NA DANAŠNJI DAN: Većeslav Holjevac, legendarni gradonačelnik Zagreba

umro je 11. srpnja 2011.

Većeslav Holjevac bio je hrvatski političar i pisac te zagrebački gradonačelnik. U rodnom Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima. Član je Komunističke partije Jugoslavije od 1939. i jedan od organizatora antifašističkog pokreta na Kordunu, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa. Poslije rata, od 1952. do 1962. U vrijeme Holjevčevog mandata Zagreb je 'prešao preko Save'. Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja 'Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika' 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela 'Hrvati izvan domovine' i 'Zapisi iz rodnoga grada'. Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine.

Opsada Lenjingrada

Lenjingrad, drugi po veličini i važnosti grad nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, kojemu je vraćeno prijašnje ime, Sankt Petersburg, bio je u Drugom svjetskom ratu tri godine okružen nacističkim trupama, a njegovo stanovništvo pokazalo je nevjerojatnu izdržljivost i junaštvo. Prema planu Barbarossa, nacističke su trupe odmah nadirale prema Lenjingradu pa je već početkom srpnja 1941. na prilazima gradu počela izgradnja fortifikacijskog sustava kružne obrane. Svakodnevno je u srpnju i kolovozu 1941. radilo oko pola milijuna stanovnika. Hitler je 30. srpnja naredio da se Lenjingrad zauzme pod svaku cijenu, kako bi se uspostavila veza s Finskom i prekinule veze Sovjetskog Saveza s vanjskim svijetom preko Murmanska, a oslobođene jedinice s te fronte pojačale bi snage za napad na Moskvu. Međutim, zbog velikih gubitaka skupine armija Sjever, njemačko Vrhovno zapovjedništvo naredilo je da se odustane od neposrednog napada na Lenjingrad te da se sovjetske snage prisile na predaju blokadom te napadima topništva i zrakoplovstva. U okruženju, na prostoru od oko dvije tisuće osamsto četvornih kilometara, osim vojnih jedinica, našlo se oko dva i pol milijuna stanovnika Lenjingrada, sto tisuća izbjeglica iz Pribaltičkog područja i više od tri stotine tisuća stanovnika iz okolnih naselja. U Lenjingradu je bilo hrane za samo 35 dana, a dopremanje namirnica bilo je moguće samo preko Ladoškog jezera i zračnim putem.

U Zagrebu se rodio petmilijarditi stanovnik Zemlje

Za vrijeme Univerzijade 1987., Zagreb se 11. srpnja našao u središtu pozornosti zbog još jednog događaja. U Petrovoj bolnici rođeno je petmilijardito dijete koje je odmah proglašeno i djetetom Univerzijade. Matej Gašpar našao se u svim svjetskim novinama, posjetili su ga brojni dužnosnici, a nije ga mimoišla ni delegacija Univerzijade.

Okupacija Srebrenice

Udružene srpske jedinice iz Srbije i s područja Bosne i Hercegovine pod vodstvom generala Ratka Mladića 11. srpnja 1995. godine okupirale su Srebrenicu i u roku od tri dana počinile stravičan genocid nad nevinim bošnjačkim civilnim stanovništvom. Među ubijenima je bilo dosta žena i djece.