NA DANAŠNJI DAN: Pokolj u Katinskoj šumi
mojzagreb.info News Portal 13.04.2016.

13. travnja 1943. godine Njemačka je obznanila otkriće masovne grobnice s više od 4 000 poljskih ratnih zarobljenika (većinom vojnika), koje su sovjetske snaga zarobile, a potom pogubile u proljeće 1940. SSSR je priznao odgovornost za smrt ukupno 22 000 Poljaka tek 1990. godine.
Narodni komesar za unutrašnje poslove SSSR-a Lavrentij Berija je 5. ožujka 1940. godine poslao dokument (794/B) Josipu Staljinu u kojem je poslje tvrdnje da poljski vojni zarobljenici (14.736 ljudi – od toga 97 % Poljaci) kao i zatvorenici u zapadnoj Bjelorusiji i Ukrajini (18.632 ljudi - od toga 1.207 časnika i ukupno 57 % Poljaka) predstavljaju „deklarirane i beznadežno nepopravljive neprijatelje sovjetske vlasti“, izjavio da NKVD smatra da je razborito da se strelja 14.700 vojnih zarobljenika i 11.000 zatvorenika, bez saslušanja, bez iznošenja optužbi i bez odluke o okončanju istrage.
Donošenje odluka vodi trojka u sastavu: Vsevold Merkulov (upisan posebno, vjerojatno od strane Staljina iznad precrtanog Berije), Bogdan Kobulov i Leonid Baštakov.
Na dokumentu se nalaze 4 potpisa: Staljinov, Vorošilovov, Molotovov i Mikojanov, kao i dopisano – Kalinin – za, Kaganovič – za. U skladu sa dokumentom Politbiro CK Komunističke partije Sovjetskog Saveza je istog dana donjeo odluku br. P13/144 sa sadržinom koju je Berija predložio, ali u kojoj brojke nisu navedene. Ova odluka predstavlja primjer vansudske presude za oko 26.000 ljudi.
Britanski parlament dodijelio slobodu vjeroispovijesti rimokatolicima
13. travnja 1829. godine britanski parlament dodijelio je slobodu vjeroispovijesti rimokatolicima. Dokument originalnog naziva Roman Catholic Relief Act davao je rimokatolicima u Velikoj Britaniji pravo glasovanja i sudjelovanja u parlamentu.
Ivan Ico Hitrec, hrvatski nogometaš
Ivan Ico Hitrec, jedan od najboljih hrvatskih nogometaša u razdoblju prije Drugoga svjetskog rata, rođen je 13. travnja 1911. godine u Zagrebu.
Hitrec je bio strijelac i za tada nacionalnu vrstu Kraljevine Jugoslavije za koju je nastupio na 14 internacionalnih susreta i na njih 7 postigao 9 golova. Ico Hitrec je jedan od sedmorice Hrvata nogometaša koji su bojkotirali nastup za nacionalnu reprezentaciju na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1930. godine zbog preseljenja Nacionalnog nogometnog saveza iz Zagreba u Beograd. Bio je prvi tehnički referent Dinama 1945. godine, u čijoj su se radnoj sobi, u Električnoj centrali, u Gundulićevoj ulici, okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje dresova koji je poslije ponio ime Dinamo Zagreb. 11. listopada 1946. godine u Zagrebu Ico Hitrec je umro iznenadnom smrću u 35. godini života. U čast Ice Hitreca škola nogometa pri NK dinamo Zagreb nosi ime "Hitrec - Kacijan".




