NA DANAŠNJI DAN: NDH uvodi rasne zakone
mojzagreb.info News Portal 30.04.2016.

Nezavisna Država Hrvatska 30. travnja 1941. godine donijela je Zakon o rasnoj pripadnosti, na osnovu kojeg su počeli progoni Židova, Roma i Srba
U samo nekoliko mjeseci od uspostave vlasti iz nacističke Njemačke 'uvezeni' su rasistički zakoni (Nürnberški zakoni) i postupci. Koncentracijski logori, prvenstveno Jasenovac, također su ubrzo osnovani po nacističkom uzoru, a u njima su zatvarani, istrebljivani surovim postupkom ili sustavno likvidirani Židovi, Romi, Srbi i politički protivnici režima. Masovna pogubljenja Židova započela su već u srpnju 1941. Do jeseni 1942. većina Židova i Roma sa područja NDH bila je likvidirana, smještena u Jasenovac ili odvedena u nacističke logore, gdje su umrijeli ili bili ubijeni tijekom slijedećih nekoliko godina. U današnjoj hrvatskoj povijesnoj znanosti nema spora o osnovnoj činjenici - holokaust, tj. sustavni progon i fizička likvidacija Židova i Roma, u Hrvatskoj je proveden brzo i temeljito.
Zrinsko-Frankopanska urota
30. travnja 1671. godine u Bečkom Novom Mjestu pod krvnikovim mačem pale su glave hrvatskih mučenika Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, vođa neuspjele protuhabsburške urote. Neposredan povod za urotu, koju su pripremali hrvatski i mađarski velikaši, bio je Vašvarski mir, što ga je na štetu vlastitih zemalja potpisao s Turcima car Leopold I. Istodobno, sve su više jačale centralističke i germanizatorske težnje habsburgovaca na štetu staleškog položaja hrvatskog i mađarskog plemstva. Nezadovoljnike je predvodio ban Nikola Zrinski u Hrvatskoj, a palatin Ferenc Veselenji u Mađarskoj. Urotnici su morali tražiti pomoć izvan zemlje: u Francuskoj, Poljskoj pa čak i u Turskoj. Ali unatoč obećanjima, tradicionalni austrijski protivnici nisu im pomogli. Poslije iznenadne smrti Nikole Zrinskoga ta nevješto pripremana zavjera bila je otkrivena upravo u vrijeme kad je Fran Krsto Frankopan počeo spremati oružani ustanak. Car Leopold I. doveo je hrvatske velikaše godine 1670. u Beč pod izgovorom pomirenja, ali ih je odmah dao uhititi i zatočiti u jednoj od kula zloglasne tamnice u Bečkom Novom Mjestu.
Optužba je bila tako vješto sročena da je osuda mogla glasiti samo - smrt. 18. travnja 1671. Zrinski i Frankopan osuđeni su zbog uvrede kralja i izdaje zemlje na strašnu smrt odsijecanjem desne ruke i glave. Noć uoči pogubljenja, dvojica velikaša posljednji put su se sastali i oprostili. 30. travnja 1671. sva su gradska vrata u Bečkom Novom Mjestu zatvorena, a stratište je okružila naoružana vojska. Kao posebna milost osuđenicima je oproštena kazna odsijecanja ruku. Prije smaknuća dvojice velikaša, kao i njihove obitelji, lišeni su plemstva, a njihova imanja zaplijenila je država. Tijela Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana desetljećima su ležala pokopana u Bečkom Novom Mjestu sve dok 30. travnja 1919. nisu prenesena i pokopana u Zagrebačkoj katedrali.
U Parizu osnovan Jugoslavenski odbor
30. travnja 1915. godine hrvatski, srpski i slovenski političari iz Austro-ugarske, koji su poslije izbijanja Prvog svjetskog rata emigrirali ili su se zatekli u inozemstvu, osnovali u Parizu Jugoslavenski odbor. Sjedište Odbora bilo je u Londonu. Njegovo stvaranje inicirao je Nikola Pašić, jer ga je smatrao korisnim za ostvarenje ciljeva srpske politike. Zasluga ovog odbora u povijesti je što je njime razotkriven Londonski ugovor.
Ubio se Adolf Hitler, nacistički diktator
Njemački političar i nacistički diktator Adolf Hitler prema pretpostavkama povjesničara 30. travnja 1945. godine ubio se u svom bunkeru u Berlinu. S vojnog gledišta Njemačka je 1945. već izgubila rat, no Hitler nije dozvolio nikakve mirovne pregovore sa savezničkom snagama. Zadnji mjeseci rata prolaze po njegovom naređenju u medijskoj kampanji o obnovi čuda dinastije Brandenburg koja će spasiti Njamačku. Bez obzira na tu 'nadu' u travnju 1945. kad je Crvena armija došla na domak granica Berlina, mnogi su savjetnici predlagali Hitleru predlagali da se skloni u Bavarsku ili u austrijske planine gdje bi se mogao dulje održati, no Hitler je, uvelike pod utjecajem Josepha Goebbelsa, odlučio ostati i umrijeti u glavnom gradu Reicha. Pošto je Crvena armija opkolila centar grada i parlament u kojem se nalazio Hitlerov bunker, smatra se da je nacistički vođa izvršio samoubojstvo kombiniranjem trovanja cijanidom i pucnjem u glavu. Hitlerovo i tijelo njegove dugogodišnje ljubavnice Eve Braun, vojnici Crvene armije pronašli su spaljeno u plitkom grobu u vrtu parlamenta. Krajem 20. stoljeća otkrilo se da je sovjetska vojska pokupila Hitlerove ostatke te da su zadržali nekoliko dijelova njegove lubanje što je potvrđeno DNK analizom ostataka s osobama u bližim porodičnim vezama.




