti ili negirati? Je li uništavanje ili oštećivanje kamena spoticanja i spomenika žrtvama stradalim u holokaustu, u Zagrebu, Rimu ili bilo kojem drugom mađarskom, poljskom ili europskom gradu, vandalizam ili svugdje prisutni antisemitizam? Antisemitizam koji se u mnogim europskim državama sve više manifestira kao bitna odrednica antimigrantskih pokreta.

Što danas građani Hrvatske, kao građani Europe, znaju o holokaustu i kakav je njihov odnos prema vizualnim podsjetnicima na holokaust? Jesu li dovoljne samo komemoracije s izrazima suosjećanja prema žrtvama ili u hrvatskom sustavu sjećanja i komemoriranja nešto nedostaje? Kako spriječiti nestanak, gubitak ili krađu sjećanja? Je li u tome vlastito sjećanje na antifašističku prošlost dovoljno ili nedostatno?

Što grad Zagreb nudi kao spomen podsjećanju na žrtve holokausta i želi li se njegovo skorašnje otkrivanje za javnost?

Na ta i druga pitanja u online razgovoru "SVE O ANNE FRANK", Sjećanja na Annu, Leu i sve žrtve holokausta, govorit će:

dr. sc. MARIJA OTT FRANOLIĆ, nezavisna kritičarka, književna teoretičarka i prevoditeljica iz Zagreba
SLAVENKA DRAKULIĆ, književnica i novinarka, koja živi i radi u Stockholmu i Zagrebu
dr. sc. GORAN HUTINEC, povjesničar, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Knjiga se temelji na dnevniku Anne Frank, sačuvanoj korespondenciji, iskazima svjedoka i rezultatima istraživanja, ali donosi i mnoštvo dosad neobjavljenih povijesnih materijala. Knjiga stavlja Anninu priču u širi povijesni kontekst, a svojom interaktivnom koncepcijom paralelno s pričom Anne Frank daje i brojna objašnjenja povijesnih pojmova, događaja i stvarnih ličnosti. Autori su u njoj pokušali odgovoriti na pitanja što ih djeca i mladi postavljaju prilikom posjeta Kući Anne Frank i ujedno upozoriti mlade ljude na opasnosti koje nose antisemitizam, rasizam I diskriminacija.