NA DANAŠNJI DAN: Proglašena Država Izrael

mojzagreb.info News Portal

Zagreb - mojzagreb.info -  - NA DANAŠNJI DAN: Proglašena Država Izrael

Izrael, bliskoistočna zemlja smještena na rubu Sredozemnog mora, jedina židovska država na svijetu, proglašena je 1948. godine od strane prvog premijera Bena Guriona.

 

Povijesni trenutak za Židove, ali i globalna geopolitička prekretnica dogovorena je 1947. rezolucijom Ujedinjenih naroda prema kojoj je područje Palestine podijeljeno na arapsku i židovsku državu, a Jeruzalem je trebao biti pod međunarodnom upravom. Židovi su prihvatili odluku UN-a, no Arapi su je odbacili. U to vrijeme na području Palestine živjelo je oko 600.000 Židova i 1.2 milijuna Arapa. Nesuglasice su još iste godine počele oko statusa Jeruzalema jer su Židovi bili teritorijalno odvojeni od matične zemlje, a činili su većinu stanovništva grada. Egipat, Sirija, Libanon i Jordan već dan nakon proglašenja objavili su rat i napali novostvorenu državu što je bio početak prvog arapsko-izraelskog rata. Nakon 15 mjeseci sukoba Židovi su, iako brojčano nadjačani, pobijedili arapske snage i definirali prve granice Izraela koje su bile nepromijenjene do Šestodnevnog rata 1967., nakon čega je država i službeno priznata od strane međunarodne zajednice.

1922. - Rođen Franjo Tuđman, prvi predsjednik samostalne Republike Hrvatske

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću, u Hrvatskom zagorju. Pučku školu završio je u rodnome mjestu, a srednju u Zagrebu. Već tada sudjeluje u, kako se tada govorilo, naprednom pokretu, a 1941. s ocem i braćom postaje antifašistički aktivist. Godinu dana poslije odlazi u partizane. Početkom 1945. upućen je u Vrhovni štab u Beograd kao jedan od hrvatskih predstavnika. Zatim je u Ministarstvu obrane, Generalštabu JNA, te uredništvu vojne enciklopedije. Završio je dvogodišnju bivšu vojnu akademiju. Promaknut je u čin generala, a 1961. napušta vojnu službu, kako bi se, po vlastitoj izjavi, posvetio znanstvenom radu. U Zagrebu Tuđman osniva Institut za historiju radničkog pokreta, kojemu je direktor, stječe doktorat, sudjeluje u društvenom i kulturnom životu Zagreba i Hrvatske. Već do tog vremena poznat je po svojim povijesnim djelima "Rat protiv rata" i "Velike ideje i mali narodi". Poslije će napisati još niz radova o hrvatskoj povijesti, od kojih će neki doživjeti žestoke kritike. Kad je 1972. godine počeo progon hrvatskih disidenata, tj. proljećara, Tuđman je proveo devet mjeseci u zatvoru, a u veljači 1981., osuđen je na tri godine zatvora i na zabranu svakog javnog djelovanja u razdoblju od pet godina. Kada mu je 1987. godine vraćena putovnica, odlazi više puta u inozemstvo i svojim predavanjima među iseljenicima budi stvaranje hrvatskoga nacionalnog pokreta. Godine 1989. osniva HDZ - Hrvatsku demokratsku zajednicu i postaje njezinim predsjednikom. Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima, Tuđman postaje predsjednikom predsjedništva, tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Bori se za samostalnost i međunarodno priznanje hrvatske države, vodi sve važnije akcije u domovinskome obrambenom ratu, te u oslobađanju i reintegraciji hrvatskih područja. Međutim, ratni pobjedik nakon niza uspjeha u unutarnjoj i vanjskoj politici, doveo je Hrvatsku gotovo na rub izolacije. Umro je odan svojoj ideji neovisne Hrvatske i nacionalne pomirbe ne uviđajući, nažalost, kako se autoritarnim vođenjem države mogu učiniti krupni previdi. Poslije Tuđmana Hrvatska ulazi u novo razdoblje svoje povijesti. Hrvatska se 10. prosinca 1999. godine oprostila od svoga prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, koji je umro nakon dugotrajnih pokušaja liječenja. Njegovo se posljednje počivalište nalazi na groblju Mirogoju uz crkvu Krista Kralja, na početku glavne mirogojske aleje.

1955. - Sklopljen Varšavski pakt

Vojni sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći, poznat kao Varšavski pakt, potpisan je 1955. između država istočnog bloka u Varšavi. Ugovor koji je sastavio sovjetski predsjednik Nikita Hruščov, bio je odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta (NATO) na Zapadu, a kao izgovor za njegovo sklapanje poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO. Članice pakta bile su sve tadašnje komunističke države Europe osim Jugoslavije, a obvezale su se potpomagati ukoliko ijedna bude napadnuta. Sporazum je također navodio da se odnosi među članicama temelje na međusobnom nemiješanju u unutrašnje poslove, odnosno poštovanju suvereniteta članica, no te su odredbe samo godinu dana kasnije prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i gušenja tamošnje antikomunističke pobune. Najveća vojna akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku 1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta, a u toj akciji su, uz sovjetske, sudjelovale i istočnonjemačke, mađarske, poljske i bugarske trupe. Sovjetski vođa Mihail Gorbačov 1988. je objavio kako su države-članice slobodne napustiti Pakt, a prva koja je to i učinila bila je Njemačka kad je 1990. pao Berlinski zid, nakon čega su i ostale članice krenule istim putem te je sporazum prestao postojati 1991. godine.

1973. - Umro Ljubo Babić, hrvatski umjetnik

14. svibnja 1974. godine u Zagrebu je umro hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf Ljubo Babić. Rođen u Jastrebarskom, Ljubo Babić svoje umjetničko obrazovanje počinje u Zagrebu na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetnički obrt, a nastavlja kao i većina mladih budućih hrvatskih stvaralaca na muenchenskoj Akademiji. Predavanja iz povijesti umjetnosti, tečaj anatomije i upoznavanje sa scenografijom u Kunstlertheatru osigurali su mladom Babiću svu širinu obrazovanja koja će mu nakon povratka u Zagreb osigurati otvorenje Moderne slikarske škole u vlastitom atelijeru te predavanje na školi na kojoj je i počeo svoje likovno obrazovanje, na budućoj zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Značajka su Babićeva slikarstva suprotstavljena obilježja glasovite zagrebačke škole i simbolizma. Susret s Meštrovićem i djelovanje u krugu skupine Medulić, Babića će usmjeriti putem nacionalne angažiranosti i pripadajuće ikonografije. Tek će slutnje rata i osjećanje vremena nakon povratka u Zagreb u Babiću probuditi posve osobnu vrstu slikarske ekspresije prema kojoj ga i danas prepoznajemo u krajoliku, portretu i mrtvoj prirodi, u rasvijetljenoj paleti i čvrstoj, gotovo kiparskoj formi ostvarenoj bogatom svjetlošću i sjenama. Mnogobrojni krajolici zagrebačke okolice, Like, Dalmacije, portreti seljaka i studije narodnih nošnji rezultat su Babićeva traganja za nacionalnim izrazom, za kulturnim i duhovnim posebnostima što su bili motivi i njegove samostalne izložbe 1938. godine u Zagrebu i nastupa na venecijanskome Biennalu. Ljubo Babić jedan je od pokretača Hrvatskoga proljetnog salona, Nezavisne grupe hrvatskih umjetnika te zajedno s Becićem i Mišeom 1929. godine osniva grupu trojice, poslije grupu hrvatskih umjetnika. Prvi postav Moderne galerije , organiziranje izložbe suvremene francuske te njemačke umjetnosti u Zagrebu, postav izložbe srednjovjekovne umjetnosti Jugoslavije u Parizu 1950., postavi brojnih muzeja i galerija, među kojima i Strossmayerove galerije u Zagrebu 1947. samo su neki od golemih Babićevih umjetničkih projekata u kojima je sublimirao golemo umjetničko znanje, ali i profil univerzalnoga poznavatelja kulturnih prilika u nas i u Europi. Ljubo Babić bio je i osnivač prvog lutkarskog kazališta u Zagrebu, a na svojim scenografijama u teatru ostavio je trajni biljeg gotovo tri desetljeća u mnogobrojnim inventivnim inscenacijama Krležinih i Shakespearovih djela u suradnji s Brankom Gavellom.


764

1998. - Umro Frank Sinatra, američki glumac i pjevač

Francis Albert Sinatra umro je u Los Angelesu, 14. svibnja 1998. Sinatra je bio živuće utjelovljenje američkog 'Showmana', ali i prilično kontroverzna osoba izvan pozornice. Sin talijanskog emigranta, rođen je u radničkoj obitelji. Kao mladić počinje se baviti glazbom, prvo u maloj skupini, a zatim samostalno. Postepeno niže uspjehe i privlači milijune djevojaka. No, procvat rocka zadaje ozbiljan udarac njegovoj karijeri. Sinatra tada kreće u filmske vode i dobiva ulogu u filmu "Odavde do vječnosti", za koju osvaja Oscara za najbolju sporednu ulogu 1953. godine. Od tada se paralelno bavi glumačkim i pjevačkim poslom. Autor je stotinjak albuma, a nastupio je u 58 filmova. Poput prave 'zvijezde' čitavog je života punio stranice žutog tiska svojim brakovima, avanturama, navodnim vezama s mafijom i svojom sklonošću alkoholu.

www.mojzagreb.info
 

Vijesti - Gradske

Vijesti - Hrvatska

Vijesti - Svijet

Galerija - mojzagreb.info

Galerija - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Horoskop - mojzagreb.info

Online izdanje - i do 80% popusta

Glas Istre Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info Novi List Današnje izdanje (i do 80% popusta) by mojzagreb.info